#NIJESVETAKOCRNO

Kako političari komuniciraju s mladima u kampanji za lokalne izbore 2013. godine? Napravili smo malu analizu u gradu Splitu i među kandidatima za župane Splitsko-dalmatinske županije, kako koji kandidat i koliko (ne)uspješno koristi komunikacijske kanale novih medija . Poznato je da su neki od kandidata još od prošlih parlamentarnih izbora ili od ranije aktivni na društvenim mrežama (Hrvoje Tomasović, Tomislav Zaninović, Sanja Bilač, Ivan Grubišić) pa se njihovi rezultati moraju promatrati i u tom kontekstu. Nemoguće je uspoređivati recimo Tomasovića koji odavno već ima izrađen profil i stranicu na Face booku s Milanom Štrljićom ili Ivom Baldasarom koji su se očito tek angažirali na tom polju. Bitna razlika je i to što mnogi kandidati osobno uređuju i ažuriraju podatke na svojim stranicama (Ževrnja, Ivanišević, Tomasović, Zaninović, Bilač...), dok za druge to očito rade profesionalci, odnosno PR agencije (Baldasar, Visković, Grubišić). Interesantno je da ni jedan kandidat

Zlatko Ževrnja: Don Ivan mi nije konkurencija, on nema sata radnog iskustva! Načelnik općine Dugopolje Zlatko Žervrnja u nekoliko je navrata tijekom intervjua ustvrdio kako mu don Ivan Grubišić, uz dužno poštovanje prema njegovu minulom svećeničkom radu, nije uvjerljiv protivnik. Kako mu, veli Ževrnja, ozbiljan protivnik može biti netko tko nema ni jednog sata radnog iskustva i koji čitavu svoju kampanju zasniva na dobrom PR-u i snažnoj medijskoj potpori. − Nisam svadljiv i nemam namjeru voditi prljavu kampanju, ali nije mi jasno kako se neka odgovorna osoba može kandidirati za tako važnu funkciju bez ikakvog prethodnog upravljačkog iskustva. U razgovoru za “Slobodnu” don Ivan veli da vam je poduzetnička priča iz Dugopolja šuplja, da su to sve samo skladišta i da se pogoni masovno zatvaraju. − Gospodin Grubišić komentira gospodarstvo, u koje se razumije kao i njegovi mentori iz SDP-a čije posljedice vladanja svakodnevno osjećamo. U općini Dugopolje imamo pet do šest posto nezaposle

Hrvatski list (objavljeno, 28.02. 2013) Diplomatski jezik i jezikova juha Prof. dr. Tomislav Sunić Nedavne izjave na lošem engleskom jeziku hrvatske saborske zastupnice u Europskom parlamentu izazvale su neukusne reakcije u hrvatskim medijima. Brojni hrvatski građani pitaju se "kako je moguće da takva osoba predstavlja Hrvatsku u inozemstvu" i time aludiraju podsvjesno na vlastiti jal i vlastitu želju da bi oni bolje predstavljali Hrvatsku u stranom i dobro plaćenom svijetu. No spomenuta je saborska zastupnica samo simptom hrvatskog političkog provincijalizma. Ona nije izuzetak, već pravilo u hrvatskoj političkoj klasi. Dobro poznavanje engleskog jezika samo je sredstvo, a ne cilj promicanja legitimiteta hrvatske države. Mnogo su važniji ostali čimbenici, a to su hrvatska nacionalna svijest, visoka građanska svijest i vrlo dobro poznavanje tema razgovora sa stranim sugovornicima. Ovaj zbir povezanih četiri čimbenika gotovo ne postoji, ili ne smije postojati u