MOŽEMO SAMO MOLITI ZA SVOJE GENERALE
Obrana generala Gotovine vjeruje da će žalbeno vijeće tom presudom ostvariti pravdu
Godinu i pol nakon što je prvostupanjsko vijeće Haškoga suda osudilo generale Antu Gotovinu i Mladena Markača za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje, žalbeno vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) na ročištu koje se održava 16. studenoga izreći će pravomoćnu presudu o žalbi dvojice hrvatskih generala kojom se osporavaju svi bitni dijelovi prvostupanjske presude.
Obrana generala Ante Gotovine pred Haškim sudom poručila je, u povodu najave izricanja pravomoćne presude dvojici generala, kako vjeruje da će žalbeno vijeće tom presudom ostvariti pravdu.
Očekuju pravdu
"Obrana generala Gotovine očekuje presudu kao i svatko drugi. Vjerujemo da će žalbeno vijeće osigurati da se ostvari pravda", napisao je Gotovinin branitelj Luka Mišetić na svom Twitter profilu.
Raspravno je vijeće u presudi objavljenoj 15. travnja prošle godine zaključilo da je na samom početku operacije Oluje počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim granatiranjem a da je taj plan osmišljen na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha na Brijunima 31. srpnja 1995. te je to okvalificiralo udruženim zločinačkim pothvatom a generale Gotovinu i Markača članovima toga pothvata.
Gotovina je u vrijeme Oluje bio zapovjednik Zbornog područja Split a Markač zapovjednik Specijalne policije.
Već u prvoj reakciji obrane dvojice generala poručile su da je sudsko vijeće svoje zaključke o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, progonu srpskog stanovništva u Oluji i krivnji izvelo iz neselektivnog granatiranja počinjenog s ukupno 65 granata. Obrana je u svojoj žalbi na presudu poručila kako je raspravno vijeće napravilo pravnu pogrešku kada je utvrdilo da su hrvatski topnički napadi bili nezakoniti.
Voditelj Gotovininog odvjetničkog tima Luka Mišetić objasnio je kako je sudsko vijeće odlučilo utvrditi neselektivnost topničkih napada na temelju udaljenosti pogotka od vojnog cilja i pri tome je primijenilo kriterije o kojima nije bilo ni riječi na suđenju.
Obrane dvojice generala tijekom žalbenog postupka pokušale su uvesti niz novih dokaza, no žalbeno vijeće odbilo ih je smatrajući da su slični dokazi u dovoljnoj mjeri izvedeni na suđenju ili je procijenilo da su bili na rapolaganju tijekom prvostupanjskog dijela postupka te su ih obrane trebale izvesti tada.
Među dokazima koje su pokušali uvesti bili su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme "Oluje" i iz kojih se vidjelo da je do masovnog odlaska stanovništva došlo odlukom lokalnog srpskog vodstva a ne zbog hrvatskog granatiranja te niz ekspertnih izvješća uglednih zapadnih pravnih i vojnih stručnjaka o pitanjima legalnosti napada i karaktera topničkih napada HV-a tijekom Oluje.
Alternativna krivnja
U postupak se pokušala umiješati i Hrvatska u svojstvu prijatelja suda no to je žalbeno vijeće također odbilo. Hrvatska je naime prije godinu dana zatražila da joj se odobri status prijatelja suda smatrajući da može pomoći žalbenom vijeću na tri područja - pitanju udruženog zločinačkog poduhvata, prekomjernog granatiranja i standarda krivnje u presudi.
Iznenađenje u žalbenom postupku donio je u srpnju zahtjev žalbenoga vijeća upućen tužiteljstvu da odgovori vjeruje li da se generalima Gotovini i Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da nisu bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna krivnja na temelju preostalog dijela presude.
Hrvatski pravni stručnjaci kazali su kako taj zahtjev može pokazivati da žalbeno vijeće ne vjeruje u teoriju udruženog zločinačkog pothvata te pokušava doći do drugog načina utvrđenja kaznene odgovornosti.
Dok je tužiteljstvo smatralo da je to moguće učiniti obrane dvojice generala poručile su da ta presuda ne daje nikakvih osnova žalbenome vijeću da donese osuđujuću presudu protiv generala za pomaganje u zločinačkom pothvatu ili za njihovu krivnju kao zapovjednika.
Markačeva obrana, predvođena Goranom Mikuličićem, slikovito je odgovorila kako bi osuda po alternativnom obliku krivnje bila kao da "tvrdite da će kuća ostati čitava nakon što uklonite sve nosive zidove", tražeći odbacivanje prvostupanjske presude.
Pada udruženi zločinački pothvat?
Gotovinina obrana poručila je kako raspravno vijeće nije donijelo nikakve zaključke potrebne za osudu generala kao pomagača ili po zapovjednoj odgovornosti.
"U slučaju da žalbeno vijeće utvrdi da Gotovina nije bio član udruženog zločinačkog pothvata i nije bio odgovoran za nezakonite topničke napade trebalo bi poništiti osuđujući presudu i donijeti presudu kojom proglašava da nije kriv po svim točkama", odgovorila je obrana generala Gotovine u kolovozu.
Mišetićev tim jasno je napisao da u slučaju da se utvrdi da Gotovina nije kriv za nezakonite topničke napade na Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac, što je osnova njegove krivnje kao člana udruženog zločinačkog pothvata, onda ga se ne može proglasiti krivim ni kao pomagača u tom pothvatu a mora ga se osloboditi krivnje za progon i deportacije srpskih civila.
Utvrditi da topnički napadi nisu bili nezakoniti znači utvrditi da ne postoji kazneno djelo kao osnova proglašenja krivnje, poručila je obrana.
Obrane dvojice generala poručile su i da osnovna pravna načela nalažu da žalbeno vijeće ne smije ponovno suditi i to još k tome izvan onoga što je u presudi utvrđeno.
Gotovinina obrana pojasnila je da zbog toga što raspravno vijeće nije odgovarajućim zaključcima u presudi poduprlo krivnju generala Gotovine kao pomagača u zločinačkom pothvatu ili po zapovjednoj odgovornosti i nije odgovarajućim zaključcima dalo temelja za proglašenje krivnje po tim alternativnim oblicima odgovornosti, žalbeno vijeće ne bi smjelo voditi novo suđenje ne temelju dokaza iznesenih tijekom suđenja.
Gotovina je u pritvoru ICTY-a od prosinca 2005. a Markač od ožujka 2004. godine.
Izvor:Zadarski List
Primjedbe