MEDIJI U HRVATSKOJ 'ŠTITE' GRAĐANE OD ISTINE
KOME SU SMETALE "AVNOJEVSKE GRANICE" | |
HAG/DEN HAAG, 15.09.2009. | |
Hrvatsko rukovodstvo na čelu sa Franjom Tuđmanom je bilo u potpunosti svjesno da međunarodna zajednica neće tolerisati prekrajanje tzv. "avnojevskih granica" u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, rekao je hrvatski povjesničar i aktuelni kandidat za predsjednika Hrvatske Josip Jurčević u nastavku svog iskaza na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata.
Jurčević je autor ekspertske analize o odnosu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini u periodu od 1991. do 1995. godine koju je pripremio na zahtjev odbrane generala Slobodana Praljka. Nakon što je u glavnom svjedočenju potvrdio da bivši hrvatski predsjednik Tuđman nije imao teritorijalnih pretenzija prema BiH, kao što to tvrdi tužilac, svjedok je u unakrsnom ispitivanju odbrane generala Milivoja Petkovića rekao da Hrvatska "nije imala snage" ni za kakvo prekrajanje granica.
Petkovićeva zastupnica Vesna Alaburić je iskoristila njegovo prisustvo u sudnici da pokuša oboriti, ili barem umanjiti, značaj iskaza aktuelnog hrvatskog predsjednika Stipe Mesića da su na tajnom sastanku u Karađorđevu 25. marta 1991. godine Tuđman i Milošević dogovorili podjelu BiH.
Mesić je, podsjetimo, svjedočeći u predmetu protiv Miloševića u oktobru 2002. godine rekao kako mu se Tuđman nakon tog sastanka pohvalio da je s Miloševićem dogovorio podjelu BiH. Po tom planu Hrvatskoj je trebao pripasti dio BiH u granicama Banovine iz 1939. godine, kao i Cazin, Kladuša i Bihać pošto su ti gradovi, po Miloševićevim riječima, "turska Hrvatska".
Alaburić je ukazala na dijelove transkripta svjedočenja Smilje Avramov, koja je svjedočeći u Miloševićevu odbranu rekla da su Mesićevi navodi o podjeli Bosne u Karađorđevu "čiste laži jer se na tom sastanku nisu crtale nikakve granice". Osim toga, Petkovićeva braniteljica je ukazala i na dio iskaza Smilje Avramov o neprihvatljivosti "avnojevskih granica" za tadašnje srbijansko političko rukovodstvo.
Namjera Petkovićeve odbrane je bila da pokaže kako se Tuđman i Milošević
nisu mogli ni dogovarati o podjeli BiH budući da su imali potpuno različita stajališta u pogledu "avnojevskih granica". O tome će, naravno, na koncu odlučiti sudije kada budu odmjeravali težinu ukupnih dokaza optužbe i odbrane šestorice bivših čelnika bosanskih Hrvata.
Primjedbe