#NIJESVETAKOCRNO

Napisano  18.11.2010.   Prije 19 godina, 18. studenog 1991. godine je osnovana Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, preteča Hrvatske republike Herceg-Bosne, upravno-administrativne jedinica BiH Hrvata. U početku je formirana kao politička, kulturna, gospodarska i teritorijalna organizacija BiH Hrvata, koja je radila na zaštiti, razvoju, te promicanju identiteta i interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Potez se pokazao kao strateški dobar, jer je iz okrilja Herceg-Bosne nastao HVO - prva organizirana vojna formacija u BiH s ciljem borbe protiv velikosrpske agresije. Upravo područja, koja je obranio HVO ili teritorije obranjene uz značajna sudjelovanja boraca HVO-a, su činili veći dio slobodnih teritorija krajem 1992. godine u BiH. Dana 28. kolovoza 1993. godine HZ H-B je postala Hrvatska republika Herceg-Bosna sa svojim Ustavom i svim institucijama, te osiguravala Hrvatima u BiH opstanak i funkcioniranje svih osnovnih društvenih tijekova u teškim vremenima. Hrvatska Republika H...

Hrvatska je Vlada 12. studenoga upriličila svečano obilježavanje 15. obljetnice Erdutskoga sporazuma, kojim je 1996. srpsko-crnogorska Jugoslavija Hrvatskoj vratila Baranju, istočnu Slavoniju i zapadni Srijem. Što se tu slavilo? To što je povrat zaposjednutih hrvatskih krajeva u hrvatski ustavnopravni poredak postignut mirnim putom, bez ljudskih žrtava. Thorvald Stoltenberg, Peter Galbreith, Milorad Pupovac i Jacques Paul Klein Slavlje je predvodio vrh hrvatske državne vlasti. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, svečano je objavio da je njegova mirotvorna politika dijete Erdutskoga sporazuma. Luka Bebić, predsjednik Hrvatskoga sabora, pohvalio je kakvoću baranjsko-slavonsko-srijemskoga tla; Jadranka Kosor, predsjednica hrvatske Vlade, uzvisila je Erdutski sporazum u najveću hrvatsku pobjedu. Dvije su, dakle, očite političke laži oklopile poljoprivrednu mudrost Luke Bebića. Ljetošnje je naime slavlje u Srbu jasno pokazalo da je politika današnjega hrvatskog predsjednika če...

Herceg-Bosna i 18. studenog 1991. iz današnje perspektive SRIJEDA, 17 STUDENI 2010 23:59 Večer je. Sjedim u sobi i pišem… Pišem toliko puta ispričanu priču, priču o nesretnoj hrvatskoj sudbini. Vani je oblačno, jedan čas pada kiša, jedan čas prestane. Pitam se prestaju li suze majki koje se ove večeri spremaju za sutrašnji dan? Ne samo suze majki već i očeva, djece, braće, sestara, prijatelja onih koji su u Vukovaru i  Škabrnji dali svoje živote. 18. studenog posebno ih se sjećamo, zbog nesretnih događaja koji su se na ovaj datum dogodili 1991. godine. Takva tragedija na taj dan sve drugo baca u sjenu. Tako i Herceg-Bosnu. Nije previše poželjno ni pričati o Herceg-Bosni smatraju mnogi. Moje mišljenje je pak da je takvo nešto itekako potrebno. Devetnaest godina poslije s pravom se možemo pitati što je za Hrvate Bosne i Hercegovine bila Hrvatska zajednica (kasnije Hrvatska Republika) Herceg-Bosna? Malo tko će na ovo pitanje odgovoriti u potpunosti realno i nepristrano. O...

Marko Domazet Lošo iz Senja jedan je devetnaestorice profesora vjeronauka diplomiranih kateheta koji su danas promovirani na u dvorani Katedralne župe u Mostaru. Nažalost on nije mogao preuzeti diplomu jer se nalazi u Afganistanu kao pripadnik Hrvatske vojske. U svom obraćanju studentima predstojnik Teološko-katehetskog instituta don Ante Pavlović poručio je studentima da budu ne samo navjestitelji evanđelja te dobri i kvalificirani vjeroučitelji nego da svojim životom svjedoče moralne i duhovne vrijednosti koje su uvjet kvalitetnog života. Na institut se prima ograničen broj studenata, odnosno oko 15 studenata upisuje prvu godinu studija jer, kakao je kazao don Ante, "ne želimo previše ići na multipliciranje tih zvanja, nego samo onoliko kolike su crkvene i društvene potrebe". Sv. Albert Veliki zaštitnik je instituta, pa se na njegov dan održava i svečana akademija na kojoj je danas, uz ostalo, održano i predavanje Ivice Musića na temu "Znanstveno praznovjerje i ...

Oni ne čitaju! Zasićenost koja danas vlada kod ljudi postaje sastavnim dijelom života. Ona  se očituje u svim aspektima života, a ponajprije u medijskom informiranju, te rađa brzinom i površnošću. U svijetu u kojem je svima potrebno sve više i više informacija ponovno otkrivamo vrijeme, jer ga toliko trošimo saznajući novosti, ali ne znamo što se točno događa. Što više, što brže i, po mogućnosti, sve odjednom temeljni je način na koji se danas nude vijesti.  Što je u svemu tome kvaliteta, a da ne govorimo istina, te je li ju uopće takvim pristupom moguće prepoznati? Čovjek koji na brzinu želi do cilja, koji ne nalazi vremena za promatranje, upijanje, učenje, razmišljanje, strpljivo čekanje i proživljavanje, a da ne govorimo o molitvi, teško može prepoznati kvalitetu. Problem se sastoji u tome što je stvarnost složena – osobito društvena i globalna stvarnost. Postoji napast jednakoga reagiranja na površne vijesti kao i na one koje sadrže kvalitetu, ali svakako traže više zauzet...

Ekskluzivni prikaz nastajanja dokumentarnog video filma „Bruno Bušić – život, djelo i mučko ubojstvo“ ... Dokumentarni video film „Bruno Bušić – život, djelo i mučko ubojstvo“ koji je 16. listopada 1992. prikazan na HTV-u, snimljen u produkciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ) i pod pokroviteljstvom bivše državne Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava,  rezultirao je brojnim novinskim člancima i javnim polemikama. Može se slobodno reći da u novostvorenoj hrvatskoj državi nije bilo filma o kojem se toliko pisalo niti koji bi prouzrokovao približne posljedice na društveni i politički život Republike Hrvatske.    Na tragu inicijative da je potrebno hrvatsku javnost, naročito mlađe naraštaje što detaljnije upoznati sa djelovanjem hrvatskog političara i publiciste Brune Bušića, kojega su agenti jugoslavenske tajne službe ubili 16. listopada 1978. u Parizu, te afirmirati njegove teze o svehrvatskom pomirenju i borbi za hrvatsku državnu samostalnost, kak...