#NIJESVETAKOCRNO

Dok sam prije tridesetak godina čitao Kafkin 'Proces' doživljavao sam ga sociološki SF triler zbunjenog tridesetogodišnjaka neprilagođenog društvu oko njega i bezrazložno nepomirenog sa savješću u njemu. Zadnji put sam se sjetio Jozefa K. kad su mi prijatelja Josipa J. dvojica agenata došla privesti na obavijesni razgovor te ga nakon lociranja, ni kriva ni dužna, jer se drznuo objaviti istinu, transferirali u Haag. Prije toga, davne 1981. ili 1982. godine, nakon pjevanja i ispisivanja grafita po spomeniku 'palim neznanim borcima', poveden je 'proces' protiv grupe nepunoljetnih mladića, uglavnom iz sela B. Tada je UDBA, za svaki slučaj, htjela proširiti 'proces' na one koji 'stoje iza mladića', pa su priveli profesore Miju T., Branka Z. i Matu K. na 'informativni razgovor' u SDB L. Tamo ih je operativac J., kojemu su sva tojica do prije 5-6 godina od tog razgovora predavali u gimnaziji u tadašnjem D. Upravo zbog te činjenice pamtim anegdo

Pod povećalom Caritasov dom u Brezovici Sarajevo, 21. listopad 2008. Piše i uređuje dr.sc. Ivo Balukčić Medijske manipulacije oko Caritasova doma u Brezovici Strah od kršćanstva kroz medije izražava se kroz 'traženje senzacionalizma pod svaku cijenu' Prije desetak dana mediji u Hrvatskoj 'bombastično', kao top vijest, su izvijestili 'novom slučaju' zlostavljanja još jedne djevojčice u Caritasovu domu u Brezovici. Televizijske ekipe javljale su se direktno ispred Caritasova doma u najgledanije informativne emisije izvještavajući o tom događaju kao o sigurnim činjenicama. Potkrijepili su to i liječničkim nalazima iz bolnice. Da bi se pojačao dojam odmah se išlo pitati za mišljenje i političare što će učiniti s Caritasovim domom u Brezovici. Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar 20. listopada za Informativn

Pogled s Majne “Ko to tamo peva?” listopad 20th, 2008 Arhiva , Dijaspora Komentiraj prvi O ukusima ne treba raspravljati, veli drevna latinska poslovica. Njezina poruka odnosi se i na glazbene ukuse, pa upravo zbog toga postoji tako širok spektar glazbenih ostvarenja. Ne bi stoga možda trebalo ni pisati ovaj tekst jer svatko ima slobodu i pravo slušati glazbu koji voli. S druge strane, međutim, ipak valja reagirati budući da se radi o pojavi koja iznenađuje, vrijeđa, pa i boli. Srpski narodnjaci Riječ je o sve većoj popularnosti srpske narodnjačke glazbe i među Hrvatima u Njemačkoj. Kako bismo to potkrijepili, evo samo nekoliko primjera. Nedavno je u jednoj “hrvatskoj” diskoteci u Darmstadtu gostovala jedna - kažu - poznata srpska pjevačica narodnih pjesama. Gosti vele da diskoteka nije bila nikad punija te da se dvoranom prolamao zvuk nekakvoga “turbo-folka” na izvornoj srpskoj ekavici. Posjetitelji nisu samo plesali na tu glazbu nego su čak i

Skandali i katastrofalne diplomatske pogreške listopad 19th, 2008 Arhiva , Iz medija Komentiraj prvi Evo jedan arhivski članak iz Vjesnika od 2004. godine. Jedno im je i danas zajedničko, u trošenju novca sigurno nisu amateri. Da bračni parovi rade u Ministarstvu vanjskih poslova nije nikakva novost, što se također kosi s Bečkom konvencijom, kao što nije ni novost da ambiciozne supruge svojih muževa s diplomatskim statusom pokušavaju dobiti unapređenje za svoje bračne drugove / Klan Mate Granića je bez obzira na političke promjene ostao i dalje jednim od najutjecajnijih stožera koji utječu na personalnu, bolje rečeno, kadrovsku politiku Ministarstva vanjskih poslova. On ga je učvrstio za vrijeme predsjedničke kampanje na izborima 2000. godine na kojima je Mate Granić kao predsjednički kandidat propao, ali nisu njegovi ljudi na Zrinjevcu / Pod Matom Granićem kao »ministrom vanjskih poslova predsjednika Tuđmana« i pod »teklićem premijera Račana« T

LIJEVI MARŠ U Hrvatskoj se opet bije čudan boj. Kao u Kušanovu "Tornju". U tom romanu svi političari vojuju protiv rasizma i apartheida. A tih pojava nema ni u tragovima. Dijalektički potkovanu pripovjedaču čini se da to baca ružnu sjenu na plemenitu borbu. Zato on, da bi viteškim bojovnicima priskrbio kakva-takva neprijatelja, žrtvuje sebe. Proglasi se rasistom i zagovornikom apartheida. Danas političari - ne u romanu, nego u zbilji - biju boj protiv fašizma. Stanje je kao u romanu: nema fašizma. Ali i drukčije nego u romanu: nema ni čovjeka koji bi se, poput Kušanova pripovjedača, žrtvovao da spasi čast borbe. Nitko se u Hrvatskoj danas ne smatra fašistom ili neofašistom. Štoviše - ni postfašistom. To antifašističkim bojovnicima nije drago. Ali, ne smeta im. Kada su – uz pomoć Slavena Letice i Mate Granića – odviknuli Antu Đapića od „mjerenja visine kukuruza“ po Slavoniji, oni su znali da je fašizmu u politici odzvonilo. A njima, vrsnim dijalekt

Komentari i analize | 18.10.2008 Bild-Zeitung - kako mediji utječu na politiku Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: "BILD-Zeitung" - mnogi se podsmjehuju novini i javno ju se odriču, ali ju ipak "svi" čitaju: od čistača do ministra Mediji i politika - to je jedan od najosjetljivijih problema suvremenog demokratskog društva. Slobodni i kritički mediji su jedan od njegovih nosećih stupova, ali ga istovremeno suviše moćni mediji ugrožavaju. U Njemačkoj je Bild-Zeitung jedan od najboljih primjera tog dvostrukog mača kojeg predstavljaju suvremeni mediji. Bild je od samog početka bio zamišljen kao alternativa uglednim i tzv. "ozbiljnim" dnevnim novinama s kojima masa nije znala što da započne, objašnjava jedan od kasnijih glavnih urednika Hans-Hermann Tiedje: "Bild je bio drugačija vrsta novine od onoga što je dotada bilo poznato. Ambicija novine je izvješćivati brzo, aktualno i upečatljivo. Bild ljude želi ukratko informirati, dok

Apel za pomoć bolesnom hrvatskom branitelju Subota, 11. listopada 2008. Mladen Kirasić, hrvatski branitelj, rođen 1939.g. u Zagrebu, danas je teško bolestan, opstruktivna bolest pluća, zbog posljedica niza prehlada u svim vremenskim uvjetima u rovovima na prvim crtama obrane iz 1991. godine. Mladen nakon bolničkog liječenja leži sada u stanu u Zagrebu, Mesnička 43, posve onemoćao, jedva govori, 24 sata s aparatom za kisik, ima kateter, pelene... Nužno mu je potrebna intenzivna medicinska skrb, medicinski preparati i pomagala za njegovanje bolnih rana decubitusa, koje mu se otvaraju na leđima. Uz medicinsku njegu koju ima od patronaže ujutro, potrebna mu je i dodatna pomoć navečer prije spavanja – njega medicinske sestre koju je potrebno platiti.(D.Borovčak)