(EVO) KAKO OD STARE INFORMACIJE NAPRAVITI NOVU VIJEST :)

01.04. 2010.

Prezentacija IPA operativnog programa za zaštitu okoliša

15:19 | Šalje: admin | komentara 0

Za razdoblje 2010.-2011. planirano je EU sufinanciranje u iznosu od 43,2 milijuna eura.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva organizirali su danas za sve župane i gradonačelnike većih gradova prezentaciju Operativnog programa za zaštitu okoliša (OPZO) koji se u sklopu predpristupnog programa IPA sufinancira sredstvima Europske unije.

Skupu su se obratili Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Hrvoje Dolenec, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Na prezentaciji je sudjelovao i Paul Vandoren, veleposlanik i šef Delegacije EU u RH. Na web stranici Ministarstva objavljene su prezentacije sa predstavljanja.

Prezentacija je upriličena kako bi se sve institucije uključene u realizaciju Programa što bolje upoznale s obvezama i uvjetima koje je potrebno ispuniti za učinkovito korištenje sredstva iz IPA te kako bi se razmijenila iskustva dosadašnjeg rada.

Operativni program za zaštitu okoliša predstavlja jedan od tri operativna programa pod komponentom III – Regionalni razvoj. Usmjeren je prvenstveno na područja gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama, te čini programski okvir za korištenje financijskih sredstava Europske unije. Bespovratna IPA pomoć za provedbu OPZO-a za razdoblje 2007.-2009. godine iznosi 53,5 milijuna eura. Za razdoblje 2010.-2011. planirano je EU sufinanciranje u iznosu od 43,2 milijuna eura.

Prema Operativnom programu za zaštitu okoliša Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) odgovorno je za prvi prioritet (sektor otpada) i treći prioritet (tehnička pomoć), dok je za drugi prioritet (sektor voda) odgovorno Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MRRŠVG).

Iz Operativnog programa Hrvatska će povući sredstva za izgradnju županijskih ili regionalnih centara za gospodarenje otpadom, koja će uključivati izdvajanje otpada, uvođenje mehaničko-biološke obrade i izgradnju novih odlagališnih ploha prema najvišim standardima zaštite okoliša. Centri će zamijeniti danas postojeća odlagališta komunalnog otpada kojih je u Hrvatskoj 229. Do danas je završena sanacija na 78 službenih odlagališta a na ostalih 221 je u tijeku.

Odabir lokacije za gradnju centra za gospodarenje otpadom u nadležnosti je županija. U lipnju 2009. godine, nakon odobrenja projektne aplikacije od strane Europske komisije, potpisani su dvostrani sporazumi o projektu za sektor otpada za županijske centre za gospodarenje otpadom Kaštijun u Istarskoj i Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, koji će biti sagrađeni u skladu s standardima EU. Za gradnju centra Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji sredstva su osigrana u okviru ISPA programa u visini od 6 milijuna eura. U veljači ove godine odabran je izvođač radova.

U tijeku je priprema i ostalih centara za gospodarenje otpadom u RH. Hrvatska će od 1.1.2012. za projekte gospodarenja otpadom godišnje iz Strukturnih fondova imati na raspolaganju 170 milijuna eura, a uz domaće sufinanciranje 240 milijuna eura.

Uspješnost u povlačenju sredstava ovisi prije svega o dobroj pripremljenosti projekta. Preduvjet bilo kakvom radu na projektima je odabir lokacije. Uz već spomenuta 3 centra u izgradnji ili pripremi za izgradnju (Bikarac Šibensko-kninska županija, Marišćina Primorsko-goranska županija, Kaštijun Istarska županija). U najvišem stupnju pripremljenosti nalaze se centri u Benkovcu za Zadarsku županiju, regionalni centar u Piškornici za Koprivničko-križevačku, Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju te Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Za 5 centara definirana je lokacija i poslana su pisma namjere za početak priprema (Osječko‐baranjska, Vukovarsko‐srijemska, Bjelovarsko‐bilogorska, Karlovačka i Virovitičko-podravska županija). Brodsko‐posavska županija odabrala je lokaciju i od nje se još očekuje pismo namjere. Šest županija još nema konačno definiranu lokaciju a to su Sisačko-moslavačka županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Ličko-senjska županija, Požeško-slavonska, Zagrebačka i Grad Zagreb.

Hrvatska je zemlja relativno bogata vodom. Upravljanje vodama utvrđeno je Strategijom upravljanja vodama (2008.), dugoročnim planskim dokumentom u kojem su naznačene vizija, misija, ciljevi i zadaci državne politike u tom sektoru. Prema Strateškom planu do 2023. godine za zaštitu i korištenje voda planira se uložiti 22,3 milijarde kuna. Polazeći od zatečenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogućnosti i međunarodnih obveza, ustanovljene su strateške odrednice koje se ostvaruju kroz Operativni program. Temeljem tih odrednica izrađena je indikativna lista projekata, koji se prihvaćaju za sufinanciranje prema definiranim kriterijima. Trenutno su u fazi provedbe tri projekta u Slavonskom Brodu, Drnišu i Kninu u koje će iz državnog proračuna i IPA programa te u nekim projektima iz proračuna lokalnih zajednica biti investirano preko 50 milijuna eura. Njihovom realizacijom uspostaviti će se moderni vodoopskrbni sustavi i mreže, te izgraditi uređaji za pročišćavanje otpadnih voda iz domaćinstava i industrije i poboljšati kanalizacijske mreže. Sljedeći planirani projekt je Sisak.