Postovi
Federalizacija Federacije i cijele BiH - RJEŠENJE BH političkog "gordijskog čvora"
- Dohvati vezu
- X
- e-pošta
- Druge aplikacije
Federalizacija – građansko rješenje za Hrvate Bosne i Hercegovine 11. veljače 2021 by troplet Izvor: Hrvatski vjesnik – The Croatian herald; English supplement: The new generation; Wednesday 10th of February 2021 Federalisation – a Civic Solution for the Croats of Bosnia-Herzegovina Autor: Brian GALLAGHER Prijevod: Troplet Među problemima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina (BiH) možda je najozbiljniji problem hrvatskog izbornog pitanja. Zbog toga hrvatska država izražava svoju zabrinutost i na predsjedničkoj i na premijerskoj razini. Problem treba pobliže ispitivanje, posebno od strane Europske unije, ali i ispitivanje možebitnih rješenja. Jedno takvo rješenje je federalizacija – koncept koji bi mogao biti uspjeh za sve, i na koje se poziva u rezolucijama Europskog parlamenta o BiH. BiH ima tri konstitutivna naroda – Bošnjake (Muslimane), Hrvate i Srbe. Sama BiH podijeljena je na tri administrativne jedinice, entitete Federaciju BiH i Republiku Srpsku i mali Distrikt Brčko...
Međunarodna konferencija “The Legacy of Peace – 25 Years of the Dayton-P...
- Dohvati vezu
- X
- e-pošta
- Druge aplikacije
Pismo dr. Josipa Stjepandića biskupima Njemačke biskupske konferencije o portalu katolisch.de
- Dohvati vezu
- X
- e-pošta
- Druge aplikacije
Preuzvišeni gospodo biskupi Njemačke biskupske konferencije, Pozivamo se na članak „‘Lik mržnje‘: Povjesničarka odvraća od kanonizacije kardinala Stepinca“, koji je objavljen na vašem portalu katholisch.de, 8. prosinca 2020. Osim vanjskog prikaza, koja sugerira veliku senzaciju u sadržaju, sadržaj članka jednako je nedostojan katoličkog medija i kao takav se može primiti na znanje samo s velikom zabrinutošću. Iako su svi suvremeni pape, od Pija XII. do Benedikta XVI., uvijek hvalili život i djelo blaženog kardinala Stepinca ("uzor apostolske gorljivosti i kršćanske jakosti", "ponos kardinalskog zbora", " učitelj pouzdanja i dobrote", "blaženik i mučenik", "Bedem kršćanstva ispred komunizma"), povjesničarka specijalizirana za Srbiju, koja javno simpatizira milijunskog ubojicu Josipa Broza Tita, trebala bi izgleda dokazati upravo suprotno. Nakon što je dugotrajni postupak kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca doveden do završnog č...
Konferencija “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine"
- Dohvati vezu
- X
- e-pošta
- Druge aplikacije
Obraćanje predsjednika HNS-a dr. Dragana Čovića na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda
- Dohvati vezu
- X
- e-pošta
- Druge aplikacije
Poštovani gospodine predsjedatelju, Uvažene Ekscelencije, predstavnici država članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Poštovani gosti, Dragi prijatelji, Veliko mi je zadovoljstvo sudjelovati na sastanku u Arria formatu članica Vijeća sigurnosti UN-a. Skup je posvećen temi koja je od egzistencijalnog značaja za našu domovinu BiH, njene građane svih nacionalnosti, konstitutivne narode Hrvate, Bošnjake i Srbe kao ustavotvorne nositelje suvereniteta. Stoga posebne zahvale zemlji predsjedatelju koja je inicirala i organizirala našu današnju raspravu. Njene prednosti su veoma dobro sažete i formulirane u konceptu koji je sačinjen u povodu ovog sastanka, što komplementira veoma dobru upućenost i informiranost inicijatora ovog susreta o svim specifičnostima i izazovima provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH. Između ostalog rečeno je kako je Daytonski mirovni sporazum postavio osnovne principe funkcioniranja BiH, koji obuhvaćaju poštivanje neovisnosti i teritorijalnog ...
85. godišnjica rođenja Virgilija Nevjestića
- Dohvati vezu
- X
- e-pošta
- Druge aplikacije
Na svijet je Virgilije Nevjestić došao 22. studenoga 1935. godine u hercegovačkom selu Kolo pokraj Tomislavgrada. Veći dio svoga života proveo je u Parizu, a prema njegovoj želji cjelokupna ostavština vraćena je u domovinu. Virgilije Nevjestić – tihi skitnica koji je postao najbolji francuski grafičar – rođen je na današnji dan prije 85 godina. Na svijet je došao 22. studenoga 1935. godine u hercegovačkom selu Kolo pokraj Tomislavgrada. Realnu gimnaziju završio je znameniti umjetnik u Tomislavgradu, a od 1953. godine školovanje je nastavio u Zagrebu, gdje je pohađao Školu za primijenjenu umjetnost (odjel slikarstva) i večernju gimnaziju. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (pedagoški odjel) diplomirao je 1963., a nakon toga nastavio je dvogodišnje usavršavanje na Odjelu grafike kod prof. Marijana Detonija. Godine 1966. dobio je prvu nagradu na IV. zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike, a iste godine ostvario je prvi značajniji međunarodni uspjeh osvojivši drugu i otkup...