PROJEKTI DRUŽBE „BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA“ POVODOM OBILJEŽAVANJA 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

OPĆI PODACI

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, osnovana prije gotovo 120 godina (1905. godine), kao jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih udruga, koja osobito djeluje na području očuvanja kulturne i povijesne baštine, njegovanju i promicanju hrvatskoga identiteta, proučavanju povijesti hrvatskoga naroda, oživljavanju uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te na znamenite Hrvate, pokrenula je inicijativu za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u 2025. godini.

Ponosni smo na činjenicu da je Hrvatski sabor, neposredno prije raspuštanja svoga 10. saziva, 14. ožujka 2024. godine, u okviru predzadnje točke dnevnoga reda, jednoglasno (sa 127 glasova ‘ZA’) usvojio zajednički prijedlog Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske da se 2025. godina proglasi „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“. Podršku ovom našem zajedničkom prijedlogu, kojim se u Hrvatskome saboru postiglo rijetko viđeno jedinstvo „od lijeva do desna“, dalo je Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a predlagatelj je bio saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Službena odluka objavljena je u Narodnim novinama (32/2024).

Hvala svima koji pomogli da se ovo ostvari, a tu prije svega ističemo našeg Velikoga meštra prof. dr. sc. Mislava Grgića, Zmaja Strossmayerskog, predsjednika Matice hrvatske gosp. Miru Gavrana, pročelnika Povijesne sekcije Družbe i potpredsjednika Matice hrvatske dr. sc. Marija Jareba, Zmaja Jurjevgradskog od Tribunja, gosp. Tomislava Šimičevića, zmajskog pripravnika, kao i naše uvažene donedavne narodne zastupnike: Andru Krstulovića Oparu, Zmaja Splitskog IV. i izv. prof. dr. sc. Vesnu Bedeković, Zmajicu od Aršanja.

POVIJESNI OSVRT

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ prije gotovo 100 godina, povodom jubileja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, 1925. godine, organizirala je stotine događanja, postavila spomen-ploče i obilježila ovu veliku povijesnu obljetnicu gotovo svuda gdje žive Hrvati (na području današnje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Vojvodine), podigla spomenike u Zagrebu (npr. „Sokolska mogila” u Maksimiru) te izdala knjige, poput npr. velebne knjige „Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925-1925“, urednika hrvatskoga povjesničara Emilija pl. Laszowskog, suutemeljitelja i prvog Velikoga meštra Družbe; knjigu „S puta na Duvanjsko polje“, autora Milutina Mayera, koji je kasnije bio drugi Veliki meštar Družbe; knjigu „Hrvatske slave sjaj“, autora dr. Velimira Deželića starijeg, suutemeljitelja Družbe, itd.

Zanimljivo je primijetiti da se unutar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ već 1906. godine – dakle, čak 19 godina prije hrvatske milenijske obljetnice – rodila zamisao da se u krilu Družbe proslavi 1000. godišnjica Hrvatskoga Kraljevstva. U zapisniku Družbe, br. I., na str. 21., ubilježeni su zaključci VI. Odbora Družbe s njihove sjednice održane l9. kolovoza 1906. godine, te je u čl. 6. zaključeno sljedeće:

„Zmaji Brloški i Klokočki (napomena: to su suutemeljitelji Družbe Emilij pl. Laszowski i dr. Velimir Deželić stariji) predlažu, da se na 1000-godišnjicu hrvatskoga kraljevstva (926-1925) priredi velika hrvatska historijska izložba iz svih krajeva hrvatskih (starine, slike, knjige, oružje itd.). Ujedno predlažu, da se o tom stane odmah raditi. Prijedlog se prihvaća s dodatkom da se u „Prosvjeti“ iznese ova lijepa ideja pred narod, a sva braća zmajevi pristupaju odmah poslu.“

Dakle, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ bila je pokretač i predvodnik obilježavanja tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, koja se na ovaj ili onaj način obilježila širom Domovine, ali i svuda gdje žive Hrvati i u susjednim prostorima. Vjerojatno nema većeg mjesta u kojem ne postoji spomenik, spomen-ploča ili drugi javni znak podsjećanja na tu veliku obljetnicu obilježavanu prije sto godina, a gotovo na svakom takvom mjestu nalaze se slova „B. H. Z.“, kao oznaka djelovanja Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.

UVODNE NAPOMENE (PRIREDIO PROF. DR. SC. BOŽO SKOKO, ZMAJ OD HERCEGOVINE III.)

Prije stotinu godina, uoči i tijekom 1925. godine, na više razina i načina održana je proslava 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva, koja je imala snažnu ulogu u jačanju nacionalnog identiteta i svehrvatskog zajedništva te popularizaciji lika i djela kralja Tomislava, a potom i hrvatskog kraljevstva i hrvatske povijesti općenito.

Diljem domovine nicali su spomenici, podizane su spomen ploče, imenovani su trgovi i ulice u čast kralja Tomislava te su održavane proslave u znak tog jubileja od najmanjih mjesta do velegrada, a u Tomislavgradu (Duvnu) je u spomen na ovaj važan događaj izgrađena velebna spomen bazilika. U zagrebačkom parku Maksimir 1925. u čast obljetnice Hrvatski sokolski savez podigao je Mogilu, svojevrsni spomen-humak od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj tijekom tisućugodišnje hrvatske povijesti. U temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile… A prisutna je sumnja kako su ondje položene i kosti jednog od hrvatskih vladara.

Najznačajniju ulogu u iniciranju i provedbi te proslave imala je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Za pretpostaviti je kako su je široki krugovi percipirali upravo kroz tu značajnu inicijativu koja je imala golem odjek u Hrvatskoj i zemljama gdje god žive Hrvati. O ulozi naše Družbe u obilježavanju te proslave pisao je dr. sc. Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja, pročelnik Povijesne sekcije Družbe, u svojoj knjizi Kralj Tomislav kroz tisuć godina (2017.).

Baveći se posljednjih godina problematikom tretmana hrvatskih velikana u hrvatskoj javnosti, uočio sam kako kralj Tomislav, ne samo od 1925., kad je velebno proslavljena tisućita obljetnica hrvatskog kraljevstva, nego i posljednjih stoljeća spada u grupu onih neupitnih veličina oko kojih vlada najveći konsenzus i čija popularnost ne pada. Iako su lik i djelo kralja Tomislava bili zastupljeni i u socijalističkoj Jugoslaviji (doduše, naglašavani su tek određeni aspekti), nakon stvaranja suvremene hrvatske države, demokratske vlasti su Tomislava dodatno pozicionirale kroz niz simboličnih gesti. Tako je dobio najprestižniji status prilikom definiranja hrvatskih odlikovanja u Zakonu o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske iz 1995. godine. Njegovo ime nosi najznačajnije odlikovanje kojim Republika Hrvatska može nekoga počastiti. To je Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom. Dodjeljuje se poglavarima država kao najviši izraz priznanja Republike Hrvatske za njihovo djelovanje na uspostavi suverene Republike Hrvatske, za izniman doprinos njezinu međunarodnom ugledu i položaju te za visoki doprinos razvitku međudržavnih odnosa između Hrvatske i njihove zemlje.

Kralj Tomislav dobio je primat i kod izbora velikana koji krase papirnate novčanice nacionalne valute – kune, koja je uvedena 30. svibnja 1994. Na licu novčanice od najvrjednijeg apoena, onog od 1.000 kuna nalazi se portret Oca domovine Ante Starčevića, a na naličju je Frangešov zagrebački spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu, odmah uz pročelje katedrale u Zagrebu.

Koliko su Hrvati ponosni na svoje vladare i vojskovođe, osobito svoga prvoga kralja, najbolje se vidi po nazivima trgova i ulica, a do prave ekspanzije imena narodnih vladara na njima, došlo je nakon stvaranja samostalne i suverene Hrvatske, kad su skidane ploče postavljene i nametnute u vrijeme bivše Jugoslavije, uglavnom sa socijalističkim predznakom te kad se htio promovirati, često prešućivani, hrvatski identitet. Borislav Grgin s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveo je 2007. istraživanje vezano uz nazivlje ulica i trgova deset (prema broju stanovnika) najvećih hrvatskih gradova te rezultate istraživanja objavio u Povijesnim prilozima br. 32. Od ukupno 86 analiziranih naziva ulica i trgova narodnim vladarima pripada njih 52 %. A najzastupljeniji su: Tomislav (11), Stjepan Držislav (6) i kraljica Jelena (5), Petar Krešimir IV. (7), Dmitar Zvonimir (9), Petar Svačić (7), Ljudevit Posavski (7), Trpimir (7) i Branimir (7)… Unutarnja hijerarhija među navedenim vladarima, piše autor, vidljiva je i iz izbora mikrolokacija za označavanje sjećanja na pojedinog vladara. Tako su najveći dobili najreprezentativnije prostore. Dakle, kralj Tomislav je uvjerljivo pobijedio i po broju trgova (5) i po apsolutnom pojavljivanju (11). Prvo mjesto Tomislava i nije odveć veliko iznenađenje, zaključuje Grgin, jer je „u kolektivnom hrvatskom imaginariju, proizvodu pretežito mitova i legendi, usmene predaje, usmene i pisane književnosti te historiografskih interpretacija iz razdoblja nacionalnog preporoda i idealističkog historicizma, Tomislav neupitna veličina kao prvi hrvatski kralj, pobjednik nad Bugarima i Mađarima te tvorac snažne ratne mornarice kojoj se divio i bizantski car-pisac Konstantin VII. Porfirogenet“. Prevlast Tomislavova imena na javnim prostorima u Hrvatskoj zasigurno se ne bi dogodila – dodaje autor – da uz imaginarij „hrvatskoga nacionalizma, Tomislav nije i sastavni dio i ostalih dviju privremeno vladajućih ideologija na ovim područjima tijekom 20. stoljeća – integralnog jugoslavenstva međuratnoga razdoblja te ideologija „bratstva i jedinstva“ u razdoblju socijalizma““, kojima je se Tomislav očito uklapao u priču.

Sedam godina nakon tog istraživanja, 2014. proveo sam novo istraživanje kako bismo utvrdili koliko su zastupljeni hrvatski velikani općenito, bez obzira na povijesna razdoblja u kojima su djelovali, te kako bismo istražili i druge hrvatske gradove, a ne samo najveće. Istraživanjem, koje je objavljeno u knjizi Hrvatski velikani (Skoko, 2014) obuhvaćeno je svih 127 gradova koliko ih ima (pored glavnog grada Zagreba) prema suvremenom teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske, a predmet istraživanja su bili njihovi glavni trgovi, odnosno glavne gradske ulice ili obale (rive). Zanimljivo je da čak 70 glavnih trgova nosi imena po hrvatskim velikanima (oko 55 %). Među hrvatskim velikanima najzastupljeniji je opet kralj Tomislav, a slijede Franjo Tuđman, ban Josip Jelačić i Ante Starčević. Kralj Tomislav ima čak 17 glavnih trgova i jednu glavnu ulicu (Varaždin, Virovitica, Čabar, Daruvar, Kutina, Lepoglava, Metković, Nova Gradiška, Omiš, Opuzen, Otok, Ploče, Samobor, Sinj, Trilj (glavna ulica), Valpovo, Velika Gorica i Županja). Dodamo li tom popisu i druge trgove, odnosno ulice, koje ne spadaju u glavne, još više možemo uočiti snagu i važnost prvog hrvatskog kralja, koji je apsolutni hrvatski rekorder po broju imenovanja.

Dodamo li tome imena hrvatskih klubova, udruga i domova među hrvatskim iseljenicima diljem svijeta, koji nose ime po kralju Tomislavu, možemo razumjeti identitetsku i simboličnu važnost tog hrvatskog velikana za hrvatski narod. No, s druge strane moramo zamijetiti – iako je prvi hrvatski kralj formalno prisutan u hrvatskom javnom prostoru, nažalost premalo je prisutan u popularnoj kulturi, posebno od hrvatske samostalnosti kad su stvoreni i formalni preduvjeti za takve iskorake.

DRUŽBINO POVJERENSTVO OSNOVANO 2022. GODINE

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pokrenula je inicijativu za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u 2025. godini u srpnju 2021. godine, a Meštarski zbor (upravno tijelo Družbe) je na svome sijelu, održanom u Gospiću 29. listopada 2022. godine, donio odluku o osnivanju Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine, koje se sastoji od 35 članova Družbe, od sveučilišnih profesora, umjetnika do arhitekata i investitora:

Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II., pročelnik Umjetničke sekcije, predsjednik Povjerenstva;
Antun Tucak, Zmaj Sovićki, pročelnik Zmajskog stola u Osijeku, član;
Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja, pročelnik Povijesne sekcije, član;
Dragica Krpan, Zmajica od Kruševa, pročelnica Pravne sekcije, član;
Igor Tambić, Zmaj od Bure, pročelnik Sekcije kulturne baštine, član;
Kristina Matković, Zmajica Duše slavonske, pročelnica Prosvjetne sekcije, član;
Alojzije Getlicher, Zmaj Bartenthalski od svete Marije zvonimiruličke, član;
Aleksandar Bašić, Zmaj Starobrodski, član;
Nevio Šetić, Zmaj od Istre, član;
Vladimir Lončarević, Zmaj od Svetog Mihaela, član;
Božo Skoko, Zmaj od Hercegovine III., član;
Andro Krstulović Opara, Zmaj Splitski IV., član;
Ivan Radoš, Zmaj Seonički, član;
Anđelko Vujeva, Zmaj od Dinare, član;
Marinko Marić, Zmaj Brštanski, član;
Željko Holjevac, Zmaj od Sokolca, član;
Ivica Poljičak, Zmaj od Šibenskih Tvrđava, član;
Ivan Andabak, Zmaj Svetojeronimski, član;
Bruno Kendjel, Zmaj od Karlovačke Zvijezde, član;
Marijan Kalapurić, Zmaj Doborski od svete Brigite, član;
Nikica Milas, Zmaj od Bublina II., član;
Đuro Kovačev, Zmaj Đurđevački II., član;
Tomislav Horvat, Zmaj od Šestinskog vrha, član;
Hrvoje Špicer, Zmaj od Broda II., član;
Tatjana Tomaić, Zmajica od Pule, član;
Vesna Bedeković, Zmajica od Aršanja, član;
Vladimir Krpan, Zmaj od Zrinske gore, član;
Matea Brstilo Rešetar, Zmajica od Griča VI., član;
Robert Kakarigi, Zmaj Libertas, član;
Ivan Botica, Zmaj od Otoka na Cetini, član;
Snježana Schuster, Zmajica od Kamenitih vrata V., član;
Agneza Szabo, Zmajica od Antičke Murse, član;
Krešimir Regan, Zmaj od Budinščine, član;
Božidar Nagy, Zmaj od Slavonskog Broda, član;
Tomislav Dubravac, Zmaj od Bosanske Posavine, član;
Nives Sandri, Zmajica od Basaričeka, član;
Zoran Korečić, Zmaj od Banovine, član;
Domagoj Kutle, Zmaj od Duhova, član;
Marija Ružić, balotirana zmajska pripravnica, član.

Navedeno Povjerenstvo uspostavljeno je s ciljem pripreme, koordiniranja i provedbe aktivnosti vezano uz ovu važnu hrvatsku obljetnicu. Povjerenstvo je identificiralo niz aktivnosti koje je Družba u međuvremenu pokrenula i koje priprema za 2025. godinu. Isto tako, Družba je pokrenula inicijativu kod mjerodavnih državnih tijela, počevši od najviših tijela državne uprave pa do lokalnih razina, za primjereno obilježavanje te obljetnice, a surađuje s nizom kulturnih i društveni institucija i nizom udruga na zajedničkim programima.

Radna skupina koja se sastoji od sljedećih članova Povjerenstva: Nives Sandri, Zmajica od Basaričeka; Zoran Korečić, Zmaj od Banovine; Domagoj Kutle, Zmaj od Duhova; Marija Ružić, balotirana zmajska pripravnica, unutar Povjerenstva zadužena je za: (i) promociju i praćenje rada Družbe na projektima obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u suradnji s ključnim medijima, s ciljem senzibiliranja hrvatske javnosti i iseljeništva; (ii) informiranje članova Družbe i javnosti o potrebnim sredstvima i prikupljanje potrebnih sredstava; (iii) arhiviranje rada Družbe na projektima obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva – arhiviranje svih tekstualnih, video i audiozapisa objavljenih u suradnji s ključnim medijima.

S radošću ističemo da je Povjerenstvo Družbe usvojilo više od 50 družbinih (zmajskih) projekata, koji se ovom mrežnom stranicom predstavljaju hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti.

KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI POVODOM 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

29. listopada 2022. godine: U Gospiću je Meštarski zbor (upravno tijelo) Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ donio odluku o osnivanju Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
2. prosinca 2022. godine: U sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, u Kuli nad Kamenitim vratima, održano je 1. sijelo Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
15. veljače 2023. godine: U sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, u Kuli nad Kamenitim vratima, održano je 2. sijelo Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
19. ožujka 2023. godine: Meštarski zbor Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ prihvatio sve projekte i aktivnosti koje je pripremilo Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
27. svibnja 2023. godine: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, održao u Tomislavgradu sastanak s biskupom Petrom Palićem, na temu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
28. svibnja 2023. godine: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, održao u Tomislavgradu sastanak s predsjednikom Vlade Hercegbosanske županije dr. sc. Ivanom Vukadinom i načelnikom Općine Tomislavgrad gosp. Ivanom Buntićem, na temu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
7. studenoga 2023. godine: Izaslanstvo Družbe, predvođeno Velikim meštrom prof. dr. sc. Mislavom Grgićem, Zmajem Strossmayerskim, održalo u Nadbiskupom duhovnom stolu na Kaptolu u Zagrebu sastanak sa zagrebačkim nadbiskupom mons. dr. Draženom Kutlešom, kojom prigodom su prisutni članovi Družbe izvijestili oca nadbiskupa o planovima Družbe vezanim za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
7. ožujka 2024. godine: Na poticaj gosp. Mire Gavrana, predsjednika Matice hrvatske, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matica hrvatska upućuju prijedlog predsjedniku Hrvatskoga sabora gosp. Gordanu Jandrokoviću da se 2025. godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva.
14. ožujka 2024. godine: Na temelju zajedničkog prijedloga Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske, Hrvatski sabor donosi jednoglasnu odluku, sa 127 glasova ‘ZA’, da se 2025. godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva.
8. travnja 2024. godine: Svi projekti i aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine, javno su objavljeni na ovim mrežnim stranicama Družbe.
11. srpnja 2024. godine: Dodano je pet novih projekata (od broja 29 do broja 33) koji će biti realizirani u (su)organizaciji Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
28. listopada 2024. godine: Dodana su četiri nova projekta (od broja 34 do broja 37) koji će biti realizirani u (su)organizaciji Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
21. prosinca 2024. godine: Unutar Povjerenstva uspostavljena je Radna skupina zadužena za promociju i praćenje rada Družbe na projektima obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
16. siječnja 2025. godine: Dodano je 15 novih projekata (od broja 38 do broja 52) koji će biti realizirani u (su)organizaciji Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.

POZIV ZA POTPORU PROJEKTIMA DRUŽBE I MOLBA DONACIJE

Financijske potrebe Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, kako bi se realizirali svi gore navedeni vrijedni svehrvatski projekti, procjenjuju se na oko 600.000 eura. Pozivamo sve dobrotvore koji prepoznaju važnost Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i kvalitetu svih naših projekata da nas osobno financijski pomognu i/ili da pokušaju pronaći više značajnijih donatora koji bi dali financijsku podršku aktivnostima i projektima Družbe vezanim za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

https://dbhz.hr/1100-hk/

#NIJESVETAKOCRNO