27 svibnja, 2015

U ČETVRTAK U SPLITU PREDSTAVLJANJE KNJIGE 'DOSJE 240271'

U četvrtak, 28. svibnja, u 19 sati

u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu

Zrinsko-frankopanska 19

održat će se

predstavljanje knjige

Dosje 240271

Vice Vukojevića

Nazočne će pozdraviti župan Zlatko Ževrnja, a o knjizi će govoriti priređivačica knjige Bruna Esih, predsjednica Udruge Hrvatski križni put, Ivan Beljan i Bože Vukušić.

Posjetiteljima predstavljanja obratit će se i

Vice Vukojević

čiji je život u ovoj knjizi dokumentiran kao primjer načina izvođenja represije sustava prema političkom neistomišljeniku, u čemu su sudjelovale tajne službe, sudstvo i civilni segment komunističke vlasti.

HUB

24 travnja, 2015

Iz najboljeg mandolinskog orkestra u Europi zahvala županu Ževrnji


Gradsko mandolinsko društvo “Sanctus Domnio” ove godine predstavljao je grad Split, našu županiju i Domovinu na prestižnom međunarodnom natjecanju mandolinista “GIACOMO SARTORI”u Ali, u Trento Italija i osvojilo naviše nagrade. Orkestar Sanctus Domino osvojio je prvu nagradu za najbolju izvedbu zadanog programa, te prvu nagradu za kvintet Idilio. Treća nagrada pripala je duu Zrinke Bakić i Josipa Grgat. Najbolju, prvu nagradu naš Orkestar osvojio je između ponajboljih talijanskih orkestara. Svoje predstavljanje u Županiji započeli su skladbom kojom su izborili 1 mjesto, a završili sa „Vlaškom“ Marina Katunarića koji je i osnovao Orkestar, te je zaslužan za popularizaciju mandoline i njenom održavanju. „Čestitam vam ovako zaista velikom uspjehu. Nadam se da će se ova tradicija i nastaviti, jer vidim pomladak u orkestru, što me veseli“, kazao je župan, te naglasio kako će i dalje pratiti rad orkestra koliko to budu dozvoljavale mogućnosti. Orkestar Sanctus Domnio je već jednom nastupio na ovom natjecanju odakle se vratio sa posebnom nagradom za promociju hrvatskog stvaralaštva i kulture te prvom nagradom u kategoriji komorni ansambli. Predsjednik Društva Pavle Sviličić zahvalio se i ime društva. „Moram biti iskren i kazati, kako, da nije bilo vas ne bi bilo ni ovakvog uspjeha. I dalje ćemo nastojat čuvati vrijednu kulturnu baštinu mandoline“, kazao je Sviličić. Primanju je nazočio i dirigent Orkestra Vladimir Lukas, te pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport Zdravko Omrčen. 

23 travnja, 2015

Zagora - ponovno prepoznata zemlja

Zagora – ponovno prepoznata zemlja 
Organizator skupa je Kulturni sabor Zagore.
Suorganizatori: Institut za Jadranske kulture i melioraciju krša, te općine Muć i Lećevica.

Pokrovitelj SDŽ

 


U četvrtak, 23. travnja, župan Zlatko Ževrnja je u Muću otvorio stručno znanstveni skup „Gospodarske mogućnosti Zagore i oblici njihova optimalnog iskorištavanja“.

U pozdravnom govoru župan je istaknuo ulogu Županije u ravnomjernom razvoju svih krajeva županije, s posebnim naglaskom na Zagoru. „Vrijeme je potvrdilo opravdanost utemeljenja mnogih općina i gradova bez kojih bismo ostali na predratnoj razini razvoja, bez temeljne infrastrukture i preduvjeta za daljnja ulaganja. Županija nastoji poticati život na ovim prostorima. Trideset osam gospodarskih programa i mjera, od poticanja poljoprivrede i ruralnog turizma, malog i srednjeg poduzetništva do stvaranja preduvjeta za bolje korištenje obnovljivih izvora energije, su u funkciji razvoja ovih krajeva. Također se i razvoj poduzetničkih zona pokazao opravdanim, jer je grad Split prvi put u svojoj povijesti izišao iz svojih uskih okvira u pravcu Zagore koja više neće biti „terra incognita“ – nepoznata zemlja, kako je prije osam godina nosio naziv jednog skupa sličnom ovomu, danas u Muću“. Župan je između ostaloga upozorio i na strašne posljedice nekih zakona koje je donijela aktualna vlast. Mnogi se zakoni donose bez kvalitetnih analiza ili bez ikakvih pokazatelja. Tako se već duže vrijeme govori o potrebi ukidanja županija i nekih gradova i općina a da se nikakve studije opravdanosti ili neodrživosti pojedinih općina, nisu radile. Župan je spomenuo i novi prijedlog zakona o zdravstvu, koji bi također imao nesagledive posljedice za rubne krajeve županije i otoke.


Skup su pozdravili i načelnik općine Muć Filip Stupalo, prof. Mate Matas i Nediljko Marinov.
U radu skupa će uz profesora Matasa, sudjelovati i drugi znanstvenici i stručnjaci: Frane Strikić, Jozo Sarač, Josip Gugić, Marija Jug-Đaković, Tonka Ninčević, Tatjana Klepo, Anita Šimić, Nikola Muslim i mnogi drugi.

21 travnja, 2015

Novi mađerski veleposlanik posjetio SD županiju



U sjedištu Splitsko dalmatinske županije upriličen je prijam za veleposlanika Mađarske Jozsefa Magyara. Visokom gostu domaćin je bio zamjenik župana Ante Šošić, koji je predstavio gospodarske smjernice županije.

'Ovo je najbolja prilika da potencijalnim mađarskim ulagačima predstavimo investicijske mogućnosti naše županije', kazao je zamjenik Sošić. Gost je rekao kako je Mađarska zainteresirana za ulaganja u ovaj dio Hrvatske.naglasivši kako se Mađarska snašla nakon ekonomske krize: 'Imamo rast BDP-a za 3,6 posto na godišnjoj razini, okrenuli smo se granama gospodarstva koje su za vrijeme krize bili u drugom planu. Tako smo razvili sektor autoindustrije. Morali smo sami pronaći model izlaska iz krize', kazao je veleposlanik Magyar.

(O.KOHAREVIĆ, Slobodna Dalmacija)

14 travnja, 2015

Proslavljen Dan Splitsko-dalmatinske županije


Svečana sjednica povodom Dana županije održana je u novoj zgradi Medicinskog fakulteta. Uzvanike je prvi pozdravio Petroslava Sapunar predsjednik Županijske skupštine koji je na početku uputio riječi zahvale svim braniteljima njihovim obiteljima bez kojih ne bi imali državu, a zahvalio je i svim vijećnicima bez obzira na političke razlike. Naglasio je kako na svima veliki zadatak, a to je stanovnicima županije omogućiti bolju budućnost. Naglasio je kako je Hrvatska zemlja znanja, a posebno se o mladima brine na splitskom sveučilištu. 
„Moramo zadržati mlade, izvući što više novca iz europskih fondova i tako dokazati da županije itekako imaju smisla“, kazao je Sapunar. 

Dan županije čestitao je svima župan Zlatko Ževrnja. „Svjedoci smo teškog gospodarskog stanja koje se odrazilo i na našu županiju, država se često ne ponaša kao skrbnik, imamo sve manji proračun i sve više mladîh koji iseljavaju. To se mora promijeniti i zato unatoč svemu gradimo i radimo, potičemo gospodarstvo, jačamo gospodarske zone, poduzetnicima dajemo kredite...“, naglasio je župan. Istaknuo je kako se naša županija opredijelila za turizam kao okosnicu gospodarskog razvoja. „Jedna smo od rijetkih županija koja ima brojne mogućnosti u zdravstvenom, ruralnom i kulturnom turizmu.“, kako je župan. Također se osvrnuo se i na velike mogućnosti u poljoprivredi u Zagori, na području Sinja, Imotskoga i Vrgorca pred kojima su veliki projekti. Među viskom uzvanicima iz društvenog, političkog, kulturnog i gospodarskog života bili su Arsen Bauk, ministar uprave, te Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko- neretvanske županija. Brzojav s čestitkom uputio je predsjednik Sabora RH Josip Leko.

Na sjednici su dodijeljen skupne i osobne nagrade, te nagrade za životno djelo. Nagrade za životno djelo dobili su prof. dr. Branimir Lukšić (posmrtno), fra Marijan Mate Mandac i Anđelko Rađa. Prof.dr.sc. Branimir Lukšić, rodio se u Splitu 1935., a preminuo 3. studenog 2014. Bio je hrvatski pravni stručnjak, publicist, političar i katolički intelektualac. Studirao u Zagrebu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu 1959., a titulu doktora znanosti stekao je 1974. Bio je višegodišnji profesor trgovačkog prava na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova u nizu zbornika i časopisa. Osim pravnih tema pisao je i o etičkoj dimenziji u gospodarstvu i potrebi nove ekonomske paradigme, krizi suvremenog obrazovanja, etici u postutopijskom razdoblju i drugim temama. O aktualnim političkim pitanjima, odnosu crkve i države i hrvatskoj povijesti pisao je kolumne u Slobodnoj Dalmaciji, Hrvatskom fokusu, časopisu Crkva u svijetu i drugim medijima. Političku djelatnost obnašao je u gradu Splitu, kao gradski vijećnik 90-tih, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji na funkciji župana od 1997., do 2003. Bio je i kandidat na izborima za Hrvatski sabor. Smrću Branimira Lukšića izgubili smo dragog čovjeka, istaknutog stručnjaka i pedagoga omiljenog među svojim studentima, čovjeka široke kulture, volje i smisla za zanimljivo anegdotsko kazivanje. Svojim javnim djelovanjem ostavio je trag u mnogim segmentima života Županije i pridonio boljitku hrvatskog društva.


Prof.dr.sc.fra Marijan Mate Mandac rođen je 1939., u Brnazama. Studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Katoličkom sveučilištu u Belgiji, obranivši disertaciju na latinskom jeziku o povijesti kršćanske literature. Dugo godina predaje teologiju na Franjevačkoj teologiji u Makarskoj, te na Institutu za teološku kulturu laika i Katehetskom institutu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Nakon osnivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu 1999., prelazi u Split i postaje prvi pročelnik Katedre za povijest kršćanske literature. U starosnu mirovinu odlazi završetkom akademske godine 2004/2005. Uz redovita predavanja svoj cijeli radni vijek bavio se teološkim istraživanjem i pisanjem. Svoje studije, članke i knjige objavljivao je u prestižnim teološkim časopisima i izdavačkim kućama. Prigodom 70. obljetnice života u njegovu čast objavljen je obiman Zbornik znanstvenih radova.


Anđelko Rađa jedan je od rekordera darovatelja krvi na području Splitsko-dalmatinske županije. Prvi put darovao je krv 7. rujna 1972. u dvadesetoj godini života i od tada neprestano darivajući krv darovao je 160 doza. Njegovih darovanih nešto više od 70 litara krvi spasilo je brojne živote stanovnika naše Županije i pomoglo u ozdravljenju brojnim pacijentima. Anđelko Rađa krv je počeo darivati iz humanih razloga, a to je upravo pravi motiv svakog istinskog darovatelja krvi. Svojim primjerom poticao je i motivirao druge pojedince u svojoj obitelji, među prijateljima, kolegama i u radnoj sredini. Dobitnik je više zahvalnica i priznanja od kojih izdvajamo: Odličje „Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske“ i Zahvalnicu Hrvatskog Crvenog križa za dugogodišnji doprinos na animaciji i okupljanju darivatelja krvi. 

Osobne nagrade dodijeljene su: Ivici Bašiću, Petru Fabjanoviću, Ivanu Kozlica, Nikoli Listešu i Nenadu Vrandečiću. Ivica Bašić nadasve je ustrajan humanist, poznat u svojoj sredini po želji i volji da pomogne u svakom trenutku onima kojima je pomoć potrebna. Još davne 1997., uključuje se u rad Udruge tjelesnih invalida "TOMS" iz Trogira, a 2006., postaje njezin predsjednik i na toj funkciji je i danas. Svojim djelovanjem omogućio je realizaciju projekata važnih za Udrugu. Jedan od projekata je i poludnevni centar za djecu s teškoćama u razvoju. Četiri godine bio je predsjednik karnevalske udruge "Rašpin Jute", član predsjedništva KUD-a "Kolo", te dopredsjednik Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Jedan je od pokretača humanitarnih akcija "Vinskom cestom do humanosti i dobrote", "Hvala ti moj dobri anđele", te humanitarnog koncerta "Klape pivaju, a pisma liči". Njegova udruga „TOMS“ već tradicionalno organizira akciju "Moje svjetlo za moj Vukovar".  Dobitnik je osobne nagrade Grada Trogira 2010. Petar Fabjanović je čitav svoj život samozatajno posvetio radu za dobrobit zajednice u kojoj živi. Od samog početka sudjeluje u osnivanju Zavičajnog muzeja otoka Brača u Škripu, obnovi zgrade i kule, prikupljanju eksponata i njihovih replika i organiziranju stalnog postava Muzeja. U suradnji s Konzervatorskim zavodom radio je na projektima obnove bračkih crkvica sv. Ivan i Teodor u Bolu, sv. Mihovil u Dolu, sv. Duh u Škripu i drugim. Vodio je desetogodišnje radove na obnovi ermitaže Blaca. Jedan je od osnivača Udruženja obrtnika Brač gdje 16 godina obnaša dužnost predsjednika i predstavlja bračke obrtnike u Skupštini Hrvatske obrtničke komore. Počasni je član Zaklade „Otok Brač-negdje između mora i zvijezda“ čiji rad ne samo da pomaže donacijama već i aktivno sudjeluje u istraživanju i očuvanju bračke baštine. Mr.sc. Ivan Kozlica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu stekao je znanstveno zvanje magistra znanosti, obranivši rad pod naslovom Stradanje civilnog stanovništva sinjskog kraja 1944. Od tada ne prestaje njegov interes i predani istraživački rad o masovnim pokoljima počinjenim uz rijeku Cetinu u Drugom svjetskom ratu. "Dok god se žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj ne priđe sa znanstvene strane, dokle god se njima bave ideologije a ne povjesničari, to će pitanje biti kamen spoticanja i nikad završeni spor među hrvatskim građanima čiji su očevi i djedovi pripadali različitim stranama u krvavom obračunu ideologija, koji našoj državi nije donio ništa dobro". To je pristup povjesničara Ivana Kozlice, čiji je dvanaestogodišnji istraživački rad rezultirao knjigom "Krvava Cetina – Masovni pokolji u cetinskome kraju i Poljicima u Drugome svjetskom ratu". Radi se o knjizi u kojoj Kozlica predstavlja istražene masovne zločine nad hrvatskim narodom u cetinskom kraju gdje su, na najokrutniji način, ubijene 2322 osobe, bez obzira na spol i dob. Svojim djelima javnosti je podastro plodove hrabrog i ustrajnog rada i time razotkrio, dugo kontrolirane i krivotvorene istine o zločinima u Drugom svjetskom ratu. Što je najvažnije, svim žrtvama podigao je najtrajniji spomenik imenujući ih u knjizi koju im je posvetio. Nikola Listeš Poznati je hrvatski karikaturist, sjajan crtač i nadasve nadaren portretist moderan u izričaju, liniji i kadriranju. U proteklih desetak godina osvojio je pedesetak prestižnih nagrada na svjetskim festivalima karikature. Autor je prvog hrvatskog stripa o Domovinskom ratu. Tijekom prošle godine osvojio je pet odličja na festivalima u Armeniji, Kini, Iranu, Turskoj i Hrvatskoj. Knjigom Dioklecijančići pridonio je promicanju vrijednosti Dioklecijanove palače i popularizaciji Splita kao turističkog odredišta. Svojim stvaralaštvom Nikola Listeš promiče vedrinu dalmatinske duše, a prije svega kulturne vrijednosti i hrvatsku baštinu. O svestranosti Nenada Vrandečića najbolje svjedoče podaci da je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao profesor u Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču i aktivno se bavi glazbom. Osnivač je i organizator Međunarodne glazbene ljetne škola Pučišća. To je jedna od najvećih multikulturalnih glazbenih škola u Europi izrasla u brend otoka Brača, prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu. Osnovao je i Osnovnu glazbenu školu Brač koja djeluje već pet godina i omogućuje djeci stjecanje osnova iz glazbenog odgoja od najranije dječje dobi. Jazz je glazbenik, član niza jazz sastava, snimio je 16 vlastitih nosača zvuka, surađivao na brojnim glazbenim projektima sa renomiranim glazbenicima i glumcima, sudjelovao u televizijskim i radio emisijama, nastupao na nizu koncerata, bio nominiran za Porin. Osnivač je i organizator „Jazz summer workshop Bol“gdje se već petnaest godina kroz bogat glazbeni program u kolovozu pruža uvid u jazz glazbu. Skupne nagrade dobili su Caritas Splitsko dalmatinske županije, Udruga oboljelih od kolagenoza, Udruga veterana domovinskog rata 158. brigade i 6. pukovnije, Vaterpolo klub Jadran te Viteško alkarsko društvo Sinj. Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije ustanovljen je 1971., radi promicanja kršćanske ljubavi prema osobama i zajednicama u potrebi, pretvarajući je u konkretne pothvate. Tijekom prošle godine 17 osoba zbrinuto je u Caritasovom skloništu za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, gdje im je omogućen individualni i grupni psihoterapijski program, pružena pomoć oko skrbi za djecu, zapošljavanja i uključivanja u društvo. U sklopu Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije djeluje i dječji Caritas „Dječji osmijeh“, koji skrbi o 300 obitelji pružajući im pomoć u hrani, odjeći, obući i raznim potrepštinama za djecu,organizira repeticije i kreativne radionice za djecu. Teško je nabrojati sve akcije koje je Caritas organizirao ili je u njima sudjelovao: Akcija „5 za 1“ kojom je preko 200 donatora pomoglo 40 obitelji, akcija „Za 1000 radosti“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, akcija „Pomagati je lako“, zatim „Dobro srce studenata Splita“ i mnoge druge. Udruga oboljelih od kolagenoza – odnosno sistemskih bolesti vezivnog tkiva, poznatijih kao autoimune bolesti, osnovana je u Splitu 2004. i jedina je udruga oboljelih od kolagenoza u Hrvatskoj.  Osnovana je s ciljem pružanja psihološke i druge pomoći osobama oboljelim od teških oblika autoimunih bolesti. Pored skrbi o oboljelima Udruga realizira i brojne projekte u cilju edukacije bolesnika, te organizira predavanja liječnika i radionice na temu psihološke pomoći i fizikalne terapije, pomažući tako oboljelima ne samo u prihvaćanju bolesti, već i u poboljšanju kvalitete života. Udruga je također članica Europske organizacije oboljelih od sklerodermije (FESCE), kao i Hrvatske udruge rijetkih bolesti. Prikupljenim sredstvima putem donacija Udruga je pomogla u adaptaciji prostora Dnevne bolnice Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju KBC Split. Udrugu vode isključivo oboljeli članovi koji su, u svom desetogodišnjem radu, iako i sami bolesni, uspjeli provesti niz projekata.  Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije Hrvatske vojske osnovana je s ciljem očuvanja imena i djela tih dviju postrojbi i promicanja vrijednosti i istine o Domovinskom ratu. Na gradskom stadionu Poljud 29. veljače 1992., položili su svečanu prisegu pripadnici 158. brigade Hrvatske vojske - Split. Brigada je mahom formirana od zapovjednika i pripadnika 1. bojne 114. brigade, poznatije kao škverska bojna. U listopadu 1992., od pripadnika 158. brigade formira se 6. domobranska pukovnija Split. Pripadnici 158. brigade i 6. domobranske pukovnije, njih oko 5.000, sudjelovali su u borbama na drniškom, južnom i sinjskom bojištu te u operacijama „Ljeto 95“, „Oluja“, „Maestral“ i „Južni potez“. U ratnim djelovanjima 158. brigada i 6. domobranska pukovnija HV imale su 20 poginulih i nekoliko stotina ranjenih i oboljelih pripadnika. Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije svojim dugogodišnjim radom ne samo da promiče vrijednosti i istinu o Domovinskom ratu, već je aktivno angažirana u humanitarnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Štiteći temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata svojim djelovanjem Udruga čuva moralni dignitet hrvatskoga naroda, čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja koji su sudjelovali u obrani Domovine. Današnji Vaterpolski klub „Jadran" osnovan je prije 95 godina kao Pomorski športski klub „Baluni" po imenu uvale, u kojoj je nastao 23. rujna 1920. godine.  Osnovan kao plivački i vaterpolski klub, već prvih godina uvrstio se među najkvalitetnije športske organizacije u zemlji osvajajući brojna momčadska i pojedinačna prvenstva. Njegovi plivači i vaterpolisti redovito su bili sudionici Olimpijskih igara još od davne pariške, 1924. godine. Vaterpolisti „Jadrana“ nositelji su pet olimpijskih odličja. U dugogodišnjoj povijesti „Jadran“ je osvojio više naslova državnog prvaka. Najveći uspjesi postignuti su početkom devedesetih godina kada vaterpolisti, nakon 31 godinu, osvajaju državno prvenstvo. Kruna uspjeha je osvajanje titule klupskog prvaka Europe, dva puta uzastopno u vrijeme Domovinskog rata, 1991. i 1992. godine. Bilo je to prvo veliko športsko međunarodno priznanje koje je našoj mladoj državi poklonio jedan klub. Viteško alkarsko društvo Sinj je udruga građana osnovana s težnjom očuvanja izvorne povijesne vrijednosti Sinjske alke. Svojim djelovanjem Viteško alkarsko društvo Sinj aktivno promiče turizam Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske. Cilj Društva najjasnije je definiran u njegovom Statutu, gdje je navedeno da Društvo svojim djelovanjem: slavi uspomenu na pobjedu Sinjana i ostalih žitelja Cetinske krajine nad Turcima 15. kolovoza 1715., pobuđuje sjećanje na teške, ali slavne dane ljutih borbi i okršaja za slobodu rodne grude, razvija domoljublje naroda Sinja i Cetinske krajine, razvija prijateljstvo i suradnju među članovima i ljubav prema Sinju i Cetinskoj krajini, čuva izvornu starinsku odjeću, opremu i oružje Sinjske alke i njeguje narodne običaje. Zbirka odore, opreme i oružja Viteškoga alkarskog društva 1978., proglašena je spomenikom kulture najviše kategorije. Sinjska alka je 2007., upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 2010., uvrštena je na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a.


Svečanost je vodila je Lidija Šegvić, pjesmom su je uveličali Klapa Ventula i Zbor Brodosplit, a uljepšali kliški uskoci i sinjski alkari.


13 travnja, 2015

Staza Gospi Sinjskoj se financira iz EU fondova

Foto: stazagospisinjskoj.eu

183 kilometra Staze Gospi Sinjskoj

Svake godine, uoči blagdana Velike Gospe, u noćima između 8. i 15. kolovoza, na hodočašće prema gradu Sinju kreću tisuće hodočasnika iz nekoliko pravaca a najviše iz pravca juga iz Solina, te iz pravca sjevera iz Bosne i Hercegovine.
Potpisivanjem ugovora između grada Sinja kao vodećeg partnera s hrvatske strane i Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske te između općine Prozor-Rama i delegacije Europske unije u BiH, službeno je započela provedba projekta “Staza Gospi Sinjskoj”. Ukupno trajanje projekta je 2 godine, a provodit će ga grad Sinj i općina Prozor-Rama s partnerima: grad Solin, HGSS stanica Split, općina Tomislavgrad te općina Livno. Uz njih suradnici projekta su TZ grada Sinja, Franjevački samostan Gospe Sinjske, Franjevački samostan Rama-Šćit, TZ Hercegbosanske županije i Planinarsko društvo “Kamešnica” iz Livna.
Idejni začetnik projekta "Staza Gospi Sinjskoj“ je poznati hrvatski alpinist Stipe Božić koji je na ovu ideju došao iz osobnog iskustva.
- Diljem svijeta sam vidio brojne hodočasničke staze od kojih me se najviše dojmila Camino de Santiago duga 800 kilometara. Sve je počelo iznošenjem ideje među prijateljima 2011. godine. Potom su uslijedili kontakti sa sinjskim franjevcima i Gradom Sinjem, Općinom Prozor-Rama i drugima. U našem je projektu važno da ćemo mi iskoristit sve naše prirodne putove, makadame, a i one kojima je vozila stara ferata-rera - kazao je Božić istaknuvši kako je želja da se "Staza" pješačkim putem poveže i do Međugorja.
Staza vrijedna 4 milijuna kuna
Staza Gospi Sinjskoj d
uga je 183 kilometra. Od samostana Šćit ide na Tomislavgrad i granični prijelaz Kamensko, a onda preko Ljuta, Krivodola, Graba i Otoka do Sinja. Iz Solina “Staza” polazi od Gospina otoka i do Gospe Sinjske ide preko Klisa, Dugopolja, Dicma i Kukuzovca. Obilježavaju je 21 točke stajališta, a hodočašće njome može trajati od tri do četiri dana.
Ukupna vrijednost projekta je 4.241.035 kuna, od čega na RH otpada 54 posto, a na BiH 46 posto. Udio EU sredstava u ukupnoj vrijednosti projekta je 83%, dok će preostalih 17% sufinancirati Grad Sinj i Općina Prozor-Rama. 
Zajednički do unapređenja turističke ponude
Opći cilj projekta Staza Gospi Sinjskoj jest unapređenje zajedničke turističke ponude na temelju zajedničkog kulturnog identiteta pograničnog područja RH i BiH. Projekt Staza Gospi Sinjskoj, koji se smatra turističkom znamenitosti s visokom potencijalom, rezultirat će i poboljšanom infrastrukturom, povišenom razinom usluga i konkurentnosti pružatelja turističkih usluga i predstavnika civilnoga društva te poboljšanim informiranjem i privlačenjem novih turista, a samim time i stvaranjem novih mogućnosti

10 travnja, 2015

Hitnoj pomoći donirana vozila u vrijednosti 4,5 milijuna kuna

Foto: Vojko Bašić / CROPIX


Zavod za hitnu medicinu bogatiji je za 11 vozila
Zavod za hitnu medicinu je za prošlu godinu nabavio 11 vozila iz decentraliziranih sredstava. Ukupna vrijednost vozila je 4.431.250 kuna. Od toga je 9 vozila žute boje nabavljeno za hitnu medicinsku pomoć, a 2 vozila za sanitetski prijevoz. 

Vozila za hitnu medicinu su VW Transporter T5 2.0 TDi, 130 KW/180 KS, a vozila za sanitetski prijevoz Citroen Jumper 3.0 HDi, 130KW/180KS. Sva vozila su isporučena koncem godine točnije u prosincu, a dva vozila za sanitetski prijevoz su iza toga, početkom 2015. puštena u rad.

Na vozilima za hitnu medicinu zatražene su neke preinake te je aneksom ugovora određen novi rok isporuke 31. ožujka 2015. Pored preinaka napravljenih od strane naručitelja, Zavod je u sva nova vozila ugradio sustave za praćenje i nadzor.
 
Primopredaju devet vozila hitne medicinske pomoći i dva vozila sanitetskog prijevoza Zavodu za hitnu medicinu SDŽ upriličio je i sam Župan Zlatko Ževrnja dok je u ime Zavoda za hitnu medicinsku pomoć primio ravnatelj Leo Luetić. Ukupna vrijednost dostavljenih vozila je 4.5 milijuna kuna.

- Treba istaknuti i pohvaliti rad Zavoda za hitnu medicinu koji inače djeluje u teškim uvjetima, u neodgovarajućim prostorima, a sve svoje obveze izvršavaju odlično i na vrijeme. Županija će se i dalje angažirati i pomagati ovu našu značajnu ustanovu, tražeći adekvatno rješenje za njihov rad - istaknuo je Ževrnja.