HRVATSKA UDRUGA BENEDIKT UGOSTILA DAMIRA BOROVČAKA
U
prepunoj knjižnici Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu 10. listopada 2012.
predstavljena je knjiga "Gvozdansko – Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora"
autora Damira
Borovčaka. Predstavljanje knjige organizirala je
Hrvatska udruga Benedikt u suorganizaciji s Ogrankom Matice hrvatske Split.
Događaj je otvorio
moderator Davor
Ljubičić, a nakon njegova uvoda u ime Matice
Hrvatske obratio se Ivica Škarić koji je istaknuo kako je
ponosan što je Matica hrvatska sudjelovala u organizaciji predstavljanja ovako
vrijedne knjige. Predstavljačica knjige, mlada društvena aktivistica i članica
Hrvatske udruge Benedikt, Kristina Ćurković u svom izlaganju
naglasila je kako ju ne iznenađuje što Gvozdansko nije u udžbenicima povijesti
budući je na vlasti ona ista politička struktura koja je u komunističkom
sustavu zatirala sve što je hrvatsko.
Autor knjige Damir Borovčak započeo je izlaganje pitanjem upućenim publici. Znaju li tko je suvremenik Sulejmana I, onoga kojeg u serijalu prati veliki dio gledatelja? Odgovor je Nikola Šubić Zrinjski. Borovčak je izrazio nezadovoljstvo ignoriranjem važnih povijesnih događaja u Hrvatskoj i nametanjem lažnih podataka. Cijelo predstavljanje je potkrijepljeno slikama u video projekciji.
Borovčak se najprije osvrnuo na Zrin, župu bez ijednog župljanina, kojeg su do temelja četnici i partizani sravnili sa zemljom, protjerali stanovništvo i sagradili svoje kuće na ruševinama. Zanimljivo je što se u publici našao svjedok tih događanja, kojem su partizani, kad je imao 11 godina, ubili oca koji je bio učitelj. Upravo je Borovčak pokrenuo godišnja hodočašća u Zrin na koja je pozvao sve prisutne.
Zatim je govorio o Gvozdanskom i veličanstvenoj bitci u kojoj su hrvatski ratnici izgubili bitku, ali su iznjedrili moralnu pobjedu ne prihvaćajući predaju kao opciju, boreći se do zadnjeg čovjeka dok ih hladnoća i glad nisu porazili. Sam događaj je zapisan od strane Osmanlija koji su naredili da se dovede katolički svećenik i da se pokopa sve poginule hrvatske ratnike. Na taj način Osmanlije su iskazale poštovanje neviđenom junaštvu hrvatskih ratnika. Autor knjige Borovčak je govorio i o Domovinskom ratu na tim područjima i junačkim pothvatima branitelja Mire Blaževića i Željka Filipovića, koji su žrtvovali sebe da spase stanovnike od četničke nemilosti.
Publika je bila oduševljena novim saznanjima, a neki su bili na rubu suza. Na kraju su sa zanimanjem postavljali pitanja i nagradili autora velikim podužim aplauzom, sa željom da se ovakvi događaji organiziraju češće.
K.Ć./HUB
Autor knjige Damir Borovčak započeo je izlaganje pitanjem upućenim publici. Znaju li tko je suvremenik Sulejmana I, onoga kojeg u serijalu prati veliki dio gledatelja? Odgovor je Nikola Šubić Zrinjski. Borovčak je izrazio nezadovoljstvo ignoriranjem važnih povijesnih događaja u Hrvatskoj i nametanjem lažnih podataka. Cijelo predstavljanje je potkrijepljeno slikama u video projekciji.
Borovčak se najprije osvrnuo na Zrin, župu bez ijednog župljanina, kojeg su do temelja četnici i partizani sravnili sa zemljom, protjerali stanovništvo i sagradili svoje kuće na ruševinama. Zanimljivo je što se u publici našao svjedok tih događanja, kojem su partizani, kad je imao 11 godina, ubili oca koji je bio učitelj. Upravo je Borovčak pokrenuo godišnja hodočašća u Zrin na koja je pozvao sve prisutne.
Zatim je govorio o Gvozdanskom i veličanstvenoj bitci u kojoj su hrvatski ratnici izgubili bitku, ali su iznjedrili moralnu pobjedu ne prihvaćajući predaju kao opciju, boreći se do zadnjeg čovjeka dok ih hladnoća i glad nisu porazili. Sam događaj je zapisan od strane Osmanlija koji su naredili da se dovede katolički svećenik i da se pokopa sve poginule hrvatske ratnike. Na taj način Osmanlije su iskazale poštovanje neviđenom junaštvu hrvatskih ratnika. Autor knjige Borovčak je govorio i o Domovinskom ratu na tim područjima i junačkim pothvatima branitelja Mire Blaževića i Željka Filipovića, koji su žrtvovali sebe da spase stanovnike od četničke nemilosti.
Publika je bila oduševljena novim saznanjima, a neki su bili na rubu suza. Na kraju su sa zanimanjem postavljali pitanja i nagradili autora velikim podužim aplauzom, sa željom da se ovakvi događaji organiziraju češće.
Primjedbe