U SPLITU ĆE BITI PREDSTAVLJENA KNJIGA O RUSKIM NOVINARIMA NOGINU I KURINNOYU KOJE SU SRBI UBILI 01. 09. 91. KOD KOSTAJNICE

Čast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas, u četvrtak, 8. studenoga 2012. godine u 19:00 sati, u knjižnici Nadbiskupskog sjemeništa, Zrinsko-frankopanska 19, Split, na promociju knjige


Vladimira Mukuseva
„Crna mapa - priča jedne novinarske istrage“

To je knjiga medijski i politički, diplomatsko-obavještajnog sadržaja, a govori o slučaju ubojstva dvojice ruskih novinara dopisnika državne televizije SSSR-a, Viktora Nogina i Genadiya Kurinnoya koje su pripadnici srpskih paravojnih postrojbi mučki ubili 1. rujna 1991. godine u selu Panjani kod Hrvatske Kostajnice.

Autor Vladimir Mukusev (bivši deputat u Vrhovnom Sovjetu Rusije i čelnik Istražne komisije ruskog parlamenta koja je istraživala ovaj slučaj) u knjizi na 200 stranica objavljuje fotografije i dokumente ruskih obavještajnih službi i Tužiteljstva Rusije, iznosi svoja osobna saznanja prikupljana u istrazi ovog ratnog zločina, otkriva imena ubojica te razotkriva pokušaj da se za ovaj zločin optuže hrvatski branitelji. Knjiga donosi i dokumente parainstitucija tzv. RSK nađene u VRA Oluja koji govore o ovom ratnom zločinu.

O knjizi će govoriti:

- novinar Josip Jović – kolumnist i bivši glavni urednik Slobodne Dalmacije
- prof. Mate Rupić - pomoćnik ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra, za arhivsko gradivo Domovinskog rata
- umirovljeni pukovnik Ivica Pandža Orkan - urednik knjige, 70% HRVI, dokumentarist Domovinskog rata
- akademik Vladimir Mukusev – autor knjige (putem video-izjave)

Veselimo se Vašem dolasku!

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

DESET GODINA OD SMRTI FRA VJEKE ĆURIĆA

Dana 31. siječnja 2008. godine u Kivumu (RUANDA) u crkvi, koju je fra Vjeko sagradio i u kojoj je sahranjen, obilježena je deseta godišnjica njegove smrti. Misno slavlje, koje je počelo u 10,00 sati, predvodio je mjesni biskup Smaragde Mbonyintege, a suslavitelji misnog slavlja su bili provincijal franjevačke Provincije Afrike Mauriciusa i Madagaskara fra Sebastijan, te definitor Bosne Srebrne fra Vinko Ćuro uz veliki broj drugih svećenika. Misno slavlje započelo je procesijom iz škole koja nosi ime fra Vjeke. U procesiji su bili mladi iz župe koji su bili obučeni u hrvatske majice s hrvatskim obilježjima, a jedan dio je bio obučen u mjesnu odjeću. Svi mladi su na glavama imali trake sa natpisom fra Vjeke Ćurića. U procesiji je fra Vjekin brat Drago nosio svijeću s likom fra Vjeke, a sestra Ljubica cvijeće koje su po ulasku u crkvu položili na njegov grob. Misno slavlje je bilo svečano uz tradicionalno afrički živi ples i pjesmu. Biskup je u svojoj propovijedi naglasio fra Vjekinu žrtv...
Read more »

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Slika
Dr. Davor Pavuna: Tužio bih svakog tko Hrvate naziva zločincima Pravnici su nam katastrofa, našim fizičarima se nikada ne bi dogodio Haaški sud, a sustav nam je opterećen mentalitetom samoupravljanja i sabotažom u nehomogenoj znanstvenoj zajednici - smatra istaknuti hrvatski znanstvenik, u svijetu priznati fizičar, prof. dr. sc. Davor Pavuna . Davor Pavuna: Znanjem ćemo, a ne oružjem, stvari promijeniti nabolje  Zoran Kusalo/Cropix Problem vidi u presporoj tranziciji, zbog previše ostataka samoupravnog socijalizma u glavama stručnih ljudi u Hrvatskoj, a razgovarali smo u Dubrovniku, gdje je sudjelovao na međunarodnom simpoziju u povodu 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, čiji su se sudionici dotakli i stanja u domaćoj znanstveno-obrazovnoj sferi, nesklonoj promjenama. Lokalni faraoni Spominjete sabotaže u hrvatskim znanstvenim krugovima, na što konkretno mislite? - Nemam sve detalje o tzv. sabotaži, ali ono što je pr...
Read more »

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

VEČERNJI SUSRET Isuse, dođoh ti reći, kako me u grlu guši, od isplakanih suza kako me boli u duši. Dođoh Ti šaptat kako mi križ izrani rame i kako ga teško nosim jer je pretežak za me. Dođoh Ti se tužit u suton ovoga dana, jer me odviše peče i boli ova rana. Kleknuh da Ti se jadam, ali me zbuni tvoje raspelo. Žižak Ti osvijetli lice, raspeto, presveto tijelo. U suzama, izmučen, izboden, raspet i sam, o, Bože, što da se tužim, pa mene je pred Tobom sram. Gle, Ti nijemo šutiš, nikome se potužio nisi, a Tvoje presveto tijelo stravično na križu visi. Probodene noge i ruke, probodeno je srce Tvoje. Kako je tuga tvoja teška I sitne boli moje. Isuse, dođoh ti se jadat u suton ovoga dana, al motreć Tebe, iščeznu moja rana.
Read more »