UDRUGA HUB ORGANIZIRALA INTERESANTAN OKRUGLI STOL O GOSPODARENJU OTPADOM
Okrugli stol : KAKO GOSPODARITI OTPADOM?
Sudionici okruglog stola redom su bili gradonačelnik grada Kaštela Josip Berket, gradonačelnik grada Solina Blaženko Boban, predstavnik grada Splita prof.dr.sc. Jakša Miličić, savjetnik gradonačelnika za Karepovac, prof. Tomislav Lerotić angažirani ekologist, mr. sc. Ivana Rajčić, članica Povjerenstva za praćenje stanja okoliša grada Kaštela, dr. sc. Viktor Simončić, samostalni savjetnik za zaštitu okoliša, mr. sc. Goranka Adam, voditeljica Odbora za zaštitu okoliša HUB-a, predstavnik tvrtke CEMEX gospodin Branko Mozara te gospodin Ante Oman iz udruge "Rast Zagore". Pozivnica za okrugli stol je poslana i na adresu pretstavnika Splitsko-dalmatinske županije te Ministarstva zaštite okoliša s ministricom Mirelom Holy na čelu, ali se nažalost nitko od navedenih nije pojavio niti je opravdao svoj nedolazak.
Na početku okruglog stola sudionike je pozdravio moderator dr. sc. Mirko Ruščić
(voditelj Odbora za znastveno-stručne aktivnosti Hrvatske udruge
Benedikt) te u uvodnom izlaganju naveo da se Europska unija odlučila za
nedeponijsko odlaganje i da
spalionice u vrijeme današnje krize predstavljaju veliki fininacijski
teret. Dr. Rušćić je ukratko upoznao publiku s osnovnim pojmovima i
problemima navedene teme, te je riječ prepustio prvom izlagaču
gradonačelniku Kaštela Josipu Berketu. Gospodin Berket, upoznat s
pravilom da na raspolaganju ima pet minuta za izlaganje, ironično je
predbacio "...dajem odgovor za nula sekundi", te otvoreno rekao da u
Kaštelima zbrinjavanje otpada ne postoji te da je to "civilizacijska
sramota". Berket je uz to zamolio udruge za pomoć i naveo "Zeleni molim vas za odgovornost... tražim odgovornost i struku", osudio je one koji su pozvani na okrugli stol, a nisu došli i rekao "to je grijeh propusta .... oni su najveći krivci".
Gradonačelnik Berket je istaknuo da postoje određeni pomaci, kao što je
novi GUP s kompostanom, te tiskane slikovnice za djecu preko kojih bi
se djeca educirala o načinima zbrinjavanja otpada. Iako se na početku
izlaganja ogradio od Cemexa, na kraju je kategorički ustvrdio "Nećemo
dopustiti Cemexu da postane
spalionica". Zaključio je da treba odvajati otpad i reciklirati te da
građane treba stimulirati kako bi to što prije postao standardni
obrazac.
Gradonačelnik
grada Solina Blaženko Boban je pozvao sve predstavnike gradova posebno
grada Splita i Kaštela na zajedničko rješavanje problema otpada, te
izložio tri modula, 1. teritorijalni - da se granice gradova ne gledaju preformalno, 2. Generacijski - "da se mladim ljudima da više prostora jer su iskreni i sve rade sa srcem" , te 3. Politički - da započeti projekti ne stagniraju dolaskom nove vlasti jer je "zagađeno bio na vlasti HDZ, SDP, HNS, HSP ili neovisni".
Izlaganje
prof. dr. sc. Miličića savjetnika gradonačelnika Splita je izazvalo
burne reakcije. Iako je dr. MIličić dao neke alarmantne podatke o
količini otpada koji se odvozi na Karepovac
cca 140 milijuna tona godišnje, da je visina Karepovca 70 metara od
zemlje i da je to "vulkan koji se može probuditi svaki čas", te da je
"odlaganje primitivno da primitivnije ne može biti". Ipak je njegova
slikovita
konstatacija da su "cementare/spalionice dar od Boga" izazvale emotivne
reakcije te je gdin Miličić u svoju obranu rekao da je to njegovo
mišljenje i da se s njim nitko ne mora složiti. Napomenuo je da se uz
ekološku komponentu uvijek veže i ekonomska komponenta.
Gospodin
dr. sc. Viktor Simončić je imao za zadatak ukratko usporediti Sisak i
Kaštela kao "gradove slučajeve" na što je on odgovorio da je Sisak, po
njegovom mišljenu nepotrebno "sotoniziran", ali da se veliki problem
krije upravo u malim sredinama. Po pitanju razvrstavanja i recikliranja
otpada je ustvrdio da je to "najkompliciraniji i najzahtjevniji
postupak", te da u svakom slučaju svi građani moraju biti upoznati sa
istinom bez obzira o kojem se postupku radilo.
Prof.
Tomislav Lerotić je sa sudionicima i publikom podijelio svoja saznanja
sa studijskih putovanja iz Austrije na kojima je uvidio kako građani te
zemlje
recikliraju 70-80% otpada, a ostali postotak otpada na "lijene građane"
koji plaćaju svoj nemar. Naveo je i članak 25. Zakona o otpadu u kojem
piše
da "sve vrijedne stvari se moraju odvajati" te da su su predviđene
kazne 150000 do 400000 kn. Prof. Lerotić je naveo i jedan apsurd da se u
Hrvatskoj papir nerazumno baca, a u isto vrijeme se iz inozemstva uvozi
stari papir. Upozorio je i na problem Lećevice zbog koje u vrijeme
niskih voda dolazi, kroz zemlju, do zagađivanja rijeke Jadro, te da je
neprihvatljivo i tragično da je Karepovac viši od zvonika "sv.Duje". Na
argument održivosti spalionica je uzvratio da one nisu održive, jer se
"papir može spaliti samo jedanput, a reciklirati 7 puta" te da je
druga opcija ta koja je održiva. U konačnici je naveo da će usluge
spalionice morati plaćati građani i to po kilogramu donesenog otpada, te
da danas nije potrebno kupovati nove kontejnere za odvajanje otpada već
samo prenamjeniti postojeće.
Mr. sc. Ivana Rajčić je upozorila
da "Europska unija postavlja ciljeve, ali ne diktira da je spaljivanje
jedina opcija", te da je "odvajanje otpada jedini održivi način za
budućnost". Komentirala je izjavu dr. Miličića da je smeće alternativno
gorivo i rekla da to nije alternativno gorivo, ali da može poslužiti kao
zamjena, te da smeće nije obnovljivi izvor energije kako neki iznose u
zadnje vrijeme. Gđa Rajčić je istaknula "besmisleno je paliti, kada
možemo reciklirati, a to će otvarati i nova radna mjesta" te "ekolozi
nisu zatvorili nijednu tvornicu, zatvorilo ih je tržište i tehnološka
zaostalost".
Gospodin Ante Oman
iz udruge "Rast Zagore" je rekao da "centra" (deponij) Lećevice neće
biti jer za takav projekt ne postoji teriorijalni preduvjet te da je
podneseno 5 kazenih prijava Državnom odjetništvu RH zbog navednog
projekta i da za obustavu projekta mogu zahvaliti dr. Biočiću koji je
uložio sve napore u spriječavanju provedbe spornog plana.
Nakon
izlaganja sudionika, moderator dr. Ruščić je uputio pisutne kako je
nastupilo vrijeme za repliciranje, a potom i za komentare i pitanja iz
publike. Prvi je riječ uzeo gradonačelnik Berket i dr. Miličiću
predbacio da je "reciklirani gradonačelnik" te rekao "vi ste po pitanju
Kaštela, s obzirom da ste doveli željezaru u zaljev, za nas negativna
osoba, uvijek vas se sjećamo u negativnom kontekstu", na što je dr.
Miličić odgovorio "Da , ja sam kreator željezare i onaj koji je doveo
svjetsku banku." Iz publike se zatim za komentar javio i predstavnik
Cemexa Branko Mozara koji je rekao da će Cemex nastojati smanjiti
emisiju CO2, te kako će osluškivati glas naroda i pokušati naći
konsenzus bez obzira o kojem se projektu radilo.
Predstavnica
ekološke udruge "Sunce" Gabrijela Medunić Orlić je pohvalila gdina
Berketa za projekt slikovnica za djeca, ali je rekla da su one
besmislene jer nema odgovarajuće infrastrukture, te da je ona itekako
potrebna kako to nebi bila samo isprazna edukacija bez praktične
primjene.
Iz Zavoda
za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije za komentar se javila
doc. dr. Ćurin koja je zaključila da je odvajanje i recikliranje
primarno, da se dio koji se ne može reciklirati uz visoku kontrolu
podvrgne spaljivanju te da se hitno trebaju obaviti ozbiljne znanstvene
studije na ovu temu i to od naših domaćih i neovisnih stručnjaka.
Na kraju
su se svi sudionici okruglog stola zahvalili organizatoru na pozivu i
pohvalili Hrvatsku udrugu Benedikt, jer je bez obzira na održavanje
okruglog stola u prijepodnevnim satima, zanimljivom, ali vrlo važnom
temom privukla zavidan broj građana, te potaknula sudionike na suradnju,
izmjenjivanje iskustava i postizanje konsenzusa u budućim projektima.
Za HUB: Leon Zrnić
Primjedbe