HRVATSKA REPUBLIKA U BiH - sada i odmah!!!
Četvrtak, 30 Kolovoz 2007
To što Srbi kažu kako neće dati ni milimetra teritorija RS-a, a Bošnjaci da federalizacija BiH „ne dolazi u obzir“ ne smije biti određujući faktor u formuliranju hrvatske platforme. Taj stav treba biti formiran sukladno hrvatskom pravu u BiH i na BiH. Piše: Milan Šutalo
Dobro je da Deklaracija o načelima reforme Ustava formulirana na sastanku lidera pet hrvatskih stranaka „kod Đulića“ nije potpisana prekjučer u šrokobriješkom restoranu „Borak“. Dobro je jer su hrvatski političari opet razgovarali i pokušali iskristalizirati mišljenje o tome kakvu to BiH Hrvati žele.
Na sastanku u Širokom Brijegu složili su se da u Deklaraciju treba ući i načelo teritorijalnog diskontinuteta te da se, kako to reče prof Marko Tadić mora uvažavati da regije čine etničku cjelinu.
Oni su to nazvali „tehničkom doradom“ Deklaracije, no ako je točno ono što je izjavio predsjednik HSS-a, predstavnici hrvatskih stranaka ostvarili su, svjesno ili nesvjesno, suštinski korak naprijed, koji bi ih mogao natjerati da prestanu s muljažom i jasno kažu „što hoće Hrvati“. Da se u artikulaciji hrvatskog interesa ne osvrću na ono što prema mišljenjima bošnjačkih političara „ne dolazi u obzir“ i na stav Banja Luke kako neće dati "ni milimetar teritorije RS-a".
Uključivanja etničkog načela i načela teritorijalnog diskontinuiteta, u suprotnosti je, naime, s definicijom regije, koju hrvatski stranački prvaci sve češće spominju da bi privoljeli Bošnjake da prihvate federalistički koncept.
– Unesu li prije najavljenog potpisivanja u Kreševu, u tekst Deklaracije, odredbu da se u formiranju regija treba držati etničkog načela i načela nepovezanosti teritorije, onda ih to vodi ka zaključku da ono zašto se zalažu ne može biti četiri, pet ili šest regija – „ne bitno, to je stvar dogovora, reći će- već da su to tri federalne jedinice s etničkom većinom, odnosno tri republike. Ako to spoznaju, onda bi to decidirano trebali ugraditi i u tekst "Kreševske deklaracije". Naime, regija isključuje načelo teritorijalnog diskontinuiteta i ne formira se kao „etničke cjelina“. Regija je, u smislu unutarnje organizacije države, po definiciji, samo oblik lokalne samuprave, to je područje koje u prometnom, zemljopisnom i gospodarskom smislu gravitira većim gradskim središtima, dok je republika zapravo institucionalni oblik vladavine naroda, kažu stručnjaci ustavnog prava.
Hrvatski političari, trebaju dakle smoći snage i reći: To je to. To je ono čemu Hrvati teže i na što, kao suveren narod, a ne nikakva etničko vjerska skupina imaju pravo. Zahtijevati federalno uređenje BiH u kojem će svaki od tri suverena naroda pretežni dio suvereniteta ostvarivati kroz jednu od tri republike, a dio suvereniteta delegirati na saveznu državu.
Hrvati mogu biti i za regionalno uređenu BiH, ali samo ako takvo rješenje prihvate uz Bošnjake i Srbi i odreknu se Republike Srpske, u što mogu vjerovati samo političke naivčine.
Ono što je u sadašnjem pristupu hrvatskih političara oko uređenja BiH, pogrešno je „hrvatsku startnu poziciju“ uoči pregovora o redizajnu Ustava pokušati formulirati i predstaviti kao „srednje rješnje“ koje bi pomirilo bošnjački unitarizam i srpsku nepopustljivost u vezi s Republikom Srpskom. To što Srbi kažu kako neće dati ni milimetra teritorija RS-a, a Bošnjaci da federalizacija BiH „ne dolazi u obzir“ ne smije biti određujući faktor u formuliranju hrvatske platforme. Taj stav treba biti formiran sukladno hrvatskom pravu u BiH i na BiH. Puno poštenije je, ne muljati, već staviti karte na stol. Ne zamjeriti se i ne iznevjeriti svoj narod, važnije je od dodvoravanja čas Bošnjacima, čas Srbima, čas međunarodnoj sili.
Primjedbe