#NIJESVETAKOCRNO

Predstavljanje će se održati u  petak, 13. prosinca 2019. u 19 sati  u prostorijama  Hrvatskoga slova , Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb  Knjigu će predstaviti: – prof. dr. sc. Miroslav Tuđman – general Željko Šiljeg – književni kritičar dr. sc. Damir Pešorda – jezikoslovac dr. sc. Domagoj Vidović – prof. Andrija Stojić u ime nakladnika Matice hrvatske Čitluk – autor Mate Kovačević

NAŠ SUGOVORNIK: prof. dr. Miroslav Tuđman Naša ognjišta: Hrvatstvo se u Bosni i Hercegovini očuvalo unatoč golemim povijenim neprilikama i višestoljetnomu stradanju biblijskih razmjera. Prošlostoljetne ratne pošasti, Prvi i Drugi svjetski rat desetkovali su hrvatsku populaciju, a tijekom posljednjega rata gotovo je prepolovljen broj Hrvata. Hoće li na kraju povijesni usud ostaviti Hrvatima tek sjećanje na izgubljenu kulturnu riznicu i nekadašnje sabore održane na tome području? Miroslav Tuđman: Sudbina hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini samo potvrđuje onu povijesnu činjenicu o kojoj se govori već u Starome zavjetu. Narodi koji nemaju svoju državu, ili koji nisu ravnopravni s ostalim narodima u višenacionalnim državama, teško se mogu obraniti od vanjskih opasnosti i unutarnjih ugroza. Država nije jedino jamstvo opstanka, ali je moćna institucija koja ima zadaću štititi nacionalni opstanak i promicati budućnost. Povijest Hrvata, a posebno ...

Mostarski prekid pregovora političkih predstavnika Srba, Muslimana i Hrvata oko ustavnoga ustrojstva Bosne i Hercegovine samo je jedan u nizu sad već dvadesetogodišnjih pokazatelja kako Bosna i Hercegovina nije ostvariva niti moguća kao poseban državnopravni subjekt. Glavni čimbenik opstanka jedne države jest konsenzus političkoga naroda da živi i zajednički dijeli sudbinu svoga kolektiviteta, a taj konsenzus u BiH postoji tek unutar svakoga od tamošnjih konstitutivnih naroda. Osim nedostatka unutarnjega konsenzusa na opstanak te države utječu različita gledanja i zainteresiranih međunarodnih čimbenika, koji svojim viđenjima podupiru ionako klimavo stanje, pa je Bosna i Hercegovina održiva jedino kao međunarodni protektorat, u kojem njezini narodi ne mogu biti slobodni građani. Uostalom kroz cijelu svoju povijest te su zemlje uvijek bile dijelom neke druge države, koje su imale svojevrsnu autonomiju samo tijekom srednjovjekovnog razdoblja u sklopu ugarsko-hrvatskoga kraljevstva. Osmans...

Bogati siromah Srijeda, 18. veljače 2009. U pozadini svake unitarističke politike stoji želja za dominacijom i nepriznavanjem razlika, a u emotivnom smislu obično se očituje kao mržnja prema drukčijoj skupini, koja u radikalnim okolnostima vodi do uništenja i progona slabije zajednice. Cijela povijest Bosne i Hercegovine, od njezine osmanske okupacije, obilježena je takvom politikom pa je upravo klasičan primjer spomenute definicije. U nekoliko stoljeća s područja današnje BiH izbrisano je s lica zemlje gotovo cjelokupno starosjedilačko hrvatsko pučanstvo. Sličan se proces u BiH nastavio i tijekom obiju jugoslavenskih država, a nasilnim ukidanjem autonomije daytonskim županijama omogućilo je muslimanskoj strani da dovrši proces što su ga započele Osmanlije. Da je muslimanskobošnjačkoj strani doista bilo stalo do zajedničke države s Hrvatima, njihova bi se politička elita listom usprotivila nekadašnjim odlukama austrijsk...

Federalisti i unitaristi Ponedjeljak, 09. veljače 2009. Međunarodni protektorat Bosna i Hercegovina, u kojoj žive Srbi, Hrvata i Muslimani Bošnjaci kao tri konstitutivna naroda, zbog međusobno nerazriješenih unutarnjih pitanja te isprepletenosti različitih međunarodnih interesa ponovno otvara pitanje stabilnosti europskoga jugoistoka. Pokušaj međusobnoga dogovora političkih vođa triju naroda o unutarnjem ustroju zemlje naišao je na popriličnu međunarodnu „nezainteresiranost“ dok je u BiH podijelio političke čimbenike unutar sva tri naroda. Politika bošnjačko-muslimanskoga vodstva oko Stranke demokratske akcije na čelu sa Sulejmanom Tihićem muči se oko prihvaćanja realnoga stanja u zemlji te nastoji uvažiti činjenicu kako u BiH osim Muslimana žive još hrvatski i srpski narod. To političko sazrijevanje potaknulo je gospodina Tihića na pregovore sa Srbima i Hrvatima, a možebitni uspjeh dogovora omogućio bi, kako Tihić ispr...

Bildt, Rupel, Prodi... Odluka Tužiteljstva Haaškoga suda da u proces protiv generala Ante Gotovine uključi još petnaestak hrvatskih časnika pokazuje kako Tužiteljstvo doista ne raspolaže čak ni klimavim argumentima protiv hrvatskoga generala, a kako je riječ o političkom sudištu, pozadinu spomenute inicijative moglo bi se lako pronaći u političkom učinku novih sumnjičenja, kako bi se pojačalo tzv. senzibiliziranje javnosti za navodne hrvatske zločine, dok bi se na drugoj strani očito trebalo zadovoljiti potrebe novosnovanoga ureda OESS-a u Zagrebu, koji će kao preživjeli dinosaur OESS-ove misije upravljati sudskim gonidbama hrvatskih časnika na sudovima u Hrvatskoj. Osim uvjeravanja hrvatskoga naroda kako nije bio u pravu zato što se početkom devedesetih godina odupro jugoslavenskoj agresiji, novi su haaški pozivi i dio po...