NIJE U PITANJU SAMO ČAČIĆEVA BAHATOST BEZ POKRIĆA NEGO JE PITANJE IMA LI HRVATSKA JAVNOST ČUTI I DRUGU STRANU PRIČE O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
Čačić: Kad je o energiji riječ Hrvatska mora imati svog igrača
Zagreb, 03. srpnja 2012. - Mi smo u apsolutnim razmjerima osmi najveći uvoznik struje u svijetu, a u relativnim razmjerima drugi uvoznik, što je apsolutno ludo i neopravdano.
Mi smo na 20 posto
rezerve, na granici pucanja cijelog sustava, rekao je prvi
potpredsjednik Vlade Radimi Čačić na prvoj regionalnoj konferenciji o
energetskoj budućnosti pod nazivom 'Energetska politika Vlade-provedba u
organizaciji tjednika Lidera, a pod pokroviteljstvom Ministarstva
gospodarstva. Čačić je u svom izlaganju podsjetio na visok stupanj
ovisnosti Hrvatske o uvozu nafte i plina.
"Potpuno sam svjestan nužnosti otvorenosti prema znanosti, ali nametanje stranih mišljenja Hrvatskoj ne smatram dobrim, jer moramo znati odgovore i što je najbolje za nas. Naime, Hrvatska ne može ostaviti da drugi odlučuju o njezinom interesu i kad je riječ o energiji, moramo imati vlastiti dobavni izvor, moramo imati svog igrača! Također trebamo plinske elektrane s brzim startom blizu potrošača i to na lokacijama od Zagreba do Slavonskog Broda, a ne smijemo zaboraviti niti Jadran", rekao je prvi potpredsjednik Vlade.
Zanimljivo je da EU ne priznaje hidroelektrane kao obnovljive izvore energije, a ako ona ne priznaje rijeke kao obnovljive izvore energije to je zato što želi prodati svoje tehnologije, uvjeren je Čačić. Do 2020. godine planirane investicije u energetiku iznose 15 milijardi eura, a radi se o uistinu velikim novcima i mi stoga moramo 5 do 6 puta ubrzati investicije, dodao je.
Kao još jednu važnu komponentu spomenuo je štednju i energetsku učinkovitost jer Hrvatska po jedinici proizvoda troši dva puta više nego što je standard u EU i u industriji i u kućanstvima. Kao najveći problem istaknuo je stambeni fond jer se 40 posto bezrazložno potrošene energije potroši upravo u njemu. Kako se energetska učinkovitost više ne bi računala kao zaduženje, ovih dana se kreće u mijenjanje Zakona o proračunu, najavio je. [LIDERPRESS.HR]
Događaj medijski pokriva portal croenergo.eu.
Autor/Fotografija: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS / © LIDERPRESS.HR
"Potpuno sam svjestan nužnosti otvorenosti prema znanosti, ali nametanje stranih mišljenja Hrvatskoj ne smatram dobrim, jer moramo znati odgovore i što je najbolje za nas. Naime, Hrvatska ne može ostaviti da drugi odlučuju o njezinom interesu i kad je riječ o energiji, moramo imati vlastiti dobavni izvor, moramo imati svog igrača! Također trebamo plinske elektrane s brzim startom blizu potrošača i to na lokacijama od Zagreba do Slavonskog Broda, a ne smijemo zaboraviti niti Jadran", rekao je prvi potpredsjednik Vlade.
Zanimljivo je da EU ne priznaje hidroelektrane kao obnovljive izvore energije, a ako ona ne priznaje rijeke kao obnovljive izvore energije to je zato što želi prodati svoje tehnologije, uvjeren je Čačić. Do 2020. godine planirane investicije u energetiku iznose 15 milijardi eura, a radi se o uistinu velikim novcima i mi stoga moramo 5 do 6 puta ubrzati investicije, dodao je.
Kao još jednu važnu komponentu spomenuo je štednju i energetsku učinkovitost jer Hrvatska po jedinici proizvoda troši dva puta više nego što je standard u EU i u industriji i u kućanstvima. Kao najveći problem istaknuo je stambeni fond jer se 40 posto bezrazložno potrošene energije potroši upravo u njemu. Kako se energetska učinkovitost više ne bi računala kao zaduženje, ovih dana se kreće u mijenjanje Zakona o proračunu, najavio je. [LIDERPRESS.HR]
Događaj medijski pokriva portal croenergo.eu.
Autor/Fotografija: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS / © LIDERPRESS.HR
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ulagački potencijal u energetiku do 2020. godine 15 milijardi eura
Zagreb, 03. srpnja 2012. - Ulagački potencijal u energetiku u Hrvatskoj do 2020. godine procjenjuje se na 15 milijardi eura odnosno dvije milijarde eura godišnje, rekao je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić na današnjoj konferenciji o Vladinoj energetskoj politici, u organizaciji tjednika Lider.
Najveća ulaganja po njegovim riječima očekuju se u elektroenergetiku, u visini od devet milijardi eura.Ta bi ulaganja, prema Čačićevim riječima, trebala promijeniti sliku Hrvatske od velike uvoznice energije s uspavanom industrijom koja prati energetske projekte, u zemlju koja sama može podmiriti svoje energetske potrebe, osigurati sigurnost i kvalitetu opskrbe i razviti domaću industriju osiguravajući joj izvozne reference.
Čačić smatra da više nema vremena za čekanje s izgradnjom elektrana budući da je godišnja proizvodnja električne energije u Hrvatskoj na razini 12 teravatsati, a godišnje potrebe su 18 teravatsati pa je Hrvatska među najvećim svjetskim uvoznicima energije.
Tvrdi da je sigurnost opskrbe upitna, a sustav na granici pucanja zbog starosti objekata, pa se, kako je rekao, već kasni s realizacijom projekata kao što su Plomin i Ombla.
Govoreći o stanju u sektoru nafte i plina, kazao je kako je od 2005. do 2010. godine proizvodnja sirove nafte u Hrvatskoj pala za 25 posto, a prerada je pala za 17 posto, čemu je glavni razlog kašnjenje u modernizaciji rafinerija.
Potrošnja plina je zbog krize također u padu, a zbog zadovoljenja budućih potreba i sigurnosti važan je priključak na Južni tok i gradnja LNG terminala, prema planu do 2016. godine, kaže Čačić.
Prvi potpredsjednik Vlade smatra da je općenito jedna od glavnih pretpostavki za ulaganja u energetiku poticajan tarifni sustav odnosno mogućnost plasmana gotove energije po tržišnim cijenama.
Velike su i mogućnosti ulaganja u štednju energije i energetsku učinkovitost, rekao je Čačić.
U Hrvatskoj se, naime, po jedinici proizvoda troši dvaput više energije od europskog prosjeka, a 40 posto bezrazložno potrošene energije je u zgradarstvu.
Na Liderovoj konferenciji predstavljeni su investicijski planovi HEP-a, Janafa, Plinacroa i Podzemnog skladišta plina.
Tako bi HEP ove godine trebao investirati 3,5 milijardi kuna, Janaf 750 milijuna kuna u dvogodišnjem razdoblju, PSP 250 milijuna kuna za četiri godine, dok jer Plinacro, nakon desetgodišnjeg investicijskog ciklusa kruna kojega je izgradnja plinovoda do Splita, u fazi pripreme za sudjelovanja u međunarodnom projektima Južni tok, LNG terminal i Jonsko-jadranski plinovod. [H]
Događaj medijski pokriva portal croenergo.eu.
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Primjedbe