Je li i danas moguć scenarij uhićivanja 'nepodobnih' studenata?
ČETVRTAK, 10 SIJEČANJ 2013 23:37
0 KOMENTARI
Hrvatsko proljeće je bio politički pokret u ranim 70-tim, koji je tražio hrvatska prava.
Godine 1967. je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Nakon toga je pokrenuta rasprava o položaju Hrvata u Jugoslaviji, koja su im oduzeta nakon 2. svjetskog rata, a sve zbog grijeha NDH.
U to vrijeme je 50% deviza ulazilo je preko Hrvatske dok je Hrvatska zadržavala samo 7%, SR Hrvatska je dobivala od federalne vlade samo 16.5% proračuna dok je SR Srbija dobivala oko 46.6%.
Godine 1969. Hrvati su u saveznoj upravi države činili 8,6% osoblja, iako je njihov udio u SFRJ bio 22 %, Srba je u administraciji bilo 73,6% iako je njihov udio u stanovništvu iznosio 39,6 %. U upravnim strukturama je bilo 7,2 % Crnogoraca, gotovo kao Hrvata. U JNA je u časničkoj strukturi bilo 62,5% Srba a 10,4 Hrvata.
Matica hrvatska je bila jedna od najvažnijih kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, a okupljala je intelektualce, studente i radnike. Zastupala je kulturne, gospodarske i političke interese hrvatskoga naroda.
Od prosinca 1971. je počelo nasilje u vidu hapšenja, izbacivanja s posla, šikaniranja protiv književnika, studenata, intelektualaca, novinara i ostalih koji su se deklarirali kao Hrvati. Spaljen je novotiskani hrvatski pravopis, uništeni su zabranjeni časopisi. 12. prosinca 1971. godine politički vođe u Hrvatskoj, Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo su dali ostavke.
U zoru 11. siječnja 1972. godine UDBA je započela uhićenja hrvatskih domoljuba: Marka Veselice, Šime Đodana, dr. Franje Tuđmana, Vlade Gotovca, Hrvoja Šošića, Joze Ivičević-Bakulića, Zvonimira Komarice, Ante Glibote, Ante Bačića i Vlatka Pavletića.
U premetačinama, koje su vršili policajci srpske nacionalnosti nisu nađeni nikakvi dokazi zavjere protiv države.
Ipak, optuženici su se našli na sudu pod optužbom za nacionalizam, separatizam i kontrarevoluciju.
Uhićeno i osuđeno je više od 2.000 Hrvata, a Matica hrvatska je ukinuta i zabranjena sve do raspada Jugoslavije. Počeo je novi val migracije hrvatskog naroda u inozemstvo.
Nakon gašenja Hrvatskog proljeća, 1974. godine donesen je novi Ustav SFRJ, koji je promijenjen tako što je ispunio neke uvjete Hrvatskog proljeća. Omogućeno je jačanje samostalnosti svih republika i pokrajina tadašnje Jugoslavije.
U to vrijeme je 50% deviza ulazilo je preko Hrvatske dok je Hrvatska zadržavala samo 7%, SR Hrvatska je dobivala od federalne vlade samo 16.5% proračuna dok je SR Srbija dobivala oko 46.6%.
Godine 1969. Hrvati su u saveznoj upravi države činili 8,6% osoblja, iako je njihov udio u SFRJ bio 22 %, Srba je u administraciji bilo 73,6% iako je njihov udio u stanovništvu iznosio 39,6 %. U upravnim strukturama je bilo 7,2 % Crnogoraca, gotovo kao Hrvata. U JNA je u časničkoj strukturi bilo 62,5% Srba a 10,4 Hrvata.
Matica hrvatska je bila jedna od najvažnijih kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, a okupljala je intelektualce, studente i radnike. Zastupala je kulturne, gospodarske i političke interese hrvatskoga naroda.
Od prosinca 1971. je počelo nasilje u vidu hapšenja, izbacivanja s posla, šikaniranja protiv književnika, studenata, intelektualaca, novinara i ostalih koji su se deklarirali kao Hrvati. Spaljen je novotiskani hrvatski pravopis, uništeni su zabranjeni časopisi. 12. prosinca 1971. godine politički vođe u Hrvatskoj, Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo su dali ostavke.
U zoru 11. siječnja 1972. godine UDBA je započela uhićenja hrvatskih domoljuba: Marka Veselice, Šime Đodana, dr. Franje Tuđmana, Vlade Gotovca, Hrvoja Šošića, Joze Ivičević-Bakulića, Zvonimira Komarice, Ante Glibote, Ante Bačića i Vlatka Pavletića.
U premetačinama, koje su vršili policajci srpske nacionalnosti nisu nađeni nikakvi dokazi zavjere protiv države.
Ipak, optuženici su se našli na sudu pod optužbom za nacionalizam, separatizam i kontrarevoluciju.
Uhićeno i osuđeno je više od 2.000 Hrvata, a Matica hrvatska je ukinuta i zabranjena sve do raspada Jugoslavije. Počeo je novi val migracije hrvatskog naroda u inozemstvo.
Nakon gašenja Hrvatskog proljeća, 1974. godine donesen je novi Ustav SFRJ, koji je promijenjen tako što je ispunio neke uvjete Hrvatskog proljeća. Omogućeno je jačanje samostalnosti svih republika i pokrajina tadašnje Jugoslavije.
(preneseno sa politika.hr)