Razgovor sa županom Bobanom

Izvor slike: faH

EKSKLUZIVNO ZA DIREKTNO

VELIKI INTERVJU Boban hodočasti u Sinj 35. put: Počeli smo '76...

Župan Boban u razgovoru za Direktno otkrio je planove razvoja turizma i poduzetništva u Dalmaciji, što će poduzeti kako bi se spriječili požari kakvi haraju ove godine te otkada i zašto hodočasti u najveće marijansko svetište

“Prva dva mjeseca uistinu su bila vatrena. Svi stanovnici Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske svjedoci su da je početak bio uistinu vatren", započeo je razgovor za Direktno Blaženko Boban i nastavio: "Davne 2005. postao sam gradonačelnik Solina i vjerujte mi da je i onda početak bio vatren. Koliko u tome ima simbolike ne znam, ali po ocjeni objektivnih promatrača odradio sam tri uspješna mandata u Solinu. Nadam se da će tako biti i dok sam na čelu županije, iako bih volio da je drugačije počelo".

O prvim potezima

Prije dva mjeseca preuzeo je vođenje površinom najveće županije u Hrvatskoj. Što je dosad učinjeno i što namjerava napraviti u kraćem roku?

"Moram priznati da sam se u proteklo vrijeme upoznavao s radom županije, kadrom koji ovdje radi, ali donijeli smo i neke konkretne mjere. Na županijskoj skupštini ispunjeno je jedno od prvih mojih obećanja iz kampanje i vjerujem da smo krenuli u dobrom smjeru", rekao je Boban i objasnio: "Donijeli smo odluke o subvencioniranju udžbenika za prve razrede osnovnih škola učenicima na području cijele županije, donijeli smo odluke o promjeni povjerenstva za koncesije. Išli smo korak dalje pa smo u povjerenstvo uključili varijabilnog člana iz lokalne samouprave, a u budućnosti ćemo uvesti i članove povjerenstva iz udruga koje će biti zainteresirane za sudjelovanje u radu. Naravno to su samo dvije glavne stvari, no donijeli smo i niz drugih odluka i pokrenuli veći broj novih stvari o kojima ćemo uskoro izaći u javnost".

"Sad nas čeka vatrena jesen, ne u požarnom smislu, već radnom", naglasio je župan te najavio: "Županijsku skupštinu čeka mnogo posla. Primarno nam je dogovoriti se oko četiri vertikalna infrastrukturna pravca koja će povezati Dalmatinsku zagoru s obalom, kao što smo u kampanji obećavali. Tunel Kozjak oko kojeg smo već imali sastanak u ministarstvu jedan je od prioritetnih projekata", kaže župan Boban.

Dodaje kako je bitno imati detaljan hodogram s datumima aktivnosti koji će se moći pratiti, a pogotovo sastanci u ministarstvima.

"Imali smo radno ljeto, koje je počelo s nemilim događajima odnosno požarima, a kao drugo radno i za mene osobno jer sam što prije htio ući u proces odlučivanja u županiji i sve one sfere koje su bitne za pravilno i brzo funkcioniranje županijskih službi i tijela te smanjivanje administrativnih prepreka za poduzetnike".

Kako spriječiti požare koji su poharali županiju?

Zanimalo nas je postoji li mogućnost i planovi da se požari kakvi su ovo ljeto obilježili Dalmaciju više ne ponavljaju.

"Da se ne ponavljaju ili da ih ne bude ne postoji mogućnost", rekao je župan i objasnio: "Koliko god mi o tome šutjeli postoji više faktora koji uzrokuju požare. Prije svega to su ekstremni vremenski uvjeti s kojima smo suočeni. Na njih nemamo utjecaj. Na drugom možemo poraditi, a to je edukacija građana vezano za sprječavanje slučajnog paljenja i nesmotrenost koju ponekad učine. Treći faktor je taj što se zakoni često ne provode. Paljenje korova zakonom je strogom zabranjeno, međutim kažnjavanje se ne provodi ili ga se izbjegava provoditi. Moramo ubrojiti u to i utjecaj turizma i turiste, koji na žalost zbog nepažnje započnu požar. Postoji i četvrta dimenzija koja je jako žalosna i na koju jako teško možemo utjecati - na namjerno paljenje požara, koje rade kriminalci ili bolesne osobe".

Ono što mi možemo napraviti, nastavlja Boban, jest ulagati u edukaciju i razvoj dobrovoljnog vatrogasnog sustava.

"Ovi požari pokazali su nam da postoji velik broj hrabrih ljudi koji su spremni djelovati preko ljeta, pomoći vatrogascima u obrani imovine i šuma od požara. Vidjeli smo ih ovo ljeto kako nespremni i neopremljeni dolaze pomoći u gašenju. Ako im pružimo neke beneficije, poput besplatne cestarine ili slično, kvalitetnu edukaciju i dobru opremu, bit će u mogućnosti pomoći javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima".

Bitne su mjere tijekom zimskih mjeseci

Župan tvrdi da, za razliku od istoka i sjevera zemlje gdje postoji tradicija življenja oko vatrogasnog doma i dobrovoljnih vatrogasnih društava, u Dalmaciji ta tradicija ne postoji.

"Smatram da u tom smjeru trebamo djelovati i da kroz edukaciju i druge mjere koje možemo poduzeti preko zimskih mjeseci u suradnji s Hrvatskim šumama i drugim institucijama, a naročito s medijima, spriječimo ponavljanje ovakvih elementarnih nepogoda", dodaje Blaženko Boban.

Spomenuo je DHMZ-ov projekt radarskog i satelitskog nadzora te ranog upozoravanja na požare. Iz tog razloga, s ravnateljicom zavoda Natašom Strelec Mahović početkom rujna održat će sastanak kako sustav implementirati u Splitsko-dalmatinsku županiju.

"Županija će pokrenuti projekt video nadzora požara sa 64 kamere iz jednog operativnog centra. Tako ćemo imati uvid nad cijelom teritorijem županije i razviti sustav ranog upozoravanja. Što prije primijetimo požar, prije će biti saniran uz minimalne materijalne štete. Moram izraziti zadovoljstvo našim postojećim operativnim centrom i izraziti zahvalnost našim vatrogascima iz javnih i dobrovoljnih postrojbi, našim pilotima koji su odradili nevjerojatan posao, našim policijskim snagama koje su osiguravale i pomagale u osiguranju požara, pomoći u prometu te organiziranju operativnih centara, ali i vojsci te timovima hitne medicinske pomoći koji su uvijek bili uz požarište", napominje župan. 

Posebno je pohvalio momke iz Dobrovoljnih vatrogasnih društava koji je nazvao nevjerojatnim humanitarcima.

"Oni su studenti i đaci te mladi radnici kojima ovo nije primarni posao, već to rade iz ljubavi i želje da pomognu", napominje župan i dodaje: "Nevjerojatno hrabri momci kojima itekako treba iskazati počast. Trebali bi animirati veći broj mladih ljudi da se obuče i sudjeluju u radu DVD-ova te da im damo na važnosti i odamo počast, a u tom poslu najviše mogu pomoći mediji". 

Nije bilo propusta tijekom zadnjih požara, ali je nedorečenih stvari

Župan smatra da nije bilo propusta tijekom ovih nemilih događaja.

"Smatram da je u želji da se pomogne bilo nekih nedorečenih stvari, na primjer, svim onim ljudima koji su htjeli pomoći trebali smo osigurati prostor, operativni centar da ih lakše i brže opremimo i transportiramo da pomažu na požarištima. Nastojat ćemo te subjektivne probleme rješavati što prije i dovesti jedan operativni centar u funkciju da se što prije možemo uhvatiti u koštac s problemima", napominje Boban i dodaje: "Takve stvari rješavat ćemo s gradonačelnicima i načelnicima svih lokalnih samouprava u županiji, s kojima smo već imali sastanak na koji su se svi odazvali. To je bilo prvi put da se to dogodilo u županiji. Drago mi je da ima interesa da se tako sastajemo i razmijenimo ideje i probleme koje možemo rješavati zajedničkim snagama", rekao nam je župan. 

Kako smatra, sreća je da "na ovoliko velikom požarištu nije bilo većih tragedija poput gubitka ljudskih života i veće materijalne štete".

"Žao mi je svakog tko je izgubio stambeni prostor, automobil ili sadnice maslina, no dobro smo reagirali te nadljudskim naporom službi uspjeli smanjiti štetu na minimum. U usporedbi s drugim zemljama napravili smo jako dobar posao", rezolutan je Blaženko Boban. 

'Oborit ćemo turističke rekorde, ali možemo poraditi na ponudi'

Sezona ove godine u Dalmaciji ruši sve rekorde. Kakva je posjećenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji te kakvi su planovi za budućnost i razvoj turizma?

"Sezona je uspješna, sad smo već uvjereni da imamo povećanje od 20 posto noćenja i dolazaka", zadovoljno će Boban i nastavlja: "Oborit ćemo rekorde, ali mislim da moramo poraditi na razradi turizma i povećanju ponude. Jedno od rješenja o kojima razmišljamo jesu arheološko-povijesni turizam i ruralni turizam. Vrijeme je da klasični turizam, turizam sunca i mora, povežemo s ruralnim turizmom i ponudom naše domaće hrane i prehrambenih proizvoda koji će voditi razvoju OPG-ova u Dalmatinskoj zagori. Tu je i razvoj infrastrukture kao tunel Kozjak te usporedno razvijajanje agrarne i ruralne komponente turizma.

Boban najavljuje da će se tako rasteretiti veći gradski centri i dio dolazaka koji su u stalnom porastu prebaciti na ostatak županije.

"To bi trebalo potaknuti razvoj cijele županije i ponude, pa i proizvodnju suvenira koji će biti autentično hrvatski s našom povijesnom oznakom, a koja bi mogla potaknuti i razvoj malog poduzetništva", kaže župan. 

Boban smatra da treba iskoristiti i povijesne lokalitete koje treba urediti te ponuditi turistima da u njima uživaju i da nešto nauče o povijesti i podrijetlu Hrvatske i Hrvata.

"Naravno to ćemo im i naplatiti, ali tako možemo proširiti ponudu i povećati zaposlenost. Uspješnost i velika posjećenost bez dodatne ponude može nam se jednog dana odbiti o glavu, zato već sada moramo misliti o proširenju ponude, a tako i o produženje sezone", rekao nam je župan. 

Jedan smjer: Razvoj IT sektora, OPG-ova i manjih obrta te tvrtki

Na početku kampanje Boban je obećao da će rasteretiti malo i srednje poduzetništvo. Dugogodišnji je gradonačelnik Solina koji je doveo gigante poput Coca Cole, a uspio je zadržati i AD Plastik koji je postao jedna od najuspješnijih hrvatskih tvrtki. Kako to iskustvo namjerava iskoristiti na županijskoj razini?

"Velikim tvrtkama ne treba financijski pomagati, ali možemo ubrzati rješavanje njihovih birokratskih problema i administrativnih prepreka", smatra župan i dodaje: "Tako im možemo pomoći, a oni će onda lokalnoj sredini pomoći plaćanjem komunalnih doprinosa i zapošljavanjem". 

Ono što je još bitnije od velikih tvrtki su mali i srednji poduzetnici i obrtnici poput ranije spomenutih OPG-ova, kaže župan Boban i dodaje da se trebamo koncentrirati na zadržavanje mladih ljudi, jer nam u suprotnom za desetljeće do dva neće imati tko raditi.

"Dio njih namjeravamo zadržati razvojem IT sektora. Županija u suradnji s fakultetom Elektronike strojarstva i brodogradnje namjerava osnovati inkubator koji će školovati veći broj mladih sposobnih osnovati vlastita mala poduzeća. Njima omogućiti da iz Dalmacije poslovno surađuju s cijelim svijetom. Prenijet ćemo znanje i iskustvo iz Irske koja je tako zadržala mlade da ostanu, a dovela velike tehnološke gigante da kod njih otvaraju podružnice", govori o planovima Boban. 

"To želimo ostvariti u Splitsko-dalmatinskoj županiji i napravit ćemo sve što možemo u našoj moći da to što prije napravimo. To mora biti naš smjer. Razvoj IT sektora, razvoj OPG-ova i manjih obrta te tvrtki koje će proizvoditi sve potrebno za razvoj turizma. Od rujna krećemo u razvoj inkubatora te u suradnji s tvrtkama našeg IT sektora koji može omogućiti veći zaposlenost mladih ljudi i njihovo zadržavanje u Hrvatskoj", rekao je župan i napominje da će županija jedan dio administrativnih prepreka maknuti da ostvari brži razvoj poduzetništva. 

U Marijansko svetište u Sinj hodočasti od 1976., već 35. put

Kakav program i plan kao župan ima za uklanjanje deponija i otvaranje regionalnog centra u Lećevici?

"Dalmacija ima jako puno divljih odlagališta i mislim da je nužno pod hitno srediti deponij na Lećevici. U suradnji sa strukom i najboljom tehnologijom koju možemo implementirati u tu 'tvornicu smeća' trebamo napraviti najbolje odlagalište otpada i pokušati iz njega na zadovoljstvo svih izvući dobit", rekao nam je župan napominjući da će Lećevica 1. listopada dobiti uporabnu dozvolu nakon čega će sa svim zainteresiranim udrugama i građanima rješavati problem deponija "na najbolji i najtransparentniji način". 

Jedan je od rijetkih političara koji redovno hodočasti u Marijansko svetište u Sinj. Doznali smo informaciju da mu je ovo 35. put do sada.

"Nisam ni znao da imam čovjeka koji mi to broji", rekao nam je kroz smijeh Blaženko Boban. "Ivan Ugrin, novinar koji prati vjerske teme, upozorio me na to. Počeli smo davne 1976. godine iz Solina, gdje smo tada imali veliku marijansku proslavu", prisjeća se župan i zaključuje: "Te godine nekolicina nas mladih koji smo živjeli vjerski odlučili smo hodočastiti u Sinj. Iz te male grupe okupljenih oko nadbiskupa Franića kasnije tijekom osamdesetih nastalo je organizirano hodočašćenje. Većinu detalja moći ćete pročitati u knjizi Darka Hudelista koju ću uskoro s drugim osobama imati čast predstaviti u Splitu, a kasnije u Zagrebu i u drugim gradovima".