U SPLITU PREDSTAVLJENI 'ROĐACI' MATE KRAJINE

"Rođaci" - roman prvijenac Mate Krajina u kojem autor aktualizira povijesne događaje iz prošlih stoljeća Bosne i Hercegovine predstavljen je sinoć u Splitu.
Roman o obitelji Rastović, koju povijesne nevolje dijele u tri konfesionalno i nacionalno podijeljene loze i čija se sudbina međusobno isprepliće u prvoj polovici 19. stoljeća, nedavno je objavila zagrebačka nakladna kuća "Treći dan".
Na predstavljanju je novinar Ivan Ugrin istaknuo kako ugodno iznenađuje autorov jezik i pristup likovima i tematici u romanu u kojem se kroz prognaničku sudbinu hrvatske obitelji iz istočne Hercegovine prati tragičan usud ljudi i zla kob vremena, međusobni sukobi te vjerska, kasnije i nacionalna raslojavanja.
"Štivo uvlači čitatelja i teško je odvojiti se od romana prije no što ga se ne pročita do kraja", rekao je Ugrin.
Don Ilija Drmić je istaknuo kako je jedan od glavnih likova romana "Rođaci" svećenik Tadija Čalić koji se djelovao u 19. stoljeću i borio se za interese hrvatskog naroda u BiH pod turskom vlašću.
"Svećenik Tadija je jedan od posljednjih glagoljaša u BiH koji su bili protagonisti hrvatskog jezika, pisma i hrvatske kulture", istaknuo je don Ilija Drmić, župnik Vinice.
Autor je kazao je da je u svojem romanu prvijencu zastupao kršćanske vrijednosti.
Novinar i publicist Mate Krajina (r. 1964. u Roškom Polju kraj Tomislavgrada) živi u Zagrebu i donedavno je bio predsjednik Hrvatskog društva katoličkih novinara, glavni je urednik katoličkoga glasila MI, prenijela je Hina.
bitno.ba
Rođaci

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

DESET GODINA OD SMRTI FRA VJEKE ĆURIĆA

Dana 31. siječnja 2008. godine u Kivumu (RUANDA) u crkvi, koju je fra Vjeko sagradio i u kojoj je sahranjen, obilježena je deseta godišnjica njegove smrti. Misno slavlje, koje je počelo u 10,00 sati, predvodio je mjesni biskup Smaragde Mbonyintege, a suslavitelji misnog slavlja su bili provincijal franjevačke Provincije Afrike Mauriciusa i Madagaskara fra Sebastijan, te definitor Bosne Srebrne fra Vinko Ćuro uz veliki broj drugih svećenika. Misno slavlje započelo je procesijom iz škole koja nosi ime fra Vjeke. U procesiji su bili mladi iz župe koji su bili obučeni u hrvatske majice s hrvatskim obilježjima, a jedan dio je bio obučen u mjesnu odjeću. Svi mladi su na glavama imali trake sa natpisom fra Vjeke Ćurića. U procesiji je fra Vjekin brat Drago nosio svijeću s likom fra Vjeke, a sestra Ljubica cvijeće koje su po ulasku u crkvu položili na njegov grob. Misno slavlje je bilo svečano uz tradicionalno afrički živi ples i pjesmu. Biskup je u svojoj propovijedi naglasio fra Vjekinu žrtv...
Read more »

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Slika
Dr. Davor Pavuna: Tužio bih svakog tko Hrvate naziva zločincima Pravnici su nam katastrofa, našim fizičarima se nikada ne bi dogodio Haaški sud, a sustav nam je opterećen mentalitetom samoupravljanja i sabotažom u nehomogenoj znanstvenoj zajednici - smatra istaknuti hrvatski znanstvenik, u svijetu priznati fizičar, prof. dr. sc. Davor Pavuna . Davor Pavuna: Znanjem ćemo, a ne oružjem, stvari promijeniti nabolje  Zoran Kusalo/Cropix Problem vidi u presporoj tranziciji, zbog previše ostataka samoupravnog socijalizma u glavama stručnih ljudi u Hrvatskoj, a razgovarali smo u Dubrovniku, gdje je sudjelovao na međunarodnom simpoziju u povodu 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, čiji su se sudionici dotakli i stanja u domaćoj znanstveno-obrazovnoj sferi, nesklonoj promjenama. Lokalni faraoni Spominjete sabotaže u hrvatskim znanstvenim krugovima, na što konkretno mislite? - Nemam sve detalje o tzv. sabotaži, ali ono što je pr...
Read more »

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

VEČERNJI SUSRET Isuse, dođoh ti reći, kako me u grlu guši, od isplakanih suza kako me boli u duši. Dođoh Ti šaptat kako mi križ izrani rame i kako ga teško nosim jer je pretežak za me. Dođoh Ti se tužit u suton ovoga dana, jer me odviše peče i boli ova rana. Kleknuh da Ti se jadam, ali me zbuni tvoje raspelo. Žižak Ti osvijetli lice, raspeto, presveto tijelo. U suzama, izmučen, izboden, raspet i sam, o, Bože, što da se tužim, pa mene je pred Tobom sram. Gle, Ti nijemo šutiš, nikome se potužio nisi, a Tvoje presveto tijelo stravično na križu visi. Probodene noge i ruke, probodeno je srce Tvoje. Kako je tuga tvoja teška I sitne boli moje. Isuse, dođoh ti se jadat u suton ovoga dana, al motreć Tebe, iščeznu moja rana.
Read more »