I. RADOŠ I H. PULJIZ O PROF. JURČEVIĆU
JOSIP JURČEVIĆ, NEZAVISNI KANDIDAT
Najpoznatiji hrvatski 'bleiburgolog'
Intelektualca široke naobrazbe, desnih političkih uvjerenja, dr. Josipa Jurčevića uvažavaju čak i radikalni ljevičari, ali ga javnost ne doživljava kao političara nego kao znanstvenika – povjesničara
Osnovnu školu pohađao je u Zagrebu, a obožavao je zemljopis i glazbeni odgoj. U gimnaziji se, pak, najviše zanimao za kemiju, filozofiju i povijest 'zbog izuzetne nastavnice'. Imao je radikalno suprotne ocjene, od izvrsnih do dovoljnih. Kao srednjoškolac Jurčević je mnogo čitao, a ponajviše ono što mu nije bila obvezna lektira.Kao pučkoškolac i srednjoškolac obožavao je sport, trenirao nogomet i košarku, trčao i bavio se skokovima u vis.
Kako je u gimnaziji bio izvrstan kemičar, Jurčević je bio siguran da ću upisati kemiju, ali sve se srušilo kad je - kao maturant - posjetio fakultet i osjetio težinu neugodnih mirisa. Stoga je upisao povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i paralelno Ekonomski fakultet.
Političko buđenje u Hrvatskom proljeću
*datum i mjesto rođenja: 1951., Studenci pored Imotskog
*zanimanje: sveučilišni profesor
*radno mjesto: Hrvatski studiji, Institut 'Dr. Ivo Pilar'
*obrazovanje: doktorat povijesti
Budući da nikoga nije poznavao niti je imao pojma o čemu se radi, kad se pribrao odabrao je prohrvatsku stranu. Bio je to početak njegova neprekidnog društvenog djelovanja. Godine 1971. odbio se učlaniti u partiju iako je tada bilo u modi boriti se za 'našu stvar' unutar partijskih redova.
Po završetku studija Jurčević nije uspio dobiti posao, te je na određeno vrijeme radio u osnovnim i srednjim školama te turističkim poduzećima u Zagrebu. O 1981. do 1990. bavio se 'raznim obrtima i primijenjenom umjetnošću'.
Istraživač ratnih žrtava i jugoslavenske represije
Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnoj prezentaciji poratnih žrtava u jami Jazovka kao i u osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća, u kojem je izabran za predsjednika. Bio je dragovoljac Domovinskog rata iz kojeg izlazi 1992., s činom bojnika. U MORH-u je bio i prvi je ravnatelj Središnjeg arhiva.
Od 1994. do 1997. radio je u Saboru RH kao savjetnik pri Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Djelatnik je Instituta društvenih znanosti 'Ivo Pilar' od 1997. godine.
Na Filozofskom fakultetu magistrirao je na temi problematike proučavanja žrtava Drugog svjetskog rata na području Hrvatske, a doktorirao 2000. na temi represije jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945.
Nositelj je nekoliko kolegija na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatskoj javnosti je postao poznat zahvaljujući atraktivnim nastupima u televizijskoj emisiji 'Piramida'.
Primjedbe