HRVATSKI ŠKOJI NISU NIKAKVI 'KAMENČIĆI'
Objavljeno 07.09.2012. u 08:40
Tako misli Niko Kapetanić, jedan od stručnjaka koji se na krajnjem
jugu Hrvatske već duže godina, među ostalim, bavi i pitanjem
razgraničenja RH i BiH kod Neuma, odnosno u Malostonskom zaljevu.
– Potpredsjednik Vlade otvoreno kaže da će RH prepustiti BiH dva škoja i Pontu Kleka, a ne spominje i 10 kilometara četvornih mora, što je još bitnije, i to da bi Hrvatska pokazala Europskoj uniji da želi imati uređene međudržavne odnose, posebno susjedske.
Smatram da se neće postići ugled u EU-u darivanjem teritorija, nego nešto sasvim drukčije i obrnuto od toga. Kontradiktornim drži i Mimičinu izjavu da za verifikaciju treba tek polovična većina u Saboru, jer da nije riječ o promjeni granica, iako je potpredsjednik Vlade prethodno kazao da RH daje dio teritorija, za što je potrebna dvotrećinska većina zastupnika.
Osvrćući se i na nedavnu izjavu premijera Zorana Milanovića koji izlazi s tezom da prvo treba vidjeti možemo li verificirati taj sporazum ili krenuti od početka, Kapetanić kaže da treba svakako krenuti ispočetka kad je već pogreška prethodno učinjena.
Premijerovu izjavu o politikantstvu vezanom uz ovaj slučaj, Kapetanić smatra nepotrebnom te misli da su nastupi predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića dio legalne političke borbe, koja bi trebala ujediniti sve u zaštiti hrvatskih interesa, te da je bitno izbjeći politikantstvo kad su u pitanju granice.
Josipovićeve navode drži umjerenijima budući da se “predsjednikova izjava može prevesti kao – verificirajmo sporazum ako su točno identificirane granice, a ako nisu, za taj dio granica se ne može identificirati”.
–
Nadam se da će i aktualna vlast, kao što je to bilo i 1999. godine, kad
su tadašnji predsjednik Tuđman, a potom i Sanader sagledali sve
argumente, odustati od verifikacije toga za Hrvatsku nepovoljnog
sporazuma. Ne vjerujem u izjave da je riječ o dogovoru i trgovini s BiH
zbog grada Zrinskog na Uni kod Kostajnice, koji je nedvojbeno hrvatski
teritorij, iako ga svojata Republika Srpska odakle je u ratu i okupiran,
jer takve izjave zdravi razum ne trpi.
Također su netočne tvrdnje koje se pojavljuju u javnosti da je sporazum već ratificiran u BiH, jer su veliki prigovori iz Republike Srpske, pa ne vidim potrebe da se i u Hrvatskoj žuri s tim i bira tajming upravo pred ulazak u EU – kazuje dubrovački znanstvenik, te ističe:
– Na stranu i vanjska politika, ali svakako ne treba ni zanemariti činjenicu da se ljudi na tom prostoru već stoljećima bave ribarstvom i uzgojem školjaka, a sad bi se netko, zbog sumnjivog rezultata europskog ugleda, igrao s prihodima i životom tih ljudi.
A da ne govorim što bi bilo s Malostonskim zaljevom kad bi se ostvarile najave iz BiH prema kojima su već pronađeni investitori iz Turske za izgradnju luke u Neumu.
Sve je ovo velika igra sa sudbinama ljudi, a prepuštanje teritorija, što bi dubrovačko područje dovelo do još veće izoliranosti, bilo bi nešto nazapamćeno do sada u povijesti.
škoji SU NAŠI
Kapetanić: Hrvatska neće steći ugled u EU-u ako daruje teritorij
Tako misli Niko Kapetanić, jedan od stručnjaka koji se na krajnjem
jugu Hrvatske već duže godina, među ostalim, bavi i pitanjem
razgraničenja RH i BiH kod Neuma, odnosno u Malostonskom zaljevu. – Potpredsjednik Vlade otvoreno kaže da će RH prepustiti BiH dva škoja i Pontu Kleka, a ne spominje i 10 kilometara četvornih mora, što je još bitnije, i to da bi Hrvatska pokazala Europskoj uniji da želi imati uređene međudržavne odnose, posebno susjedske.
Smatram da se neće postići ugled u EU-u darivanjem teritorija, nego nešto sasvim drukčije i obrnuto od toga. Kontradiktornim drži i Mimičinu izjavu da za verifikaciju treba tek polovična većina u Saboru, jer da nije riječ o promjeni granica, iako je potpredsjednik Vlade prethodno kazao da RH daje dio teritorija, za što je potrebna dvotrećinska većina zastupnika.
‘Treba krenuti ispočetka’
– Čini mi se da će tu biti posla i za Ustavni sud – napominje Kapetanić.Osvrćući se i na nedavnu izjavu premijera Zorana Milanovića koji izlazi s tezom da prvo treba vidjeti možemo li verificirati taj sporazum ili krenuti od početka, Kapetanić kaže da treba svakako krenuti ispočetka kad je već pogreška prethodno učinjena.
Premijerovu izjavu o politikantstvu vezanom uz ovaj slučaj, Kapetanić smatra nepotrebnom te misli da su nastupi predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića dio legalne političke borbe, koja bi trebala ujediniti sve u zaštiti hrvatskih interesa, te da je bitno izbjeći politikantstvo kad su u pitanju granice.
Josipovićeve navode drži umjerenijima budući da se “predsjednikova izjava može prevesti kao – verificirajmo sporazum ako su točno identificirane granice, a ako nisu, za taj dio granica se ne može identificirati”.
Kontra zdravog razuma
 |
| Niko Kapetanić |
Također su netočne tvrdnje koje se pojavljuju u javnosti da je sporazum već ratificiran u BiH, jer su veliki prigovori iz Republike Srpske, pa ne vidim potrebe da se i u Hrvatskoj žuri s tim i bira tajming upravo pred ulazak u EU – kazuje dubrovački znanstvenik, te ističe:
– Na stranu i vanjska politika, ali svakako ne treba ni zanemariti činjenicu da se ljudi na tom prostoru već stoljećima bave ribarstvom i uzgojem školjaka, a sad bi se netko, zbog sumnjivog rezultata europskog ugleda, igrao s prihodima i životom tih ljudi.
A da ne govorim što bi bilo s Malostonskim zaljevom kad bi se ostvarile najave iz BiH prema kojima su već pronađeni investitori iz Turske za izgradnju luke u Neumu.
Sve je ovo velika igra sa sudbinama ljudi, a prepuštanje teritorija, što bi dubrovačko područje dovelo do još veće izoliranosti, bilo bi nešto nazapamćeno do sada u povijesti.
KATE ŠUTALO CVJETKOVIĆ
Primjedbe