ZAJEDNIČKA MOLITVA ZA ŽRTVE PARTIZANSKOG ZLOČINA KOD JAZOVKE
1. Kod Jazovke molitva ze žrtve partizanskog
zločina
Pokraj jame Jazovke, kod Sošica na
Žumberku, danas je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća
odana počast civilima i pripadnicima vojnih postrojba NDH koje su jugoslavenski
partizani ubili tijekom Drugoga svjetskog rata i neposredno po završetku rata,
te bacili u jamu-masovnu grobnicu, koja je otkrivena 1990.
U jamu su partizani bacili tijela
pripadnika postrojba NDH-a koje su ubili nakon bitke kod Krašića u siječnju
1943. te u svibnju i lipnju 1945., kao i tijela ubijenih ranjenika, medicinskog
osoblja i časnih sestara odvedenih iz bolnica 1945. godine. Dosad je na prvoj
razini, na 40-ak metara, otkriveno oko 440 kostura tih žrtava.
"Spomen-pohod Jazovka"
tradicionalno 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, organizira udruga
Hrvatski obredni zdrug - Jazovka.
"Dokle god mi dolazimo na
Jazovku koja je postala simbolom svih hrvatskih stradanja, ne dopuštamo da se
zlodjela nad našim narodom zaborave", rekao je na komemoraciji predsjednik
Hrvatskog obrednog zdruga - Jazovka Boris Prebeg. Na mjestu masovne grobnice
Jazovka okupljaju se po 22. puta, služe misu te odaju počast žrtvama
"titoističkog komunističkog režima", dodao je.
"Stojimo nad ovom jamom punom
ljudskih ostataka i pitamo se tko je pobio sve te ljude. Zar je moguće da su
pobijeni samo zato što su voljeli hrvatsku državu? Zar je moguće da i danas
uoči 21. obljetnice samostalne države Hrvatske mi ne znamo pravu istinu",
upitao je Prebeg.
Napomenuo je kako na današnjem
odavanju počasti žrtava zločina kod jame Jazovka nema nikoga od predstavnika
državne vlasti, te ocijenio kako se ni aktualna vlast ni sve prijašnje vlasti
"nisu željele suočiti s istinom i raščistiti s prošlošću".
Pokraj jame pročitan je
"zahtjev vlastima Republike Hrvatske". U njemu se u ime hodočasnika
Spomen-pohoda na Jazovku i sve 'jazovke' diljem Domovine i tuđine - ponovno
pita - zašto politička predvodništva Hrvatske "zdušno i pokorno"
provode sve naloge Europe, ali nikako ne pokreću niti jedan istražno-sudbeni
postupak o jugokomunističkim zločinstvima premda takve postupke zahtjevaju
rezolucije Vijeća Europe te Deklaracija Hrvatskog sabora.
U Zahtjevu vlastima, uz ostalo, se
navodi kako je preduvjet ozdravljenja našeg društva i države lustracija i
ukidanje Zakona o oprostu.
Misu zadušnicu pokraj Jazovke
predvodio je mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, ističući kako se ovdje
spominjemo događaja ispunjenih nečovječnim i bezosjećajnim postupcima
komunističkih vlasti, trpljenjem i nepravdama koje su obilježile našu hrvatsku
domovinu neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.
"Ovo je mjesto postalo simbolom
duboke rane u dušama Hrvata", istaknuo je.
Na misi i molitvi sudjelovalo je i
15-ak rimokatoličkih i grkokatoličkih svećenika, a za žrtve muslimanske vjere
molio je Admir ef. Muhić, izaslanik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u
Hrvatskoj.
Na odavanju počasti žrtvama, po
podatcima organizatora, okupilo se između 500 i 700 predstavnika udruga,
pravaških stranaka i rodbine ubijenih te građana koji svake godine odaju počast
žrvama. Udruge Hrvatski obredni zdrug - Jazovka i Macelj položili su zajednički
vijenac a vijenac su po prvi put zajedno položili i predstavnici pet pravaških
stranaka.
Prema podatcima Hrvatskog leksikona,
Jazovka je prirodna jama pokraj sela Sošica u Žumberačkom gorju, u koju su
početkom 1943. partizani ubili i u nju bacili oko 250 ustaša koji su bili
smješteni u Krašiću. Tijekom 1945., nakon završetka Drugog svjetskog rata,
komunističke vlasti bez suđenja ubijaju i u Jazovku bacaju zarobljene ustaše i
domobrane, te ranjenike i civile. Medijsko otkriće Jazovke u lipnju 1990., bilo
je neposredan povod osnivanju Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i
poratnih žrtava, te Društva za istraživanje ratnih i poratnih zločina i
rehabilitaciju osuđenih osoba, navodi Hrvatski leksikon. (H)
Primjedbe