Neprijatelj naroda u utorak u kinu Central u Splitu

neprijatelj naroda 2

U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt

u utorak, 20. listopada 2015., s početkom u 18 sati

u Kinu Central u Splitu

održat će se

projekcija dokumentarnog filma

„Neprijatelj naroda“

scenaristice i redateljice Višnje Starešine.

Neprijatelj naroda (dokumentarni film, 88 min) je priča o represiji, strahu i šutnji. Kroz obiteljske i osobne sudbine žrtava i kroz objašnjenja eksperata film dokumentira sustav komunističke represije: od masovnih poslijeratnih likvidacija i ciljane eliminacije inteligencije i građanske klase, do današnje šutnje. To je i priča o biljegu nepodobnosti kojeg neke obitelji nose već sedamdeset godina.

Vinko Kos je bio književnik i pjesnik za djecu, Zlatko Ognjanovac učitelj, zborovođa i prosvjetni inspektor, Jeronim Mlinarić općinski bilježnik, Vladimir Mrzljak državni službenik, Andrija Hebrang visoki dužnosnik komunističke partije, a Boris Novak tek maturant gimnazije. Nova komunistička vlast prepoznala je i u njima neprijatelje naroda i oni su nestali: 1945., 1946., 1949., godine bez traga i bez groba. Režim je odlučio njihovo lice i njihovo postojanje zauvijek izbrisati iz sjećanja.

Nakon desetljeća šutnje o svojim „nestalima“ u filmu govore Lada Kos i Vera Kos-Paliska, mons. Josip Mrzljak, Ratko Mlinarić, Vladimir Novak, Ljerka Ognjanovac, dr. Andrija Hebrang ml.

Povijesni kontekst objašnjavaju: dr. Ivo Banac, dr. Mitja Ferenc, dr. Martina Grahek-Ravančić, dr. Vladimir Geiger, Roman Leljak i Vice Vukojević. 
Scenaristica i redateljica : Višnja Starešina
Proizvodnja: CDAS i Interfilm
Montažer: Veljko Segarić
Direktorica fotografije: Ana Vrdoljak
Skladatelj: Dalibor Grubačević

Hrvatska udruga Benedikt

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

DESET GODINA OD SMRTI FRA VJEKE ĆURIĆA

Dana 31. siječnja 2008. godine u Kivumu (RUANDA) u crkvi, koju je fra Vjeko sagradio i u kojoj je sahranjen, obilježena je deseta godišnjica njegove smrti. Misno slavlje, koje je počelo u 10,00 sati, predvodio je mjesni biskup Smaragde Mbonyintege, a suslavitelji misnog slavlja su bili provincijal franjevačke Provincije Afrike Mauriciusa i Madagaskara fra Sebastijan, te definitor Bosne Srebrne fra Vinko Ćuro uz veliki broj drugih svećenika. Misno slavlje započelo je procesijom iz škole koja nosi ime fra Vjeke. U procesiji su bili mladi iz župe koji su bili obučeni u hrvatske majice s hrvatskim obilježjima, a jedan dio je bio obučen u mjesnu odjeću. Svi mladi su na glavama imali trake sa natpisom fra Vjeke Ćurića. U procesiji je fra Vjekin brat Drago nosio svijeću s likom fra Vjeke, a sestra Ljubica cvijeće koje su po ulasku u crkvu položili na njegov grob. Misno slavlje je bilo svečano uz tradicionalno afrički živi ples i pjesmu. Biskup je u svojoj propovijedi naglasio fra Vjekinu žrtv...
Read more »

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Slika
Dr. Davor Pavuna: Tužio bih svakog tko Hrvate naziva zločincima Pravnici su nam katastrofa, našim fizičarima se nikada ne bi dogodio Haaški sud, a sustav nam je opterećen mentalitetom samoupravljanja i sabotažom u nehomogenoj znanstvenoj zajednici - smatra istaknuti hrvatski znanstvenik, u svijetu priznati fizičar, prof. dr. sc. Davor Pavuna . Davor Pavuna: Znanjem ćemo, a ne oružjem, stvari promijeniti nabolje  Zoran Kusalo/Cropix Problem vidi u presporoj tranziciji, zbog previše ostataka samoupravnog socijalizma u glavama stručnih ljudi u Hrvatskoj, a razgovarali smo u Dubrovniku, gdje je sudjelovao na međunarodnom simpoziju u povodu 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, čiji su se sudionici dotakli i stanja u domaćoj znanstveno-obrazovnoj sferi, nesklonoj promjenama. Lokalni faraoni Spominjete sabotaže u hrvatskim znanstvenim krugovima, na što konkretno mislite? - Nemam sve detalje o tzv. sabotaži, ali ono što je pr...
Read more »

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

VEČERNJI SUSRET Isuse, dođoh ti reći, kako me u grlu guši, od isplakanih suza kako me boli u duši. Dođoh Ti šaptat kako mi križ izrani rame i kako ga teško nosim jer je pretežak za me. Dođoh Ti se tužit u suton ovoga dana, jer me odviše peče i boli ova rana. Kleknuh da Ti se jadam, ali me zbuni tvoje raspelo. Žižak Ti osvijetli lice, raspeto, presveto tijelo. U suzama, izmučen, izboden, raspet i sam, o, Bože, što da se tužim, pa mene je pred Tobom sram. Gle, Ti nijemo šutiš, nikome se potužio nisi, a Tvoje presveto tijelo stravično na križu visi. Probodene noge i ruke, probodeno je srce Tvoje. Kako je tuga tvoja teška I sitne boli moje. Isuse, dođoh ti se jadat u suton ovoga dana, al motreć Tebe, iščeznu moja rana.
Read more »