MATE KOVAČEVIĆ KOMENTIRA POČETAK PREGOVORA O BUDUĆNOSTI BiH

Federalisti i unitaristi
Ponedjeljak, 09. veljače 2009.
Sulejman TihićMeđunarodni protektorat Bosna i Hercegovina, u kojoj žive Srbi, Hrvata i Muslimani Bošnjaci kao tri konstitutivna naroda, zbog međusobno nerazriješenih unutarnjih pitanja te isprepletenosti različitih međunarodnih interesa ponovno otvara pitanje stabilnosti europskoga jugoistoka. Pokušaj međusobnoga dogovora političkih vođa triju naroda o unutarnjem ustroju zemlje naišao je na popriličnu međunarodnu „nezainteresiranost“ dok je u BiH podijelio političke čimbenike unutar sva tri naroda. Politika bošnjačko-muslimanskoga vodstva oko Stranke demokratske akcije na čelu sa Sulejmanom Tihićem muči se oko prihvaćanja realnoga stanja u zemlji te nastoji uvažiti činjenicu kako u BiH osim Muslimana žive još hrvatski i srpski narod. To političko sazrijevanje potaknulo je gospodina Tihića na pregovore sa Srbima i Hrvatima, a možebitni uspjeh dogovora omogućio bi, kako Tihić ispravno zaključuje održivost zemlje, koja bi nakon unutarnjih trvenja napokon mogla krenuti na put euroatlantskih integracija. Opreku takvom Tihićevu političkom zaključivanju čini skupina politički isključivih muslimansko-bošnjačkih nacionalista koji u unitarnom uređenju zemlje vide dugoročni proces za odstranjivanje Srba i Hrvata iz političkoga života, a u krajnjem slučaju i njihov potpuni nestanak iz zemlje.(M.Kovačević)
Opširnije...

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

VEČERNJI SUSRET Isuse, dođoh ti reći, kako me u grlu guši, od isplakanih suza kako me boli u duši. Dođoh Ti šaptat kako mi križ izrani rame i kako ga teško nosim jer je pretežak za me. Dođoh Ti se tužit u suton ovoga dana, jer me odviše peče i boli ova rana. Kleknuh da Ti se jadam, ali me zbuni tvoje raspelo. Žižak Ti osvijetli lice, raspeto, presveto tijelo. U suzama, izmučen, izboden, raspet i sam, o, Bože, što da se tužim, pa mene je pred Tobom sram. Gle, Ti nijemo šutiš, nikome se potužio nisi, a Tvoje presveto tijelo stravično na križu visi. Probodene noge i ruke, probodeno je srce Tvoje. Kako je tuga tvoja teška I sitne boli moje. Isuse, dođoh ti se jadat u suton ovoga dana, al motreć Tebe, iščeznu moja rana.
Read more »

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Slika
Dr. Davor Pavuna: Tužio bih svakog tko Hrvate naziva zločincima Pravnici su nam katastrofa, našim fizičarima se nikada ne bi dogodio Haaški sud, a sustav nam je opterećen mentalitetom samoupravljanja i sabotažom u nehomogenoj znanstvenoj zajednici - smatra istaknuti hrvatski znanstvenik, u svijetu priznati fizičar, prof. dr. sc. Davor Pavuna . Davor Pavuna: Znanjem ćemo, a ne oružjem, stvari promijeniti nabolje  Zoran Kusalo/Cropix Problem vidi u presporoj tranziciji, zbog previše ostataka samoupravnog socijalizma u glavama stručnih ljudi u Hrvatskoj, a razgovarali smo u Dubrovniku, gdje je sudjelovao na međunarodnom simpoziju u povodu 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, čiji su se sudionici dotakli i stanja u domaćoj znanstveno-obrazovnoj sferi, nesklonoj promjenama. Lokalni faraoni Spominjete sabotaže u hrvatskim znanstvenim krugovima, na što konkretno mislite? - Nemam sve detalje o tzv. sabotaži, ali ono što je pr...
Read more »

DESET GODINA OD SMRTI FRA VJEKE ĆURIĆA

Dana 31. siječnja 2008. godine u Kivumu (RUANDA) u crkvi, koju je fra Vjeko sagradio i u kojoj je sahranjen, obilježena je deseta godišnjica njegove smrti. Misno slavlje, koje je počelo u 10,00 sati, predvodio je mjesni biskup Smaragde Mbonyintege, a suslavitelji misnog slavlja su bili provincijal franjevačke Provincije Afrike Mauriciusa i Madagaskara fra Sebastijan, te definitor Bosne Srebrne fra Vinko Ćuro uz veliki broj drugih svećenika. Misno slavlje započelo je procesijom iz škole koja nosi ime fra Vjeke. U procesiji su bili mladi iz župe koji su bili obučeni u hrvatske majice s hrvatskim obilježjima, a jedan dio je bio obučen u mjesnu odjeću. Svi mladi su na glavama imali trake sa natpisom fra Vjeke Ćurića. U procesiji je fra Vjekin brat Drago nosio svijeću s likom fra Vjeke, a sestra Ljubica cvijeće koje su po ulasku u crkvu položili na njegov grob. Misno slavlje je bilo svečano uz tradicionalno afrički živi ples i pjesmu. Biskup je u svojoj propovijedi naglasio fra Vjekinu žrtv...
Read more »