Broj katolika u žepačkom kraju: 1991. - 28.054; 2009. - 17.511 | |
Na kraju 2009. godine u župama žepačkog kraja (Žepču, Osovi, Bistrici, Lovnici, Lug-Brankovićima, Novom Šeheru, Radunicama, Globarici, Zavidoviću i Maglaju) živjelo je 17.511 katolika - Hrvata. Zanimalo nas je kako se taj broj katolika Hrvata mijenjao od 1991. godine. Podaci do kojih smo došli usporedbom s brojem vjernika u tim župama iz 1991. godine su poražavajući. Prema knjigama Franje Marića „Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća“ i „Kronologija žepačkog kraja 1458.-2008.“ u kojima su preuzeti podaci iz službenih statistika nabrojanih župa, u deset župa žepačkog kraja je na kraju 1991. godine živjelo 28.054 vjernika. Danas ih je čak 10.500 manje ili nedostaje ih više od jedne trećine, gotovo 37% (36,6%). Rezultat je to prije svega ratnih stradanja, ali i nekih drugih čimbenika. Na prostoru ovih župa 2001. godine, prema podacima iz knjige „Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća“ živjelo je 18.335 vjernika. Iz ovih podataka je jasno da se najveći odlazak stanovništva zbio upravo u periodu između 1991. i 2001. godine. No taj podatak nam pokazuje da je i do danas nastavljeno sa smanjenjem broja katolika u žepačkom kraju. U odnosu na 2001. godinu broj se do 2009. godine smanjio za 4,5%. Istaknimo i neke pozitivne činjenice: u župama žepačkog kraja u 2009. godini još uvijek je bilo više rođenih nego umrlih - zabilježena su 208 krštenja i 190 umrlih. U periodu 2001.-2009. nekoliko župa je zabilježilo i povećanja broja svojih vjernika (Žepče, Brankovići, Globarica). Najviše vjernika, gledano u postotcima, izgubile su župe Zavidovići preko 63%, Maglaj 57%, Radunice 57%, Lovnica 54%, Novi Šeher 49%, Osova 36%, Globarice 26,5%, Brankovići 19% te Žepče (kada sadašnjem broju vjernika pridodamo i vjernike župe Bistrica) 7%. Brojčano su najviše vjernika u odnosu na 1991. godinu izgubile župe Novi Šeher gotovo 3.500 vjernika, župa Zavidovići 2.600 te Osova preko 1.600 vjernika. Ovaj podatak opet ukazuje da su i drugi čimbenici izuzev rata, prije svega ekonomski razlozi i negativna politička klima, utjecali na iseljavanja hrvatskog stanovništva s ovih prostora osobito nakon 1995. godine. Za kraj ćemo reći samo jednu rečenicu: Ovi podaci jasno govore o procesima u posljednjih 18 godina, pa i u zadnjem desetljeću. Ostaje otvoreno pitanje ima li tko odgovor na njih. Bistrica 2001. - 1049, 2009. - 1011. Globarica 1991.- 810 vjernika, 2001. - 577, 2009. - 596; Lovnica 1991.- 1020, 2001. - 569, 2009. - 470; Lug-Brankovići 1991. - 1950, 2001. -1335, 2009. - 1577; Maglaj 1991.-1510, 2001. - 651, 2009. - 645; Novi Šeher 1991. - 6950, 2001. - 3860, 2009. - 3.553; Osova 1991. - 4511, 2001. - 3313, 2009. - 2869; Radunice 1991. - 813, 2001. - 501, 2009. - 351; Zavidovići 1991. - 4110, 2001. - 1761, 2009. - 1514; Žepče 1991. - 6380 (tada je u sklopu župe Žepče bila i sadašnja župa Bistrica), 2001. - 4.719, 2009. - 4.925; 72% zeničkih katolika se iselilo U Žepački dekanat spadaju i zeničke župe Crkvice, Sveti Josip, Sveti Ilija, Čajdraš i Klopče. U njima je 1991. godine živjelo 24.560 vjernika („Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća“). Tijekom rata to područje je bilo u potpunosti pod kontrolom ARBiH. Danas u njemu živi tek 6.879 katolika. Ukupno ih je 17.681 ili 72% napustilo prostore tih župa. | |
By: Brane Vrbić | 20.4.2010 |
DESET GODINA OD SMRTI FRA VJEKE ĆURIĆA
Dana 31. siječnja 2008. godine u Kivumu (RUANDA) u crkvi, koju je fra Vjeko sagradio i u kojoj je sahranjen, obilježena je deseta godišnjica njegove smrti. Misno slavlje, koje je počelo u 10,00 sati, predvodio je mjesni biskup Smaragde Mbonyintege, a suslavitelji misnog slavlja su bili provincijal franjevačke Provincije Afrike Mauriciusa i Madagaskara fra Sebastijan, te definitor Bosne Srebrne fra Vinko Ćuro uz veliki broj drugih svećenika. Misno slavlje započelo je procesijom iz škole koja nosi ime fra Vjeke. U procesiji su bili mladi iz župe koji su bili obučeni u hrvatske majice s hrvatskim obilježjima, a jedan dio je bio obučen u mjesnu odjeću. Svi mladi su na glavama imali trake sa natpisom fra Vjeke Ćurića. U procesiji je fra Vjekin brat Drago nosio svijeću s likom fra Vjeke, a sestra Ljubica cvijeće koje su po ulasku u crkvu položili na njegov grob. Misno slavlje je bilo svečano uz tradicionalno afrički živi ples i pjesmu. Biskup je u svojoj propovijedi naglasio fra Vjekinu žrtv...
Primjedbe