OD HODOČAŠĆA U TOMISLAVGRAD DO MEĐUNARODNE ZNANSTVENE KONFERENCIJE FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U MOSTARU

 

(24) DUHOVNA KOMPONENTA OBILJEŽAVANJA 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA – HODOČAŠĆE DRUŽBE U TOMISLAVGRAD

Opis projekta: U okviru proslave, a u suradnji s karmelićanima s Buškog jezera, organizirati hodočašće Družbe u Tomislavgrad – Buško jezero – Kreševo – Kraljevu sutjesku – Masna luka itd.

Odgovorna osoba: Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

(25) IZRADA REPLIKE KERDIĆEVOG SOKOLA IZ 1925. GODINE

Opis projekta: Sokolska mogila u park-šumi Maksimir u Zagrebu jest spomen-humak, izgrađen 1925. godine povodom tisućugodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva. Prvotno je bilo planirano da se na vrh mogile postavi kamen s brončanim kipom sokola skupljenih krila, rad kipara Ive Kerdića, Zmaja od Kamenitih vrata II. Međutim, to nije ostvareno jer su srpski žandari skulpturu razbili u ljevaonici Oblak, nakon njezina lijevanja te uništili kalupe.

Kip hrvatskog sokola ipak je postavljen u slobodnoj Hrvatskoj na poticaj novoobnovljene Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Ministar obrane Gojko Šušak primio je iz ruku Velikoga meštra Družbe mons. prof. dr. sc. Jurja Kolarića 156. grumen zemlje koji je prilikom prve posjete Hrvatskoj poljupcem blagoslovio danas sveti papa Ivan Pavao II. 1994. godine. Zatim ga je uz pjesmu Vivat Croatia položio u mogilu. Nakon toga je na vrh postavljen kip Hrvatskog sokola. Skulpturu je postavila Hrvatska vojska 28. svibnja 1995. godine, na Dan Oružanih snaga RH. Skulpturu je osmislio i izradio u glini akademski kipar pater Marijan Gajšak. Zbog smrti Marijana Gajšaka prije dovršetka djela, skulpturu sokola je dovršio akademski kipar Mladen Mikulin.

U okviru ovog projekt izradit će se replika izvorne skulpture sokola prema zamisli kipara Ive Kerdića, Zmaja od Kamenitih vrata II., a u čemu je sudjelovao i arh. Aleksandar Freudenreich, Zmaj Graničarski. Plan je da se brončani odljev sokola postavi u vanjski prostor zmajskog Starog grada Ozlja.

Odgovorna osoba: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Valentina Meštrić, mag. art., Zmajica od Serafina.

(26) SVEČANI POČETAK OBILJEŽAVANJA 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

Opis projekta: S obzirom na to da je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ bila pokretač obilježavanja i proslavâ milenijske 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, a da je to obilježavanje započelo 8. srpnja 1924. godine u Tomislavgradu (tadašnjem Duvnu), kada su zmajevi iz Zagreba donijeli i postavili kamen temeljac za gradnju spomen-crkve (…spomen upravo na 1000. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva), dok je sve projekte za gradnju crkve izradio i darovao naš zmajski brat arh. prof. Stjepan Podhorski, Zmaj Vinagorski, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ potiče sveukupnu hrvatsku javnost u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i u iseljeništvu diljem svijeta, da na taj isti datum, kao i prije 100 godina, 8. srpnja 2024. godine, svečano započne obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Odgovorna osoba: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

Dva izvatka iz publikacije „Hrvatski zmaj – Glasilo DBHZ“, broj 1-3, god. 1925.:

Tisućgodišnjica hrvatskog kraljevstva i Braća hrvatskog Zmaja

Ravno prije devetnaest godina (napomena MG: 1906. godine) zamislila su Braća hrvatskog Zmaja, da hrvatski narod dostojnim načinom proslavi tisućgodišnjicu krunisanja prvoga hrvatskog kralja Tomislava. Već onda iznesen je po bratu zm. Brloškom, vel. meštru Emiliju Laszowskome i njegovom zamjeniku zm. Klokočkom, dru. Velimiru Deželiću st. prijedlog, da se o 1000-god. hrvat, kraljevstva priredi velika hrvat, historijska izložba iz svih hrvatskih krajeva, a uz nju etnografska, gospodarska i obrtna, u kojoj bi se ogledala produktivna snaga hrvatskoga naroda. Uz te izložbe imala bi se od proljeća do jeseni redati kojekakve proslave, svečanosti, sletovi, pjevačke i ine utakmice, te svečane proslave u hrvatskom zemaljskom kazalištu. Vrhunac toga imala je biti historijska povorka u historijskim kostimima i najvažnijim slikama iz hrvatske prošlosti.

O toj zmajskoj ideji doniješe simpatične vijesti i neke naše novine, kao „Hrvatska“ pak mitrovački „Hrvatski Branik“, koji je predložio i slavlje na Duvanjskom polju. Ovaj prijedlog doniješe i same „Narodne Novine“. To je bila prva vijest u javnosti poznata, da se ideja proslave tisućgodišnjice prenese djelomice i na Duvanjsko polje.

Ovaj prijedlog rado su prihvatila Braća hrvatskog Zmaja, koja su simpatično pozdravila zamisao duvanjskog župnika O. Mije Čuića, da se na Duvnu sagradi dostojni hram Božji na spomen ovog rijetkog jubileja hrvatskog naroda. Pokroviteljstvo za gradnju te crkve primio je na sebe preuzvišeni g. zagrebački nadbiskup i metropolita katoličke crkve u Hrvatskoj, dr. Ante Bauer. Ovaj je zaključak Braće hrvatskog Zmaja dosele jedini realiziran, jerbo se ta spomen crkva, za koju je nacrte izradio arhitekt Zmaj Vinagorski, prof. Stjepan Podhorski, zaista i gradi. Uz patriotsku požrtvovnost hrvatskoga naroda biti će jamačno godine 1926. i dovršena.

Početak 1000 godišnjeg slavlja započeo je zapravo na 8. srpnja 1924. na Duvanjskom polju, kada je u prisuću tisuća hrvatskog naroda iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije svečanim načinom položen temeljni kamen za duvanjsku baziliku. Toj svečanosti prisustvovalo je izaslanstvo „Braće hrvatskog Zmaja“, koja su položila temeljni kamen svoje družbe, općine si. i kr. glavnog grada Zagreba i turopoljske plemenite općine.

Nesredjene političke prilike u nas, zaustavile su idealni rad Braće hrvatskog Zmaja u pogledu hrvatskog milenija. Malo tko znade, koliko je Zmajska družba imala neprilika i koliko joj se podmitalo zapreka i bacalo klipova glede same duvanjske bazilike. Kada bude za to zgodno vrijeme, izaći će i to na vidjelo. Samo čvrstoj nakani i energičnoj nepopustljivosti Zmajskog odbora ima se zahvaliti, da je u pogledu duvanjske stvari i tako daleko dotjerano.

Na Duvanjsko polje!
Putne uspomene
Izvadak iz predavanja u B. H. Z. brata Zmaja Svetohelenskoga

Na 4. srpnja 1924. zaputilo se na Duvanjsko polje odaslanstvo „Braće hrvatskog Zmaja“, u kojem su bili arhitekt prof. Stjepan Podhorski, osnivač duvanjske bazilike, Zvonimir Štauduar, Dragutin Mlinarić i Milutin Mayer, ovaj posljednji kao opunomoćeni zamjenik brata velikoga meštra E. pl. Laszowskoga i župana turopoljske plemićke općine, da ondje polože temeljno kamenje „B. H. Z.“, turopoljske plemićke općine i slob. i kr. glavnog grada Zagreba, za baziliku, koja se gradi na Duvanjskom polju u spomen tisućgodišnjice krunisanja prvog hrvatskog kralja Tomislava. – Spomenuta braća putovala su automobilom, koga je besplatno ustupio brat Štauduar. Drugim automobilom, koji se zaputio na Duvno dva dana kasnije, putovala su braća S. Strzalkovski, J. Broz, S. Baugut i I. Jakovina.

…

Na Duvanjsko polje stigli smo oko 9 sati u večer. Doček veličanstven, upravo kraljevski. Banderij od nekih 105 konjanika i nekih 30 kola i kočija. Stotine naroda pod nebrojenim hrvatskim barjacima, a po okolnim planinama narodni krijesovi. Hrvatski narod bilo katoličke bilo muslimanske vjere oduševljeno nas je pozdravljao, dok je hrvatsko pjevačko društvo „Tomislav“ pjevalo Šenoinu „Pozdrav Zagreb gradu“. Prizor, koji se ne može nikada zaboraviti u životu, A kada smo došli pred „Hrvatski dom“, koji je sagrađen požrtvovnim prinosima katoličkih i muslimanskih Hrvata, uručiše nam hrvatske djevojčice krasne kite cvijeća uz riječi: „Primite ovo cvijeće za spomen Ubrano je s poljana, na kojima prije tisuć ljeta hrvatski narod okruni svoga velikog sina i junaka svojim prvim kraljem. Ponesite ga u naš hrvatski Zagreb i recite mu, da ovdje žive Hrvati, koji jednako osjećaju kao i vi gore! , . .“

Na Duvanjskom polju proveli smo puna tri dana, razgledajuć njegovu lijepu okolicu i stare povijesne uspomene, o kojima ću potanje progovoriti u budućim brojevima ovoga lista.

8. srpnja bijaše svečana posveta temeljnog kamenja za duvanjsku baziliku, koju je osnovao u stilu starih hrvatskih bazilika naš brat, crkveni arhitekt profesor Stjepan Podhorski. Posvetu je obavio stari simpatični mostarski biskup g. o. Alojzije Mišić uz pomoć banjalučkog biskupa g. o. Joze Garića i nebrojenog svećenstva iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije.

(27) OBNOVA OBELISKA / STAROG SPOMENIKA KRALJU TOMISLAVU U POŽEGI

Opis projekta: Zaslugom Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ na vrhu Starog grada u Požegi, u prigodi 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, 1925. godine postavljen je spomenik kralju Tomislavu sa skulpturom sokola. Nakon Drugog svjetskog rata skulptura sokola uništena je i spomenik je maknut, a u ovaj prostor negdašnje požeške utvrde (tvrđe) pokopane su kosti boraca koji su sudjelovali u borbama za tadašnju Slavonsku Požegu. Riječ je o kostima boraca (većinom) makedonskih korpusa NOVJ-a koji su ovdje ostavili svoje živote. Uz grobnicu je podignut i spomenik, brončana statua mitraljesca u prirodnoj veličini. Tada je i naziv parka preimenovan u „Park Narodnooslobodilačke borbe“. Taj naziv i izgled nosio je do demokratskih promjena i osnivanja Republike Hrvatske.

Cilj Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ jest pronaći ostatke starog spomenika kralju Tomislavu, uključujući sokola i spomen-ploče te pokušati obnoviti spomenik ili barem jedan njegov dio.

Odgovorna osoba: Pročelnik Zmajskog stola u Požegi dr. sc. Ivan Vukoja, Zmaj Požeški VI.

(28) DOPRINOSI MARIJE KUMIČIĆ I NJEZINIH SURADNICA PROSLAVI TISUĆITE OBLJETNICE KRALJA TOMISLAVA 1925. GODINE

Opis projekta: U okviru aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ tijekom 2025. godine dr. sc. Agneza Szabo, Zmajica od Antičke Murse, napisat će knjigu: “MARIJA KUMIČIĆ”, s podnaslovom: “Doprinosi proslave tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (925. – 1925.)”. U knjizi će biti sažeta biografija Marije Kumičić i pregled njezina kulturnog i prosvjetnog rada. Održat će se prigodni mini-simpozij ili okrugli stol u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, odnosno u čast kralja Tomislava, koji će istaknuti značajne doprinose zaslužne hrvatske književnice i kulturne djelatnice Marije Kumičić i njezinih suradnica u proslavi tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva (925. – 1925.). Iznimna aktivnosti Marije Kumičić kao osnivačice i dopredsjednice društva „Hrvatska žena“ i predsjednice društva „Tomislav“, naglašava njezin značajan doprinos hrvatskoj kulturi, povijesti i obrazovanju i odražava njezinu posvećenost promicanju i očuvanju hrvatske baštine i humanitarnom radu.

Zajedno sa suradnicama Marija Kumičić održala je brojna javna predavanja diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine, podižući svijest i educirajući javnost o povijesnom značaju obljetnice. U istu svrhu priređen je dramski prikaz „Na Duvanjskom polju“, koji se izvodio u cijeloj Hrvatskoj i šire, a prihodi su bili namijenjeni dovršenju spomen-bazilike u Tomislavgradu (Duvnu). Kumičić i njezine suradnice pridonijele su uredničkom radu i pisanju članaka za zbornik „Znameniti i zaslužni Hrvati 925. – 1925.“, tiskan iste godine, čiji je glavni urednik bio Emilij Laszowski, Prazmaj-osnivatelj Brloški i Ozaljski. Aktivno je sa suradnicama i društvom „Tomislav“ sudjelovala u realizaciji reprezentativne Kulturno-historijske izložbe u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (1925.), koja je organizirana u čast 1000. obljetnice. Spomeničko blago, koje je pokazano na toj izložbi, najvećim dijelom poslužilo je poslije za stalni postav Muzeja grada Zagreba. Uz pomoć domaćih donatora i američkih Hrvatica, Kumičić je uspjela obnoviti crkvu „ Sv. Franjo Ksaverski“ i Križni put na Ksaveru u Zagrebu, s napisima muke Isusove i događaja iz hrvatske povijesti.

Izlaganje na mini-simpoziju ili okruglom stolu o cjelokupnom životu i doprinosu Marije Kumičić održat će dr. sc. Agneza Szabo, Zmajica od Antičke Murse, čiji su mnogobrojni znanstveni radovi proučavali javnu ulogu ove izuzetne žene, kroz složene okolnosti s početka 20. stoljeća. Sedamdeset godina nakon obilježavanja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, 1995. godine, dr. sc. Agneza Szabo, uspjela je, unatoč velikom otporu nekih povjesničara, uvesti sadržaj o kralju Tomislavu u program nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama. Autorica je knjige „Kralj Tomislav“ tiskane 2022. godine u nakladi biblioteke Hrvatski velikani, uz članove uredništva, akademika Josipa Bratulića, Zmaja Sumpetarskog od Istre i akademika Stjepana Damjanovića. U knjizi se spominju zasluge Družbe, a geslo knjige glasi: „Tomislav je postavio trajne temelje jedinstvu hrvatskoga naroda i države“.

Odgovorna osoba: dr. sc. Agneza Szabo, Zmajica od Antičke Murse, izv. prof. dr. sc. Snježana Schuster, Zmajica od Kamenitih vrata V.

(29) PROJEKT „REKONSTRUKCIJA KRUNE HRVATSKOG VLADARA“

Opis projekta: Projekt izrade krune hrvatskog vladara pokrenut je s ciljem rekonstrukcije ovog vrlo važnog kraljevskog predmeta, koristeći se svim relevantnim i znanstveno utemeljenim povijesnim, povijesno umjetničkim, arheološkim i drugim saznanjima proizašlima iz bogate baštine hrvatskog i europskog ranog srednjeg vijeka. Osim samog procesa rekonstrukcije ovim projektom je predviđeno javno prezentiranje krune u formatu putujuće izložbe kojom bi posjetili razne muzejsko – galerijske prostore diljem Republike Hrvatske tijekom čitave 2025. godine. Izložba bi imala za cilj približiti značaj i važnost hrvatske ranosrednjovjekovne kulturne baštine široj javnosti.

Odgovorna osoba: Mile Barić, predsjednik Povijesne postrojbe „Kliški uskoci“, Duje Matetić, doc. art, akademski kipar (autor rekonstrukcije).

(30) SVEHRVATSKA ZBORSKA POVORKA

Opis projekta: Ovim projektom planira se na poseban glazbeno-umjetnički način obilježiti 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, onako kako su to obilježila hrvatska pjevačka društva prije 100 godina. Naime, u nedjelju, 25. listopada 1925. godine, Hrvatski pjevački savez (HPS) organizirao je u Zagrebu 1. smotru pjevačkih društava povodom obilježavanja 1000. obljetnice osnutka Hrvatskoga Kraljevstva te 50. obljetnice osnutka samog HPS-a. Događaj se održao pod pokroviteljstvom tadašnjeg načelnika Vjekoslava Heinzela, koji je bio i član Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ kao Zmaj Splitski I. Program tadašnjeg događaja sastojao se od sljedećeg (izvod iz programske knjižice iz 1925. godine): 8.30 sati – kreće povorka pjevača i kulturnih društava od narodnog kazališta prema stolnoj crkvi; 9.45 sati – pjevaju svi pjevači Te Deum; za orguljama g. ravnatelj Franjo Dugan; poslije Te Deuma vraća se povorka pred kazalište, s terase pozdravljaju predsjednik g. Nikola Faller (napomena: Zmaj od Ivančice) i načelnik g. Vjekoslav Heinzel (napomena: Zmaj Splitski I.); nakon pozdrava pjeva savezni zbor „Bog i Hrvati“ od Vilka Novaka, pod ravnanjem Rudolfa Matza (napomena: Zmaj Ognjeni); 11 sati – pjevačka smotra mješovitih zborova u Narodnom kazalištu; 14.30 sati – pjevačka smotra seljačkih i muških zborova u Narodnom kazalištu; 20 sati – Hrvatsko pjevačko veče (Monstre-koncert, 1500 pjevača) u Industrijskoj palači Zagrebačkog zbora (Martićeva ulica).

Ova svehrvatska obljetnica vezana za 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva jedinstvena je prilika kako bi se napravilo pjevačko jedinstvo, odnosno zajednički koncert – smotra hrvatskih pjevačkih zborova i ansambla – pri obilježavanju ove velike obljetnice, po uzoru na onu od prije 100 godina. Profesionalni ansambli nisu postojali prije 100 godina, ali razvili su se upravo iz amaterskih ansambla te bi bilo neizostavno da predstavnici najvećih profesionalnih kuća (barem) sudjeluju u samome otvaranju ovog događaja pri zajedničkim pjesmama, ako ne i jednim njihovim zajedničkim (večernjim) koncertom u sklopu manifestacije. Nesumnjivo je da će ova smotra biti događaj od velike važnosti i pozornosti na razini cijele Hrvatske, ali i šire, te se očekuje i visoki protokol te medijska popraćenost.

Odgovorna osoba: Jurica Petar Petrač, glazbeni voditelj – dirigent Ansambla LADO, dirigent zbora Cantores sancti Marci, umjetnički voditelj klape Cesarice i Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

(31) OBNOVA SPOMEN-PLOČA U BJELOVARU I PRIGODNI ZNANSTVENI KOLOKVIJ

Opis projekta: Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ postavila je 12. listopada 1924. godine dvije spomen-ploče u Bjelovaru, obje povodom 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Prva spomen-ploče postavljena je Matiji Smodeku, prvom učitelju hrvatskoga jezika i preporoditelju, dok je druga spomen-ploča postavljena Ferdi Rusanu, hrvatskom preporoditelju buditelju, pjesniku i kompozitoru hrvatskih napjeva.

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, uz podršku Zmajskog stola u Bjelovaru, povodom 100. obljetnice od postavljanja navedenih dviju spomen-ploča, a ususret 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, obnovit će obje spomen-ploče (koje se i danas nalaze na svojoj izvornoj lokaciji na koju su postavljene prije 100 godina). Povodom jubilarne obljetnice bit će organiziran i prigodni znanstveni kolokvij.

Odgovorna osoba: Marin Sabolović, Zmaj od Česme II.

(32) IZLAGANJE DVIJU KRUNA DAROVANIH PRVOM HRVATSKOM PREDSJEDNIKU DR. FRANJI TUĐMANU, ZMAJU OD HRVATSKE

Opis projekta: Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, uz podršku Ureda predsjednika Republike Hrvatske, postavit će dvije povijesne hrvatske krune u reprezentativni prostor sjedišta Družbe – u Zmajsku (Vitešku) dvoranu u Kuli nad Kamenitim vratima, mjestu koje ima posebnu važnost ne samo za Zagreb, nego i za cijelu Republiku Hrvatsku, mjestu kroz koje prođe gotovo svaki turist koji posjeti Zagreb, mjestu koje nosi posebnu povijesnu i duhovnu vrijednost za hrvatski narod. Radi se o sljedećim krunama: (1) kruna koju je prije gotovo 100 godina izradio kipar i medaljar Ivo Kerdić po uzoru na krune/kacige kakve su nađene u grobovima starih plemićkih knezova koji su nosili vlast suverena; krunu je dr. Antun Bauer predao prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu u listopadu 1993. godine; (2) kruna nastala kroz projekt „Obnova krune hrvatskih kraljeva – od Tomislava do Zvonimira“, koju je izradila tvrtka IKOM u svibnju 1998. godine; inicijator obnove krune bio je također dr. Antun Bauer.

Obje krune imaju posebnu emocionalnu i simboličku važnost za Družbu „Braća Hrvatskoga Zmaja“ jer je kipar Ivo Kerdić bio član Družbe (od 1935. godine) – kao Zmaj od Kamenitih vrata II., dr. Antun Bauer bio je član Družbe (od 1938. godine) i prvi Veliki meštar Družbe nakon njene obnove 1990. godine – kao Prazmaj-obnovitelj Vučedolski III., a i predsjednik dr. Franjo Tuđman bio je počasni član Družbe – kao Zmaj od Hrvatske.

Ovim će projektom obje krune biti vidljive širem broju ljudi i posjetitelja, a sve potaknuto nadolazećom velikom i značajnom 1100. obljetnicom Hrvatskoga Kraljevstva. Realizacijom projekta značajno će se unaprijediti prostor sjedišta Družbe, podići turističku atraktivnost prostora Kule nad Kamenitim vratima pa time i samog grada Zagreba te će se ovim projektom dati trajan spomen našoj povijesti i opstojnosti, ali osigurati i trajan spomen i znak afirmativnog odnosa Ureda predsjednika Republike Hrvatske prema hrvatskoj povijesti, kulturi i identitetu.

Odgovorna osoba: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Meštar obredničar pukovnik doc. dr. sc. Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata.

(33) OBNOVA SKULPTURE ECCE HOMO I DIGITALNA REKONSTRUKCIJA GLAVNOG OLTARA ZAGREBAČKE KATEDRALE (1632. – 1832.)

Opis projekta: Ova inicijativa ima duboki kulturni i povijesni značaj zbog bogate baštine koju predstavlja glavni oltar zagrebačke katedrale, poznat i kao Ergeljski oltar za koji su ,,suvremenici pisali da mu nema ravna čak ni u Rimu“, a koji je izgrađen 1632. godine prema narudžbi biskupa Franje Ergeljskog. Jedna od skulptura koja je stajala na tom oltaru je i drvena polikromirana skulptura Ecce homo, visoka 191 cm, koja prikazuje Isusa na suđenju. Skulptura je nastala u 17. stoljeću (vjerojatno 1632. godine) te je atribuirana cijenjenom njemačkom manirističkom kiparu i drvorezbaru Hansu Ludwigu Ackermannu (Heidelberg, posljednja četvrtina 16. stoljeća – Graz, 13. 10. 1640). Skulptura se prema izvorima nalazila u središnjoj niši na drugom katu velebnog glavnog oltara Zagrebačke katedrale (visine 21 m, širine 13 m). Oltar je porušen 1832. godine po nalogu biskupa A. Alagovića, a njegovi dijelovi, odnosno skulpture, deponirani su u okolne siromašnije župe. Skulptura Ecce homo i Madona s Djetetom odvezeni su u župu u Brezničkom Humu, dok su anđeli s oltara bili raspoređeni po drugim župama. Madona s Djetetom, zajedno s osam anđela, vraćena je natrag u Zagrebačku katedralu i trenutačno je smještena na lijevom zidu apside (do prije početka obnove katedrale, nakon razornog potresa 2020. godine). Kip Ecce homo nalazi se od 1950-ih u selu Presečno, tj. njegova konkretna lokacija jest zatvorena niša potpornog zida kod kapelice sv. Florijana u Presečnom, župa sv. Fabijana i Sebastijana, Oštrice, pokraj Novog Marofa.

U okviru projekta provest će se preliminarna istraživanja koja uključuju prikupljanje podataka o tehnološkoj izvedbi drvene polikromije, starosti i vrste materijala te će se provesti i analize o naknadnim neadekvatnim konzervatorsko-restauratorskim zahvatima. Također, pokrenut je i postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, a potom i uspostavljanje preventivne zaštite nad predmetom ako se utvrdi svojstvo kulturnog dobra.

Istraživanja provedena na skulpturi Ecce homo te na ostalim sačuvanim skulpturama – Madonna s Djetetom i anđelima, pružit će uvid i dodatnu potvrdu da se radi o skulpturama s istog oltara. Prikupljeni podaci iz arhiva i podaci dobiveni analizama koristit će se za digitalnu rekonstrukciju tadašnjeg glavnog oltara katedrale. U realizaciji ovog projekta sudjelovat će i druge institucije, a s kojima surađuju ili na kojima rade članovi Družbe ,,Braća Hrvatskoga Zmaja“: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Institut Ruđer Bošković itd.

Sudjelovanje Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u ovom projektu omogućit će daljnju promociju kulturne baštine i povijesnih vrijednosti. Kroz aktivno sudjelovanje u obnovi i digitalnoj rekonstrukciji, Družba će imati priliku doprinijeti očuvanju i promociji kulturnog identiteta Hrvatske te potaknuti svijest o važnosti baštine među građanima. Uz to, ovaj projekt pruža mogućnost za suradnju s relevantnim stručnjacima iz područja konzervacije i restauracije, što će dodatno obogatiti iskustvo i znanje Družbe. Sudjelovanje u ovakvom projektu također predstavlja priliku za ostvarenje partnerskih odnosa s drugim institucijama i organizacijama koje se bave očuvanjem kulturne baštine.

Odgovorna osoba: Valentina Meštrić, mag. art., Zmajica od Serafina.

(34) IZRADA SPOMENICE ZASLUŽNIH HRVATA 1925. – 2025.

Opis projekta: Izrada Spomenice (leksikona) zaslužnih Hrvata 1925. – 2025., kao nastavak velebnog izdanja iz 1925. godine „Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925-1925“, urednika hrvatskoga povjesničara Emilija pl. Laszowskog, Prazmaja-osnivatelja Brloškog i Ozaljskog I., suutemeljitelja i prvog Velikoga meštra Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.

Uredničko vijeće: p. prof. dr. sc. Božidar Nagy SJ, Zmaj od Slavonskog Broda, predsjednik i članovi: dr. sc. Agneza Szabo, Zmajica od Antičke Murse, dr. sc. Krešimir Regan Zmaj od Budinščine i mo. Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

(35) OČUVANJE OSTATAKA ZAVJETNE KAPELICE SVETOG ANTUNA PADOVANSKOG U PARK-ŠUMI STAROG GRADA OZLJA

Opis projekta: Godine 1925. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ je u prigodi obilježavanja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva otkopala ostatke kapelice svetog Antuna Padovanskog u parku Starog grada Ozlja. Nakon proteka 100 godina od tog pothvata u pronalasku i očuvanju značajnog vjerskog, povijesnog i baštinskog lokaliteta koji je tijekom tog vremenskog razdoblja doživio različite devastacije (primjerice preuređena je u gradsku kovačnicu, potom je na njoj postavljen električni transformator; uklanjanje inventara kapelice i njezinih osnovnih građevinskih elemenata i konstrukata), u znak poštovanja prema radu osnivača naše Družbe i njihovom doprinosu očuvanju kulturne i povijesne baštine, a posebice prema zadužbini slavnih hrvatskih obitelji Zrinskih i Frankopana, ovim se projektom planira prikupiti relevantne podatke i dokaze kako bi ostaci temelja devastirane i ljudskim nemarom uništene kapelice, ponovno bili rekonstruirani i time osigurali dugoročno održiv razvoj u povijesnom i arheološkom kontekstu. Projekt će se temeljiti na zapisima i nacrtima Emilija pl. Laszowskog Szelige, Prazmaja-osnivatelja Brloškog i Ozaljskog I. koji je objavio dragocjene povijesne informacije o kapelici kao i iz drugih dostupnih izvora.

Prema za sada dostupnim rezultatima istraživanja i prikupljenim podacima, kapelicu su sagradili u 17. stoljeću grof Petar IV. Zrinski i njegova supruga Ana Katarina Zrinski rođ. Frankopan, kao zavjetnu kapelicu. Građena je kao jednobrodna kapelica s polukružnom apsidom i manjim tornjićem nad ulazom, široka 7,2 m i duga 13,4 m. Pretpostavlja se da je izgrađena između 1654. i 1664. godine, u čast rođenja njihova sina Ivana IV. Antuna Baltazara Zrinskog. Potvrda o vremenu gradnje kapelice povezana je s bilješkama Ivana Kukuljevića o papi Aleksandru VII., koji je kanonički sjedinio župu Svih Svetih u Trgu sa župom sv. Vida u Ozlju, pod nazivom župe sv. Antuna u Ozlju (dokument Bula izdana 18. prosinca 1664. godine). Kapelica je imala dva zvona u zvoniku, tri oltara: (i) oltar sv. Antuna Padovanskog; (ii) sa sjeverne strane oltar B. D. M. Lauretanske (desno od glavnog oltara), s kipom (statuom) ukrašenim draguljima, biserima, ogrlicama i krunom; (iii) oltar sv. Roka i Sebastijana (lijevo od glavnog oltara), koji je bio pozlaćen. Kapelica je bila u potpunosti bogato opremljena, a povezivala se s čudima koja su se događala uz srebrni kip Blažene Djevice Marije (B. D. M.), što je pridonijelo njezinu značaju kao vjerskog lokaliteta. Zapisi navode veliko raspelo i tri kipa unutar kapelice: B. D. M., sv. Marije Magdalene i sv. Ivana. Do 1732. godine kapelica je spominjana u kanoničkim vizitama, no nakon tog vremena počinje propadati i od 1792. godine navodi se kao napuštena (njezin pod preseljen je u crkvu Svih Svetih u mjestu Trg u blizini Ozlja). Crkvena oprema uzeta je u gradsku kapelicu, potom za župnu crkvu sv. Vida u Ozlju, uz pozlaćeni kip sv. Antuna i srebrni kipić B. D. M. koji je kasnije pozlaćen.

Ciljevi projekta:

1. Očuvanje povijesne baštine putem suvremenog prikupljanja podataka o kapelici, uključujući njezine povijesne, arheološke i vjerske vrijednosti, kako bi se kapelica dostojno prikazala i ponovno javno dostupno smjestila u kontekst hrvatske kulturne baštine. Arhivska istraživanja i prikupljanje podataka uključit će prikupljanje povijesnih dokumenata, nacrta i zapisa o kapelici prema zabilješkama Emilija pl. Laszowskog i drugih (npr. Laszowski E., Grad Ozalj i njegova okolina, Zagreb, 1929, str. 42-48; 79; Regan K., Orlovo gnijezdo obitelji Zrinski – plemićki grad Ozalj, Zagreb, 2012., str. 92).
2. Dokumentacija i trajno očuvanje kroz suvremeno dokumentiranje ostataka kapelice, uključujući izradu suvremenih fotografija, snimke dronom i trajno arhiviranje podataka, kako bi se osigurao materijal za buduću rekonstrukciju i daljnje projekte u skladu s pravilima očuvanja kulturne baštine.
3. Očuvanje lokaliteta omogućit će se održavanjem vegetacije na lokaciji zavjetne kapelice i pripreme postupka za daljnje očuvanje ostataka zavjetne kapelice uz suradnju s Konzervatorskim odjelom u Karlovcu i Zavičajnim muzejom Starog grada Ozlja itd. Provest će se uklanjanje vegetacije i osnovno čišćenje lokaliteta kako bi se stvorili uvjeti održivosti.
4. Priprema za buduću rekonstrukciju na temelju prikupljenih podataka u ovom projektu pokrenut će osiguranje potrebnih temelja za daljnju rekonstrukciju kapelice i njezinu obnovu kao duhovnog, vjerskog, kulturnog i povijesno značajnog mjesta. Uključit će se akademske ustanove i stručnjaci iz različitih znanstvenih područja.
5. Promocija turizma u ozaljskom kraju kroz postizanje vidljivosti kapelice izravno će utjecati na razvoja kulturnog turizma lokalno i regionalno kroz pripremu za daljnju obnovu kapelice i interpretaciju povijesne baštine Zrinskih i Frankopana, čime će se potaknuti uključivanje turističkih organizacija i lokalne zajednice kao partnera.

Ovaj projekt počiva na temeljima koje su započeli predšasnici Družbe u trenutku kada su prije 100 godina kapelicu otkopali i ukazali na potrebu očuvanja povijesne istine o obiteljima Zrinski i Frankopan, kao temeljima hrvatske slobode i pravde, što je povezano s Hrvatskim Kraljevstvom i značajem kralja Tomislava u tom kontekstu.

Ovaj projekt kao pothvat ne samo da pridonosi održivom razvoju i očuvanju duhovne, vjerske, povijesne i turističke vrijednosti, nego trajno bilježi zavjetnu kapelicu kao značajan simbol hrvatske povijesti u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, kojom će očuvati naviještenje budućih generacija, ali i nadu za kontinuiranim, a time i održivim razvojem u očuvanju hrvatske kulturne i povijesne baštine.

Odgovorna osoba: izv. prof. dr. sc. Snježana Schuster, Zmajica od Kamenitih vrata V.

(36) MEĐUNARODNA ZNANSTVENA KONFERENCIJA „IDENTITETI – KULTURE – JEZICI“ – POVODOM 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

Opis projekta: Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ suorganizator je međunarodne znanstvene konferencije „Identiteti – Kulture – Jezici“, koja će se 15. i 16. svibnja 2025. godine održati u Mostaru, a koja će biti posvećena temi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Glavni organizator ove konferencije je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, koji od 2015. godine redovito organizira ovu vrijednu konferenciju. Godine 2025. konferencija će biti organizirana u suradnji s renomiranim institucijama: Fakultetom političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta Mateja Bela iz Banske Bistrice, Sveučilištem Sjever iz Koprivnice, Doktorskom školom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnim centrom Osijek te Institutom za migracije i narodnosti iz Zagreba.

Filozofski fakultet članica je Sveučilišta u Mostaru, jedinoga sveučilišta u Bosni i Hercegovini na kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku. Fakultet nudi obrazovanje na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini kroz 17 studija u području društvenih i humanističkih znanosti.

Preliminarni program konferencije predviđa svečano otvaranje 15. svibnja, s izvedbom predstave Sveučilišnog teatra na temu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Drugi dan, 16. svibnja, bit će posvećen radnom dijelu konferencije s deset pozvanih predavanja znanstvenika i istraživača s institucija uključenih u organizaciju: Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Matica hrvatska i Sveučilište u Mostaru, uz mogućnost suradnje s drugim zainteresiranim dionicima.

Odgovorna osoba: prof. emer. dr. sc. Damir Boras, Zmaj od svetog Križa u Zagrebu (koordinator suradnje i suorganizacije).