#NIJESVETAKOCRNO

- Nakon jučerašnjeg objavljivanja osnovnih podataka o nacrtu slovensko-hrvatskog sporazuma o međudržavnoj granici, u koji je ušla predsjednica Vlade RH, prestala je postojati i najmanja dvojba da je Jadranka Kosor najgrublje i bez ikakvih ovlasti prekršila odluku Sabora o tzv. prvom Rehnovom prijedlogu. Uz to, uvjerljivo je najvažnije što je predsjednica Vlade RH ušla u proces praktičnog rušenja ustavnih odredbi koje se odnose na zaštitu integriteta i neotuđivosti državnog teritorija Republike Hrvatske - kazao nam je predsjednički kandidat Josip Jurčević. Tekst sporazuma: Što su dogovorili Kosor i Pahor? Nemojmo se podcjenjivati. Nemojmo bježati od odgovornosti. Svi smo upravo sada najodgovorniji za našu budućnost. Probudimo se! Djelujmo! Već viđena magla je pred nama! Dodao je i kako je pritom nebitno za hrvatsku državu, hrvatske građane i hrvatsku budućnost koji su motivi i interesi predsjednicu Vlade RH odveli na taj velei

PRAVO BIH, NA KORDOR ZA OTVORENO MORE! . Trebalo je samo izbaciti vas i ostale profesore međunarodnog prava iz pregovora i eto rješenja? - Neki su jedva dočekali da ne budemo uključeni u pregovore. Među prvima sam imao prilike pročitati tekst Arbitražnog sporazuma, žao mi je što se premijerka Kosor nije sa mnom konzultirala prije. Mogu samo, kao znanstvenik, reći da je sporazum neprihvatljiv i potencijalno nepovoljan za Hrvatsku. Kojom drugom metodom, osim davanja teritorija, Slovenija može doći do “dodira”? - Ne znam. Neum - Službeno Sarajevo zatražit će izlaz na otvoreno more prema "slovenskom" modelu?! Dogodi li se takav presedan, kako bi to moglo utjecati na razgraničenje s BiH i Crnom Gorom? - Već sada postoje zahtjevi Sarajeva da BiH dobije izlaz na otvoreno more, prema “slovenskom“ modelu. Hoće li i Crna Gora postaviti dodatne uvjete, ne znam. . Neum - Bosna i Hercegovina ima dovoljno razloga da bez odlaganja tuži Hrvatsku Međunarodnom sudu pravde ( I

Netko je (dobro) procijenio kako 'skrenuti' priču sa Sporazuma sa Slovenijom: ostavka Polančeca (pa ćemo se pozabavit detaljima o novom ministru), raspisani predsjednički izbori, a sutra bi mogla još koja 'velika vijest' zasjeniti Sporazum. Kako bilo, idemo PRIKUPLJATI POTPISE. Dosta je bilo i Bandićeva i Primorčeva kalkuliranja, dosta neprincipijelnog davanja prostora onima koji možda ne će skupiti ni potrebnih 10.000 potpisa, da ne govorim o sramnom favoriziranju Josipovića od strane 'javne' TV. Ako bi se još produžio rok za prikupljanje potpisa, kako je krenulo, mogli bismo imati više od 20 predsjedničkih kandidata. Ovako, realno je da će potpise prikupiti njih najviše desetak: stranački kandidati: Hebrang i Josipović, V. Pusić i Kajin (ako ne odustane), te neovisni: M. Tuđman, J. Jurčević, N. Vidošević, D. Primorac, B. Mikšić, V. Š. Ožbolt. Možda i mladi D. Golubić.

Polančec o razlozima ostavke: Ovo je lov na mene! PIXSELL Damir Polančec na svojoj oproštajnoj presici obrušio se na šefa države Stjepana Mesića riječima: Podravka je SMS-u dala kredit nakon direktne intervencije predsjednika Mesića, a ne mene ili Sanadera. "Najteže je sada biti moj prijatelj. Ako sam ja osobno zaslužio linč, onda to moja obitelj sigurno nije. U idućem razdoblju želim se upravo posvetiti svojoj obitelji. Ovo je lov na mene, mnogi su već stradali, kao i njihove obitelji", naveo je potpredsjednik Vlade Damir Polančec u emotivnom istupu na konferenciji za novinare koju je sazvao kako bi objasnio razloge svog odlaska iz Vlade. "Neka se javno objave prijave po kojima se mene sumnjiči za kriminal. Ne pada mi na pamet da svoju poštenost, iskrenost i ono što ja jesam skrivam iza imuniteta koji imam kao saborski zastupnik. Spreman sam se braniti od optužbi bez zaštite koju funkcija potpredsjednika Vlade sa sobom nosi", istaknuo je Polančec.

Prvi krug predsjednickih izbora odrzat ce se 27. prosinca, a eventualni drugi 10. sijecnja, odlucila je Vlada RH.

DAVORIN RUDOLF: NOVI ARBITRAŽNI SPORAZUM JE LOŠIJI OD ONOG RAČANOVOG Nacrt hrvatsko – slovenskoga arbitražnoga sporazuma o rješavanju graničnoga spora, koji je sinoć obznanila hrvatska Vlada, otvara mogućnost arbitražnome sudu da spor riješi na štetu Hrvatske. Formulacijom u sporazumu da arbitražni sud odluči o «spoju» («dodiru») Slovenije s otvorenim morem (ne traži se, primjerice, da Sud najprije razmotri ima li Slovenija na to pravo), unaprijed se stvara odluka suda o tome pitanju, jer sud mora postupiti onako kako su mu stranke, Hrvatska i Slovenija, naložile u arbitražnome sporazumu. Po mojemu mišljenju sud o tome «spoju» može odlučiti samo na jedan način: da utvrdi morski prolaz, koridor (Slovenci ga zovu «dimnik», dimnjak), u dijelu mora koje je sada dio hrvatskoga državnog teritorija. Jedino se tako može spojiti Sloveniju s ovorenim morem. Ma koliko formulacija u engleskom tekstu sporazuma bila neprecizna («junction to») , ne znam koji je to drugačiji način na koji bi

Narode, vrijeme je za REFERENDUM. Jer, dok s jedne strane, Janša pravi odstupnicu Pahoru za 'svaki slučaj' ako mu ne bi uspjelo oteti hrvatski STICK, kod nas se gradi tzv. koncenzus zbog tzv. viših interesa, koji se uglavnom svode na strah od blokade pregovora s EU. Opća politička shizofrenija u kojoj Milanović ispada ekstremni nacionalist a njegovi stranački drugovi pristaju biti (za)vođeni od drugog (ili prvog?) im voljenog vođe Stipe dok vladajući hadezeovci, kao i u nizu slučajeva dosad kad su bili pritisnuti, prijete prihvaćanjem Sporazuma i bez koncenzusa, s minimalnim brojem ruku. Predsjednica Vlade se skriva i štiti takvom 'demokratskom voljom' stranačkih kolega. Najhrabriji među njima možda bi se usudili biti 'suzdržani' ili eventualno ne doći na sudbonosnu sjednicu Sabora, kako bi sutra djeci pilatovski mogli reći: Vaš otac/majka nije u tom sudjelovao/la. Ne čuju se (još!) ni glasovi protivljenja iz struktura crkvene hijerarhije. Netko će se upitati,

Hrvatski stručnjak ogorčen: BOSNA SAD MOŽE TRAŽITI IZLAZ NA OTVORENO MORE! ZAGREB - Prof. Davorin Rudolf donedavno je bio najjači hrvatski pregovarač sa Slovenijom. Skorašnje potpisivanje arbitražnog sporazuma Kosor – Pahor vezano za razgraničenje Hrvatske i Slovenije na moru rastužuje ga, piše zagrebački Večernji list, koji prenosi razgovor s Rudolfom: Prof. Davorin Rudolf Trebalo je samo izbaciti vas i ostale profesore međunarodnog prava iz pregovora i eto rješenja? - Neki su jedva dočekali da ne budemo uključeni u pregovore. Među prvima sam imao prilike pročitati tekst Arbitražnog sporazuma, žao mi je što se premijerka Kosor nije sa mnom konzultirala prije. Mogu samo, kao znanstvenik, reći da je sporazum neprihvatljiv i potencijalno nepovoljan za Hrvatsku. Što je sporno? - Teritorij. Nikada nije dobro to politički rješavati jer uvijek postoji mogućnost da država koja je u boljoj poziciji nametne rješenje koje će biti štetno za drugu. Takva granica uvijek će bi

Priopćenje u povodu dramatične situacije u graničnom sporu sa Slovenijom Ocjena: / 7 Loše Odlično Petak, 30 Listopad 2009 08:35 Josip Jurčević, neovisni kandidat za Predsjednika RH Priopćenje za javnost 30. 10. 2009. Povodom prodaje teritorija HRVATSKA ŠAPTOM PADE Nakon jučerašnjeg objavljivanja osnovnih podataka o nacrtu slovensko-hrvatskog sporazuma o međudržavnoj granici, u koji je ušla predsjednica Vlade RH, prestala je postojati i najmanja dvojba da je Jadranka Kosor najgrublje i bez ikakvih ovlasti prekršila odluku Sabora o tzv. prvom Rehnovom prijedlogu. Uz to, uvjerljivo je najvažnije što je Predsjednica Vlade RH ušla u proces praktičnog rušenja ustavnih odredbi koje se odnose na zaštitu integriteta i neotuđivosti državnog teritorija Republike Hrvatske. Pritom je za hrvatsku državu, hrvatske građane i hrvatsku budućnost nebitno koji su motivi i interesi Predsj

Intervju predsjedničkog kandidata Josipa Jurčevića- časopis "Politički zatvorenik" Petak, 30 Listopad 2009 10:08 Prenosimo cijeli intervju predsjedničkog kandidata Josipa Jurčevića koji je izašao u časopisu "Politički zatvorenik". "Politički zatvorenik" broj 211. listopad 2009. Što je Vas, profesionalnog povjesničara, potaknulo da se izravno ukl…

LJUBO PERIĆ (1949-2009) KADA ME NE BUDE BILO BRAĆA ĆE SANJATI MOJ SAN Ivan Baćak, Ivan Baković, Goran Crnjac, Branko Haubrich, Zdenko Kovač, Bariša Letica, Miro Nikolić, Marko Tokić, Drago Zrinušić... Sreća je imati čovjeka ko tebe što smo imali mi ostat će u nama dovijeka krik za slobodom - Ti! Opet će sloboda biti Najsvetiji, jedini cilj Opet će ciknuti bura I u njoj bit ćeš - Ti! Nikada umrijeti ne će Oni što za slobodu žive Ostat će uvijek neki Koji se s razlogom dive Hvala ti sokole vrli, hrvatskog roda sine Sjećanje ovo nije tek tužne grupe ljudi Sjećanje ovo je, Brate, čitave Domovine

Javno.com prenosi intervju prof. dr. sc. Josipa Jurčevića za časopis "Politički zatvorenik": http://www.javno.com/hr-hrvatska/hebrang-primitivizira-povijesne-zasluge-tudjmana_279271 Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske, dr. sc. Josip Jurčević u intervjuu je progovorio o razlozima svoje kandidature, razlici između sebe i ostalih kandidata, tuđmanizmu, odnosu prema EU i krizi u Hrvatskoj. - S jedne strane, profesionalno istražujem i pišem o suvremenoj povijesti na temelju humanističke znanstvene paradigme, a s druge strane sam dugo godina izuzetno djelatan u društvenom životu. Prema tome, moj profesionalni rad i društveno djelovanje imaju isto osnovno ishodište i svrhu, kako u općeljudskom tako u nacionalnom i svakom drugom smislu. Na takvim polazištima sam bez institucijskih poticaja dragovoljno sudjelovao, i u Hrvatskom proljeću i u Hrvatskom domovinskom ratu- rekao je Jurčević za časopis Politički zatvorenik dodajući kako je bez zadrške podupirao procese,

Prokletstvo novca i afere U Hrvatskoj afera ne nedostaje. Svako malo, poput gljiva poslije kiše, iznenade one neupućene u male tajne velikih majstora. Iznenađeni nisu samo oni koji su osmislili i ozakonili takav destruktivan i po državu opasan sustav (pobornici neoliberalnog kapitalizma) i oni koji ga (vladajuće strukture) toleriraju, jer od njega, po svemu sudeći, imaju korist. Iznenađeni nisu ni oni malobrojni pojedinci, koji godinama nemoćno i neuspješno ukazuju na rastući kriminal i korupciju, ali na žalost, bez rezultata. Lopovski pothvat Afera je riječ francuskog podrijetla, te označuje "neugodan, nezgodan događaj; spor; sukob; događaj koji izaziva neugodno uzbuđenje; lopovski pothvat." ( B. Klaić , Rječnik stranih riječi, izraza i kratica). Dakle, između ostalog, to je i lopovski pothvat. U najnovijoj aferi koja trese cijelu zemlju, u pitanju su ogromni novci (minimalno 250 milijuna kuna), s više aktera, koji su mogli biti "zamračeni" jedino uz pomoć bri

Predstavljanje romana Torquata u Mimari Promocija romana „Torquata“, spisateljice Iris C. de Corbavia, održat će se u Muzeju Mimara 28. listopada u 19.30 sati. Uz autoricu, koja je svojom zaigranom maštom povezala vile, vilenjake i povijest Hrvatske, spisateljičin roman prvijenac će predstaviti prof. dr. sc. Josip Jurčević i prof. dr. sc. Sanja Vulić. Glazbeni ugođaj svijeta mašte dočarat će Mira Vlahović, prvakinja Opere HNK, a u knjigu će prisutne uvesti prvak Drame HNK Krunoslav Šarić. Iris C. de Corbavia do sada je objavila veći broj kraćih literarnih radova, a roman Torquata nastao je poslije višegodišnjega istraživanja obiteljske pismohrane i različitih povijesnih arhiva. Godine 1985. s obitelji seli iz Zagreba u Njemačku. Najprije u Hamburg, a zatim u Düsseldorf. Živi na relaciji Düsseldorf - Opatija. Zvona s kule, vitezovi, vile… i promotori za viteškim stolom, slijed jela prvog hrvatskog vilinskog jelovnika dio su neobične režije promocije Žarka Popova. Posebni gosti bit ć

Majke srebrenice: U mojoj obitelji sva su 32 muškarca ubijena Srebreničke majke na autocesti kod motela Plitvice dočekala je Slavica Bilić, prva predsjednica pokreta majki za mir “Bedem ljubavi” iz 1991. godine, a sa njom su bili i predsjednički kandidat Josip Jurčević i Slobodan Lang. Autor: pg 24.10.2009 18:51 Slavica Bilić i Munira Subašić kod motela Plitvice (Foto: Mišo Lišanin) Iz moje obitelji u Srebrenici su pobijena 32 muškaraca. Među njima su moja braća, ali i tri moja sina. Najteže mi je kada me moji unuci pitaju gdje je moj tata. Ima li itko pravedan i dobre duše na ovom svijetu da bi nam pomoga. Kada gledam na ekshumaciju naših žrtava iz masovnih grobnica srce mi se od boli para. Ima li netko da nam stane iza leđa, da nam kaže da će zločinci koji su na

Malkica Dugeč, U riječ unjedrena , Naklada K. Krešimir, Zagreb, 2007. Hrvatsko proljeće 1971., iako je potaknulo nadu, neke je rastjeralo i po bijelom svijetu. Brojila su se zlosretna komunistička vremena. Malkica Dugeč, pjesnikinja koja je objavila prvu knjigu pjesama desetak godina prije toga, silom je iščupana iz svoga hrvatskog podneblja i nastavila trajati u onom njemačkom. Ali, svoju Hrvatsku nikada nije zaboravljala. Uz književni bavila se i raznim društvenim radom. Pred nama je njezina zbirka U riječ unjedrena napisana u ova slobodno-kolonijalna vremena. Odiše iseljeničkim duhom, ljubavlju koja traje, vedrinom koja se ulijeva u nas. Pobrala je za nju razna priznanja, kako književne struke tako i čitatelja. Malkica Dugeč u svojim zrelim godinama nastavlja ići utabanim putem. Pjesme u zbirci napisane su vezanim i slobodnim stihom. Dočekuju nas najprije soneti poredani u ciklus Dom na kamenoj stijeni. Takav je i drugi ciklus Čekanje suze. Miješaju se ljubav

Anđelko Kaćunko, Hrvanje sa svijetom , Tomagraf, Zagreb, 2007. Nije lako biti Hrvat u današnjoj Hrvatskoj i Herceg Bosni, ili BiH, kako hoćete. Nažalost, istinito. Uspjeli smo se odhrvati na bojnom polju unatoč tako postavljenoj igri da se to ne može dogoditi. Zbog toga nas redatelji nastoje raznoraznim smicalicama stjerati barem u nadzirani kut, kad nas se već nisu uspjeli riješiti. Ne ovako izričito, ali čini mi se da u Kaćunkovu tekstu izbija neka slična namisao. Počeo se on još u komunizmu hrvati, kako kaže, sa svijetom, a ja bih ga ispravio: s krivim namislima koje bi htjele zagospodariti našim dušama. To je taj svijet koji nikako ne smije postati naš. Još osamdesetih godina prošlog stoljeća pridružio se ljudima koji su stvarali časopis za mlade Mi. Taj podatak donesen je već na samom početku Kaćunkove knjige. Ona je inače podijeljena u tri dijela: Intervjui; Kolumne; Dodatak. Predstavlja ustvari p

NEDJELJA 25. listopad 09. Dođu tako u Jerihon. Kad je Isus s učenicima i sa silnim mnoštvom izlazio iz Jerihona, kraj puta je sjedio slijepi prosjak Bartimej, sin Timejev. Kad je čuo da je to Isus Nazarećanin, stane vikati: "Sine Davidov, Isuse, smiluj mi se!" Mnogi ga ušutkivahu, ali on još jače vikaše: "Sine Davidov, smiluj mi se!" Isus se zaustavi i reče: "Pozovite ga!" I pozovu slijepca sokoleći ga: "Ustani! Zove te!" On baci sa sebe ogrtač, skoči i dođe Isusu. Isus ga upita: "Što hoćeš da ti učinim?" Slijepac mu reče: "Učitelju moj, da progledam." (Marko 10, 46-52)