BOŽO GOLUŽA: ŠKOLU POD KONTROLU

Školu pod kontrolu
Petak, 24 Travanj 2009
amaclogoa1Piše prof. dr. Božo Goluža
Dobro se sjećamo koliko su komunističke vlasti svim sredstvima i silama nastojale provoditi potpunu ideološku i svjetonazorsku kontrolu nad školskim sustavom. Nastavnike se na sve moguće načine vrbovalo, prisiljavalo i uključivalo u aktivan komunistički državni aparat, tako da su rijetki od njih uspjeli izbjeći članstvo u komunističkoj partiji. Oni koji nisu htjeli sluganski u školama, zbornicama i učionicama promovirati komunističku ideologiju i ateistički svjetonazor, bili su maknuti na rub školskih pa i društvenih događanja. Sami su učenici od najranije dobi prolazili ideološku indoktrinaciju, a cijeli je sustav odgoja i obrazovanja bio usmjeren stvaranju podobne "socijalističke omladine" koja će bez Boga i religije, na temeljima prirodnih znanosti i tehnologije, stvoriti savršeno i sretno društvo. Međutim, bili smo svjedoci da nakazni komunistički sustav svojim lažima i totalitarističkom ideologijom nije mogao ostvariti ni komunističko društvo ni trajniju komunističku državu. Razlog tomu jesu mnoge kontradikcije i nagomilano zlo koje se krilo u temeljima sustava: nečovječnost i bezbožnost, neopravdane povlastice pojedinaca i raznih partijskih skupina, diskriminacija i zatiranje neistomišljenika, progon i zlostavljanje nevinih te gaženje osnovnih ljudskih prava i nacionalnih sloboda. Ta bi totalitaristička ideologija i praksa trebala otvoriti oči svima koji su odgovorni u društvu, osobito njezinim intelektualcima, humanistima, političarima i narodnim zastupnicima, da postanu svjesni kako se na bezboštvu i izopačenu državnom, društvenom i političkom sustavu ne može graditi nikakva budućnost ljudi i svijeta. Opširnije...

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

DESET GODINA OD SMRTI FRA VJEKE ĆURIĆA

Dana 31. siječnja 2008. godine u Kivumu (RUANDA) u crkvi, koju je fra Vjeko sagradio i u kojoj je sahranjen, obilježena je deseta godišnjica njegove smrti. Misno slavlje, koje je počelo u 10,00 sati, predvodio je mjesni biskup Smaragde Mbonyintege, a suslavitelji misnog slavlja su bili provincijal franjevačke Provincije Afrike Mauriciusa i Madagaskara fra Sebastijan, te definitor Bosne Srebrne fra Vinko Ćuro uz veliki broj drugih svećenika. Misno slavlje započelo je procesijom iz škole koja nosi ime fra Vjeke. U procesiji su bili mladi iz župe koji su bili obučeni u hrvatske majice s hrvatskim obilježjima, a jedan dio je bio obučen u mjesnu odjeću. Svi mladi su na glavama imali trake sa natpisom fra Vjeke Ćurića. U procesiji je fra Vjekin brat Drago nosio svijeću s likom fra Vjeke, a sestra Ljubica cvijeće koje su po ulasku u crkvu položili na njegov grob. Misno slavlje je bilo svečano uz tradicionalno afrički živi ples i pjesmu. Biskup je u svojoj propovijedi naglasio fra Vjekinu žrtv...
Read more »

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Slika
Dr. Davor Pavuna: Tužio bih svakog tko Hrvate naziva zločincima Pravnici su nam katastrofa, našim fizičarima se nikada ne bi dogodio Haaški sud, a sustav nam je opterećen mentalitetom samoupravljanja i sabotažom u nehomogenoj znanstvenoj zajednici - smatra istaknuti hrvatski znanstvenik, u svijetu priznati fizičar, prof. dr. sc. Davor Pavuna . Davor Pavuna: Znanjem ćemo, a ne oružjem, stvari promijeniti nabolje  Zoran Kusalo/Cropix Problem vidi u presporoj tranziciji, zbog previše ostataka samoupravnog socijalizma u glavama stručnih ljudi u Hrvatskoj, a razgovarali smo u Dubrovniku, gdje je sudjelovao na međunarodnom simpoziju u povodu 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, čiji su se sudionici dotakli i stanja u domaćoj znanstveno-obrazovnoj sferi, nesklonoj promjenama. Lokalni faraoni Spominjete sabotaže u hrvatskim znanstvenim krugovima, na što konkretno mislite? - Nemam sve detalje o tzv. sabotaži, ali ono što je pr...
Read more »

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

VEČERNJI SUSRET Isuse, dođoh ti reći, kako me u grlu guši, od isplakanih suza kako me boli u duši. Dođoh Ti šaptat kako mi križ izrani rame i kako ga teško nosim jer je pretežak za me. Dođoh Ti se tužit u suton ovoga dana, jer me odviše peče i boli ova rana. Kleknuh da Ti se jadam, ali me zbuni tvoje raspelo. Žižak Ti osvijetli lice, raspeto, presveto tijelo. U suzama, izmučen, izboden, raspet i sam, o, Bože, što da se tužim, pa mene je pred Tobom sram. Gle, Ti nijemo šutiš, nikome se potužio nisi, a Tvoje presveto tijelo stravično na križu visi. Probodene noge i ruke, probodeno je srce Tvoje. Kako je tuga tvoja teška I sitne boli moje. Isuse, dođoh ti se jadat u suton ovoga dana, al motreć Tebe, iščeznu moja rana.
Read more »