Predsjednice, odlikujte Šeparovića, Jurčevića i Leljaka

Komentar Antuna Babića
Usprkos većim zdravstvenim problemima, u ponedjeljak 14. studenoga 2016. bio sam nazočan na zajedničkoj sjednici osam hrvatskih domoljubnih udruga. Pod nazivom «Hrvatska između Hude Jame i Orašja», sjednica je održana u Nadbiskupskom pastoralnom centru u Zagrebu, Kaptol 29. Dvorana je bila dupkom ispunjena. Od političara na sjednici bio je nazočan  jedino saborski zastupnik i bivši ministar vanjskih i europskih poslova dr. Miro Kovač, a Crkvu u Hrvata zastupao je pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić. O sve težoj političkoj i društvenoj situaciji u Hrvatskoj na sjednici su govorili predsjednik Hrvatskog etničkog sudišta prof. dr. Šeparović te drugi javno poznati domoljubni aktivisti dr. Nevenka Nekić, Ante Beljo, Zorica Gregurić, dr. Zdravko Tomac i prof. dr. Josip Jurčević.
Veleizdajnička peta kolona
Domoljubne udruge na čelu s Hrvatskim nacionalnim etičkim sudištem izražavaju veliku zabrinutost zbog niza politički motiviranih optužnica protiv hrvatskih vojnih zapovjednika za navodni ratni zločin. Prema izjavama većine govornika, hrvatske državne i društvene institucije dočekale su ovaj završni udar na Domovinski rat potpuno nespremne i nemoćne. Kako stoji u zajedničkoj izjavi sa sjednice, «glavni uzrok ovih dugotrajnih hrvatskih slabosti je i u veleizdajničkoj petoj koloni koja pod okupacijom drži ključne institucijske položaje u hrvatskoj državi i hrvatskom društvu».
Na dobro posjećenim javnim sjednicama u zadnje dvije godine, Hrvatsko nacionalno etičko sudište osudilo je za etičku veleizdaju nekolicinu tadašnjih petokolonaških osoba, među kojima su bili tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Zahtijevanje naroda
Kako je istaknuto u zaključku sjednice, koji je nazvan «Zahtijevanje naroda»,sadašnji završni udar na Hrvatsku i njezine vrjednosne temelje samo je nastavak i posljedica naznačenog dugotrajnog veleizdajničkog djelovanja. Stajalište je domoljubnih udruga «da se Hrvatska može obraniti jedino ako se otklone uzroci». Iz tog razloga, udružene domoljubne udruge od sadašnjih institucija državne vlasti u Hrvatskoj zahtijevaju:
  1. «Jasnu i nedvosmislenu osudu progona hrvatskih državljana koje se optužuje ili sumnjiči za ratni zločin temeljem pripadnosti tzv. udruženom zločinačkom pothvatu te zahtijevamo da im državne institucije Republike Hrvatske pruže punu pravnu i drugačiju zaštitu i pomoć.
  2. Poduzimanje pravnih i političkih postupaka radi naplate ratne štete od Republike Srbije kao glavnog organizatora i izvršitelja oružane agresije na Hrvatsku.
  1. Poduzimanje optužnica za ratne zločine protiv osoba kojima je protupravnim političkim pritiscima i dogovorima ratni zločin prekvalificiran u oružanu pobunu te potom aboliran.
  2. Žurni prekid višegodišnje necivilizacijske prakse da se agresorskoj Republici Srbiji prepušta procesuiranje slučajeva ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj. Ova pravna politička i moralna neciviliziranost posebno se jasno očitovala u sudskoj praksi koja već desetak godina traje u Srbiji na suđenju za ratni zločin koji je počinjen na Ovčari.
  3. Žurno ustrojavanje stručnog multidisciplinarnog i međuresornog tijela koje će utvrditi ishodišta, interese i aktere specijalnoratovskog udara na Hrvatsku te će oblikovati strategiju zaprečavanja i suprotstavljanja.
  4. Žurno smjenjivanje svih osoba koje su u sigurnosnom, pravosudnom i policijskom sustavu, djelovanjem ili pasivnošću, sudjelovale u ili pridonosile razaranju hrvatskih nacionalnih interesa i hrvatskih nacionalnih vrijednosti.
  5. Prioritetno poduzimanje međunarodnih pravnih i političkih radnji i mjera za reintegraciju dijelova hrvatskog državnog teritorija (Sveta Gera, Ade na Dunavu, Prevlaka).
  6. Donošenje ustavnog zakona kojim se učinkovito štite vrijednosti hrvatskog obrambenog Domovinskog rata i prava branitelja.
  7. Stvarno i cjelovito suočavanje sa zločinačkom totalitarnom komunističkom prošlošću u Hrvatskoj, a to prvenstveno znači da se jasno i nedvosmisleno osudi jugokomunistički režim; da se potpuno dokine totalitarno nasljeđe u javnome životu; da se uputi javna isprika žrtvama komunističke represije i njihovim potomcima; da se o zločinima jugokomunizma utvrdi objektivna i puna istina te da se preventivno primjenjuje u cjelokupnom javnom životu».
alic-pecaricTijekom sjednice većina je govornika u svojim govorima izrazila nezadovoljstvo zbog nedovoljnog angažmana Plenkovićeve Vlade kad je riječ o pitanjima koja su spomenuta u rezoluciji «Zahtjevanje naroda». Naglašeno je kako se okupljene udruge, usprkos podršci koju trenutačno pružaju ovoj Vladi, neće ustručavati oštro je osuditi za veleizdaju ne ostvari li se pomak u rješavanju nagomilanih i teških problema kad su u pitanju zaštita i sigurnost hrvatskih branitelja i vojnih zapovjednika iz Domovinskog rata.
Prijedog za dodjelu visokih odličja prof. dr. Zvonimiru Šeparoviću, prof. dr. Josipu Jurčeviću i Romanu Leljaku
Uz opće i jednoglasno odobravanje, dizanjem ruku, svi nazočni na sjednici prihvatili su moj prijedlog iz publike da se na sljedećoj javnoj sjednici HNES-a donese odluka o etičkoj i moralnoj veleizdaji Vlade Ivice Račana, Vlade Ive Sanadera, Vlade Jadranke Kosor i Vlade Zorana Milanovića, kad se radi o pravima i zaštiti hrvatskih branitelja. Na jednako odobravanje naišao je i moj prijedlog da svi nazočni na sjednici pošalju poruku predsjednici Republike Hrvatske gospođi Kolindi Grabar-Kitarović da dodijeli najveća državna odličja predsjedniku HNES-a i Hrvatskog žrtvoslovnog društva prof. dr. Zvonimiru Šeparoviću i povjesničaru prof. dr. Josipu Jurčeviću za njihov neumoran 25-ogodišnji rad na obrani hrvatskih nacionalnih interesa i istraživanju žrtava zločinačkog komunističkog režima u Titovoj Jugoslaviji i SR Hrvatskoj. Na primjer, prof. dr. Jurčevića susreo sam prvi put u srpnju 1990. godine u Australiji, kamo je došao držati predavanja o pronalaženju prvih jama u Hrvatskoj u kojima su pronađene žrtve komunističkog režima.
ordenPredložio sam također da predsjednica Republike istu nagradu dodijeli možda najuspješnijem i najneumornijem istraživaču komunističkih žrtava u svim postkomunističkim državama u Europi, hrvatskom Slovencu Romanu Leljaku. Bez Leljakova neumornog i neustrašivog rada na tom polju vjerojatno bismo još mnogo godina morali čekati da na svjetlost dana iziđu činjenice i podaci o strahotama zločinačkog komunističkog režima u Sloveniji i Hrvatskoj. Osim već dosad napisanih desetaka knjiga, Roman Leljak priprema dva nova filma: «Partizanski logor Jasenovac – 1945. do 1948.» i «Udba protiv hrvatskog iseljeništva». Uz te filmove, Roman Leljak priprema i knjigu «Slovenija najveće stratište Hrvata», u kojoj će predstaviti više od 200 stratišta Hrvata na području Slovenije.
Uz ovu trojicu poznatih javnih djelatnika u HNES-u i drugim domoljubnim udrugama  postoje još neke jednako zaslužne osobe, koje bi također trebale primiti državna odličja za svoj domoljubni rad.
Osim odličja predsjednice Republike Hrvatske, HNES, Hrvatsko žrtvoslovno društvo i Roman Leljak trebali bi od Ministarstva kulture RH dobiti i materijalna sredstva za svoj neprocjenjivo vrijedan domoljubni rad – barem onoliko novca koliko dobivaju razne nevladine projugoslavenske udruge u Hrvatskoj, koje otvoreno rade na rušenju hrvatske države i uništavanju svih hrvatskih tradicionalnih vrijednosti i vrednota.
U zaključku molim mlađe čitatelje hrvatskih portala koji koriste facebook da pokrenu javnu peticiju upućenu predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović za zasluženu dodjelu visokih hrvatskih državnih odličja prof. dr. Zvonimiru Šeparoviću, prof. dr. Josipu Jurčeviću i Romanu Leljaku.
mr.sc. Antun Babić
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE