07 listopada, 2014

Dalmacija news, Ferata,t-portal, index... o investicijama Splitsko-dalmatinske županije i županijske Lučke uprave

Foto: CROPIX

U iduće četiri godine grade se nove trajektne luke, lučice, pristaništa i vezovi

Na području županije Splitsko-dalmatinske investirat će se 178 milijuna kuna u pomorsku infrastrukturu, između ostalih najzanimljivije je novo pristanište u Krilu Jesenice iz kojeg će trajekti polaziti za Supetar
U danima teškim svaka vijest ili najava investicija zvuči više nego pozitivno. Stoga plan Splitsko-dalmatinske županije o ulaganju vrijednom ukupno 178 milijuna kuna u 15 projekata izgradnje luka na području županije budi optimizam, neka je i riječ o planu ulaganja za iduće četiri godine, od 2015. do 2018. godine, neka je financiran iz vlastitih sredstava a ne europskim fondovima
Cijeli projekt predstavljen je u utorak u zgradi Županije, osim župana Zlatka Ževrnje o detaljima je govorio i Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije.
- Ulaganje u kapitalne objekte i pomorsku infrastrukturu jamči brzi povrat kapitala kroz zakup vezova između ostalog, rekonstrukcije i gradnja pristaništa i luka ne donosi zaradu no strateški je interes povezivanje otoka. Neki od ovih projekata već su krenuli s izgradnjom, neki su pred dobivanjem građevinske dozvole, a neki u visokom stupnju ishođenja lokacijske dozvole. - rekao je župan Ževrnja, nabrojivši projekte: Luka u Trogiru s novim trajektnim pristaništem, luka Omiš, luka Makarska, luka Pučišća, Supetar, Bol, Jelsa, Stari Grad, Hvar, Rogač kao i rekonstrukcije i dogradnje na Visu, Sućurju i Drveniku te Stomorskoj. Ukupno će se u iduće četiri godine izgraditi tri nove trajektne luke, dvije će proći temeljitu rekonstrukciju, dok će nautičari imati na raspolaganju novih 470 vezova plus 350 komunalnih vezova.
Posebno je značajna gradnja u Krilu Jesenice, gdje se planira izgraditi novo trajektno pristanište, najbliže Supetru i koje će značajno rasteretiti trajektnu luku u Splitu tijekom ljetne sezone.
- U Krilu je riječ o integralnom projektu Hrvatskih cesta i županijske Lučke uprave, gdje planiramo započeti radove u sezoni 2016. godine, kad ionako u lučici nema Kriljana i brodova, nadodao je Maroević, pojašnjavajući detaljnije svaki projekt. 
- U Bolu se ide u tri faze, prva uključuje luku nautičkog turizma, a iduće dvije su izgradnja pristana za katamarane i megajahte. U luci Hvar gradi se pristanište za katamarane, tako da se postojeći vezovi oslobode za jahte. I u Jelsi je predviđeno izmještanje katamaranskog pristaništa. Financiranje će biti podijeljeno na 90 žilijuna kuna iz sredstava Lučke uprave, 70 milijuna kreditom, oko 5,5 milijuna kuna godišnje će dati Županija, a za sada imamo obećanje Ministarstva pomorstva za četiri milijuna kuna za luku u Trogiru  - kazuje Maroević dok će se veza Drvenik - Sućuraj, na kojoj je ove godine prošlo 400 tisuća putnika, rješavati dugoročno kroz EU fondove.
Župan Ževrnja je na pitanje o manjku svih, a pogotovo nautičkih vezova na našoj strani Jadrana pa tako i u županiji, naglasio i kako u županijskom Prostornom planu postoji 75 lokacija namijenjenih lučicama i marinama nautičkog turizma, od toga sedam za objekte s više od 200 vezova. - U tim projektima očekujemo podršku privatnog sektora kroz javno-privatna partnerstva - kaže Ževrnja.
dalmacija.news

----------------------------------------------------------------------------------------------------------


ferata

Ulaganje Splitsko-dalmatinske županije u projekte izgradnja luka

Autor/ica 
Objavljeno: 7 Listopad, 2014
konferencija_luka03
Izvor: www.dalmacija.hr
Na današnjoj konferenciji za novinare koju je održao župan Zlatko Ževrnja prezentirani su projekti Lučke uprave i Splitsko-dalmatinske županije.
Radi se o 15 projekata izgradnje luka, koji će biti realizirani u razdoblju od 2014. do 2018. ukupne vrijednosti 178 milijuna kuna.
‘Ulažemo u objekte koji donose brzi povrat uloženoga. Osim toga otvorit će se i 250 do 300 novih radnih mjesta’, istaknuo je župan.
‘Iz Lučke uprave izdvojit će se 90 milijuna kuna, 70 milijuna kreditom, oko 5,5 milijuna kuna godišnje izdvojit će Županija’,objasnio je financijsku konstrukciju projekata Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave SDŽ.
Ukupno bi završetkom radova bilo 470 nautičkih vezova, te bi se izgradila i rekonstruirala lučka infrastruktura za 350 komunalnih vezova. Predviđena je izgradnja i rekonstrukcija 3 trajektna i 3 katamaranska pristaništa.
U ovom trenutku Lučka uprava SDŽ ugovorila je radove za izgradnju II faze lukobrana u Makarskoj, a u tijeku je postupak javnog nadmetanja za izgradnju II faze lukobrana u Jelsi, te sanaciju Mandraća u Hvaru. Kao najvažnija projekt istaknut je onaj u Krilu Jesenice, kojim bi se omogućio trajekti prijevoz za Supetar.
‘Izgradit će se trajektno pristanište kojim će se bitno rasteretiti trajektna linija Split-Supetar jer je Krilo Jesenice mjesto najbliže ovoj bračkoj trajektnoj luci’, kazao je Ževrnja.
Realizacijom predstavljenih projekata Splitsko-dalmatinska županija postane jedna od najatraktivnijih nautičkih destinacija ne samo na Jadranu, već i na Mediteranu.
ferata
-----------------------------------------------------------------------------------------------
tportal


Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja i ravnatelj Županijske lučke uprave Domagoj Maroević u Splitu su objavili početak velikog projekta izgradnje ili rekonstrukcije čak petnaest luka na obali i otocima, ukupne vrijednosti 178 milijuna kuna. Prve su na redu luke u Makarskoj i Jelsi na Hvaru, a sve ostale gradit će se tijekom iduće dvije godine. Omogućit će se pristajanje trajekata i katamarana u još nekoliko gradova Splitsko-dalmatinske županije, koja će dobiti još 470 nautičkih i 350 komunalnih vezova za brodove

Jedan od najzanimljivijih projekata jest luka u mjestu Krilo Jesenice pokraj Omiša: osim 110 vezova za tamošnju flotu privatnih brodara, ovdje će se urediti trajektno pristanište s kojega će Jadrolinija u ljetnim mjesecima održavati vezu prema Supetru. Radi se o najkraćoj relaciji prema Braču, a računa se da će otprilike trećina trajekata isplovljavati iz Krila Jesenice umjesto iz Splita, čime će se djelomično rasteretiti opterećena splitska Gradska luka.

'Postigli smo dogovor s Hrvatskim cestama i Jadrolinijom', potvrdio je Maroević. Nove trajektne luke ili nautičke i komunalne vezove dobit će i Trogir, Omiš, Pučišća na Braču, Supetar, Bol, Stari Grad, Hvar, Rogač i Stomorska na Šolti, Drvenik, Sućuraj na Hvaru i Vis. U golemoj investiciji sa 90 milijuna kuna vlastitih sredstava sudjelovat će Županijska lučka uprava, za 70 milijuna kuna podići će se kredit, a Splitsko-dalmatinska županija u iduće četiri godine izdvajat će po 5,5 milijuna kuna godišnje. Računa se i na eventualnu podršku države, koja je zasad obećala tek četiri milijuna kuna za novu luku u Trogiru.

Damir Petranović, tportal
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

PočinjeizgradnjalukauSplitsko-dalmatinskojžupaniji,vrijednostradova178milijuna

Počinje izgradnja luka u Splitsko-dalmatinskoj županiji, vrijednost radova 178 milijuna kuna
Ilustracija: Street View
VEĆ OVE jeseni započinje izgradnja i rekonstrukcija prvih od 15 predviđenih luka u Splitsko - dalmatinskoj županiji. Vrijednost radova iznosi 178 milijuna kuna, a u sklopu ovog projekta dobiti će se 650 novih vezova , tri trajektna i tri katamaranska privezišta.

"Za nekoliko dana kreće druga faza izgradnje Makarske, zatim kreće projekt u Jelsi, očekujemo najdalje na proljeće početak izgradnje i trajektne luke u Trogiru, što nam je jedan od velikih prioriteta", rekao je župan Zlatko Ževrnja .

Ostale luke trebale bi s izgradnjom započeti u roku od tri godine, a kraj svih radova predviđen je krajem 2018 . Skoro 90 posto projekta financirat će se sredstvima Lučke uprave i Županije, a manji dio kreditima.
"90 % investicija ide iz vlastitih sredstava"

"Već posljednje 3,4 godine država zbog recesije izdvaja poprilično manja sredstva za lučku infrastrukturu, međutim mi smo poboljšali svoje poslovanje i Županija je prepoznala lučku infrastrukturu kao važan segment, tako da je sada taj omjer obrnut i 90 % investicija ide iz vlastitih sredstava", rekao nam je Domagoj Maroević ravnatelj županijske Lučke uprave.

A nove luke će se naći u Supetru , Pučišćima i Bolu na otoku Braču, Makarskoj, Omišu, Krilu Jesenica i Trogiru.

"Najveća je luka u Bolu, to je riječ o investiciji preko 30 milijuna kuna, također luka u Omišu 30 milijuna kuna. Danas govorimo i o drugoj fazi izgradnji luke u Makarskoj koja je također oko 30 milijuna kuna".

Uređene prostore za nautički turizam dobiti će i Hvarani i to u Starigradu, Hvaru i Jelsi, Rogač na Šolti, ali i viška luka. Važne luke naći će se i u Sućurju, Drveniku i Stomorskoj.
index, media servis

Započela županijska investicijska oluja


Slobodna Dalmacija

Ževrnja: Uložit ćemo 178 milijuna kuna u izgradnju 15 luka

Splitsko dalmatinska županija i Lučka uprava Splitsko dalmatinske županije uložit će 178 milijuna kuna u izgradnju 15 luka, a ovu najveću županijsku pomorsku investiciju predstavili su župan Zlatko Ževrnja te Domagoj Maroević, ravantelj Lučke uprave splitsko dalmatinske županije.

- Riječ je o do sada najvećem ulaganju čime ćemo stvoriti nove vrijednosti u objekte koji imaju brzi povratnovca. Osim toga u ovim lukama zaposlit će se 0d 250 do 300 ljudi. - kazao je župan Ževrnja.

Što će se sve ulagati u pojedinim lukama moglo se vidjeti u videoprezentaciji i 3D simulaciji, a Domagoj Maroević najavio je i rokove izgradnje: 

- Dio radova kreće do kraja jeseni primjerice u Makarskoj gdje će se do 15.listopada nastaviti s drugom fazom izgradnje, a rok početka radova za sve luke i marine je početak 2017. godine, a završetak radova očekujemo do kraja 2018.godine.Izgradit će se 470 nautičkih i 350 komunalnih vezova – kazao je Maroević. 

Kako je rečeno, 90 milijuna kuna izdvojit će se iz sredstava Lučke uprave, 70 milijuna kreditom, oko 5,5 milijuna kuna godišnje će dati Županija, a za sada u Županiji imaju obećanje Ministarstva pomorstva za 4 milijuna kuna za luku u Trogiru - kaže Maroević. 

Uz luke u kojima se već gradi, poput Makarske, neke od luka potpuno će promijeniti vizuru. Tako su među lukama koje će se obnoviti i izgraditi biti Trogir koja će biti spojena cestom do pristaništa. Potpuno novi izgled dobit će Krilo Jesenice, a posebnost ovoga ulaganja je u trajektnom pristaništu, ali i u marini:

- Izgradit će se trajektno pristanište kojim će se bitno rasteretiti trajektna linija Split-Supetar jer je Krilo Jesenice mjesto najbliže ovoj bračkoj trajektnoj luci. -kazao je Ževrnja. 

Uz to, velika novost je i za domaće vlasnike brodica u tom mjestu koji će ovom investicijom dobiti 110 vezova. Novi izgled dobit će i omiška luka, a zanimljivost ovoga ulaganja je da će se nova lučica spojiti tunelom kroz Omiš, najavio je Ževrnja.

U planu je i obnova luka na Braču, pa je tako među mjestima koje će dobiti nove vezove Pučišća, te luka Vlačica, zapadno od sadašnje Trajektne luke u Supetra, a ulagat će se i u luku Bol, u prvoj fazi 150 vezova za manja plovila, a u drugoj fazi 35 vezova za megajahte.

I Hvar će dobiti nove vezove, nakon ulaganja u Stari grad izgradit će se i novi vezovi, a novo katamaransko pristanište dobit će luka Jelsa, te luka Hvar gdje će se obnoviti sadašnje neuvjetno pristanište za katamarane.

Novu luku s nautičkim, ali i komunalnim vezovima dobit će i Rogač na Šolti, a u planu je i obnova katamaranskog pristaništa u Stomorskoj.

OJDANA KOHAREVIĆ
FOTO: VLADIMIR DUGANDŽIĆ / CROPIX

SDŽ: U luke se do 2018. investira 180 milijuna kuna

HRVATSKA7.10.2014. 15:31 Poslovni.hr/Hina
0
Splitsko-dalmatinska županija i županijska Lučka uprava predstavile su danas četverogodišnji plan izgradnje i rekonstrukcije petnaest kapitalnih objekata u lukama ukupne vrijednosti oko 180 milijuna kuna.

 Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Splitsko-dalmatinska županija i županijska Lučka uprava predstavile su danas četverogodišnji plan izgradnje i rekonstrukcije petnaest kapitalnih objekata u lukama ukupne vrijednosti oko 180 milijuna kuna.

Od 2015. do 2018. godine tako će se izgraditi tri nove trajektna i katamaranska pristaništa u Trogiru, Sućurju na Hvaru i Drveniku, predviđene su izgradnja i obnavljanje obala i u konačnici će Županija dobiti 450 novih nautičkih i 350 komunalnih vezova. Župan Splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja vjeruje kako će izgradnja takve infrastrukture donijeti najbrži povrat uloženih sredstava i nada se da će završetkom svih radova za 11 milijuna kuna biti uvećani prihodi.

Taj veliki projekt, koji su novinarima predstavili župan Ževrnja i ravnatelj Lučke uprave Domagoj Maroević, u sljedeće četiri godine s 90 milijuna kuna financirat će Lučka uprava, Županija godišnje s 5,5 milijuna kuna, a ostatak će namaknuti kreditom u iznosu od 70 milijuna kuna.

Od ostatka novca među ostalim će sanirati i katamaransko pristanište u Jelsi, ali i uložiti dva milijuna kuna u luku Sutivan na Braču. Vjeruju kako će se u projekt s četiri milijuna kuna godišnje uključiti i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture jer je država uvijek sufinancirala kapitalnu lučku infrastrukturu.

Prema projektu u sljedeće četiri godine najveća dalmatinska županija tako bi trebala dobiti luke u Trogiru, Krilu Jesenicama, Omišu, Makarskoj, Pučišćima, Supetru i Bolu na Braču, Jelsi, Starom Gradu, Sućurju i Hvaru, u Rogaču i Stomorskoj na Šolti, Visu, te Drveniku. U Hrvatskoj još nedostaje 16.000 nautičkih vezova. Nove luke trebale bi donijeti i oko 250 n ovih radnih mjesta.

Župan Ževrnja je najavio da za nekoliko dana kreće druga faza izgradnje luke u Makarskoj, nakon čega započinju projekt u Jelsi na Hvaru, a u proljeće u Trogiru.

"S radovima će uskoro započeti prva i nova trajektna luka u Trogiru. U prvoj fazi projekta riječ je o 15 milijuna kuna investicije. Postojeća trajektna luka u Drveniku će se rekonstruirati i vrijednost joj iznosi 6,5 milijuna kuna, dok će se u Sućurju na Hvaru izgraditi nova rampa na zapadnom dijelu luke vrijedna 3,5 milijuna kuna", rekao je Maroević.

Kao najvažniji projekt istaknuo je izgradnju luke u Krilu Jesenice pored Splita. Za 110 brodara je to domicilna luka, a izgradnjom trajektnog pristaništa u Krilu Jesenicama dijelom bi se u ljetnim mjesecima rasteretila splitska luka jer bi trećina trajekata kojima je odredište Supetar na Braču polazilo odatle. S Hrvatskim cestama napravljen je projektni sporazum o zajedničkom nastupu prema Europskoj uniji, no bez obzira na to s projektom će započeti 2016. godine, rekao je Maroević.

--poslovni dnevnik
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Osigurano 4 milijuna kuna za novu luku u Trogiru

Splitsko dalmatinska županija i Lučka uprava Splitsko dalmatinske županije uložit će 178 milijuna kuna u izgradnju 15 luka, a ovu najveću županijsku pomorsku investiciju predstavili su župan Zlatko Ževrnja te Domagoj Maroević, ravantelj Lučke uprave splitsko dalmatinske županije, a prenosi Slobodna Dalmacija.

- Riječ je o do sada najvećem ulaganju čime ćemo stvoriti nove vrijednosti u objekte koji imaju brzi povrat novca. Osim toga u ovim lukama zaposlit će se od 250 do 300 ljudi. - kazao je župan Ževrnja.

Što će se sve ulagati u pojedinim lukama moglo se vidjeti u videoprezentaciji i 3D simulaciji, a Domagoj Maroević najavio je i rokove izgradnje:

- Dio radova kreće do kraja jeseni primjerice u Makarskoj gdje će se do 15. listopada nastaviti s drugom fazom izgradnje, a rok početka radova za sve luke i marine je početak 2017. godine, a završetak radova očekujemo do kraja 2018.godine. Izgradit će se 470 nautičkih i 350 komunalnih vezova. 90 milijuna kuna izdvojit će se iz sredstava Lučke uprave, 70 milijuna kreditom, oko 5,5 milijuna kuna godišnje će dati Županija, a za sada u Županiji imaju obećanje Ministarstva pomorstva za 4 milijuna kuna za luku u Trogiru - kazao je Maroević.

Neke od luka potpuno će promijeniti vizuru pojedinih gradova. Tako su među lukama koje će se obnoviti i izgraditi biti i luka Trogir koja će biti spojena cestom do pristaništa.

trogirski portal
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


06 listopada, 2014

Referendum "uspio" podijeliti ionako podijeljeno "desno" biračko tijelo

Referendum i obavijesno-promidžbena mreža Trećeg

Glas je koncila početkom siječnja 2012. godine započeo s objavljivanjem zanimljiva feljtona pod nazivom Slobodni izbori i dirigirana sloboda.
Taj je povijesni feljton temeljem disertacije dr. Gordana Akrapa nadopunio brojnim dokumentima (od kojih je i iskaz Radenka Radojčića - Ljudevita, agenta KOS-a) i u dvadesetak nastavaka uredio Tomislav Vuković. Dr. Gordan Akrap je djelatnik hrvatske obavještajne agencije, obnašao je, između ostalih i dužnost šefa njezine operative, dužnost ministra-savjetnika u veleposlanstvu RH u Berlinu, itd., a Tomislav Vuković je bivši hrvatski diplomat i novinar Glasa Koncila.
Tema je feljtona aktualna, naslov disertacije također ('Informacijske strategije i operacije u oblikovanju javnog znanja'), a i obojica autora- diplomata zanimljivih su biografija. Iz ovih bi nekoliko činjenica slijedio zaključak kako je urednik GK prepoznao vrijednost disertacije i nemalog truda urednika feljtona i da su svi koji su čitali ili feljton ili spomenutu disertaciju usvojili ne samo vrijedna povijesna otkrića, nego i logiku stvaranja privida, način i metodologiju oblikovanja javnog mnijenja, odnosno vođenje i zavođenje puka.
Ali, tko bi se sjetio 2012. godine, brojnih događaja, o feljtonu da se i ne govori, kada je političko pamćenje kraće od godinu dana? Tko bi se sjetio još događaja od prije desetak, petnaest godina, iz 2003., ili 2000. godine, ili važnih događaja iz 1998. godine a da ne konzultira arhiv, stvarni ili virtualni?
1998.
- A te se 1998. godine okončala mirna reintegracija hrvatskog ozemlja, te je godine umro ratni ministar Gojko Šušak, te su godine prvaci oporbe u Washingtonu usvajali plan preuzimanja vlasti. Šestorici lijevih prvaka za boravka u Americi od osoblja Walter Reeda nisu trebali naknadni dokazi o zdravlju državnog poglavara, CNN je '96. bio objavio planetarnu vijest da je Tuđman iz bolnice otpušten s dijagnozom karcinoma. Te je 1998. godine državni poglavar - svjestan svog zdravstvenog stanja i prilika u zemlji - dovršavao plan sveobuhvatne obnove, između ostalog i duhovne, znao je da je destrukciji izvorište komunističko nasljeđe u supoziciji sa 'žutim, crvenim i zelenim faktorom' pa je planirao s novim ljudima, dokazanim u ratu na nov način i na dugi rok braniti državu od svih ugroza nadajući se pomoći duhovnog vodstva Crkve u Hrvata.
Ali! Nade se nisu ispunile, pa će se 1998. godinu pamtiti kao godinu 'grijeha struktura'; iako se radilo o božićnoj poruci zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića iz '97. g. njezin se eho protegnuo u '98.: 'Na djelu je grijeh struktura što su ih omogućili zakoni i propisi', ustvrdio je nadbiskup, 'kojima prvotni cilj nije bio opće dobro čovjeka i zajednice'.
Ova će se poruka posredovanjem medija u stotinjak interpretacija proširiti zaprepašćujućom brzinom. Mediji iz Sorosovog sektora nisu mogli doći k sebi: Pa, to je to!, to smo trebali!, nismo naručili, nismo platili ali smo inducirali godinama tu parolu i evo, ona je izrečena s najuzvišenijeg crkvenog mjesta i osvanula na svim naslovnicama!
Ali nitko tu parolu, vijest, osobu i poruku nije zgrabio čvršće od Nacionala. Tjednik kojeg je novcima i kadrovima utemeljila Kontraobavještajna služba JNA u svom je prvom broju nakon 'grijeha struktura' naslovnicu posvetio zagrebačkom nadbiskupu, dao prostora i priliku tumačima crkvenih poruka da o grijehu struktura kažu svoje. Izvorni sadržaj nadbiskupove božićne poruke više nitko i nije proučavao jer je medijska buka i zvonjava zbunila i razborita čovjeka koji voli svoju Crkvu a istodobno daje povjerenje bez ostatka poglavaru države: 'Zar je udaljenost od Kaptola do Pantovčaka doista bila takva da ga tajna crkvena diplomacija nije mogla prepoznati, prijeći i upozoriti koga treba upozoriti na taj fenomen grijeha? Zar crkvena diplomacija nije uočila CNN-ovu vijest, zar nije spoznala da je prvi hrvatski predsjednik globalna protuobavijesna meta?
Odgovor je važan, bit će još važniji.
Odgovor se mora temeljiti na iskustvu tog događaja, jer, analiziraju li se sve medijske i druge operacije usmjerene na rušenje poglavara države jasno je da je i ova sintagma o grijehu struktura dovela Washingtonsku šestoricu do pobjede na izborima trećeg siječanja 2000. godine. I više od toga. Medijski je reinterpretirana sintagma 'grijeh struktura' izazvala svojevrsnu zarazu u sferi kognitivnog, poput virusa prouzročila autoimunu bolest, pa još hara i harati će u izvornom ili nekom modificiranom obliku. Sumnjate? Počnite priču o privatizaciji i vidjet ćete na koga će se pokazati prstom.
2000.
- Ta tko bi se sjetio događaja iz 2000 g., od prije petnaestak godina, kada je političko pamćenje kraće od godine dana a da ne konzultira arhiv, stvarni ili virtualni. Te je godine nadbiskup Bozanić u Oplencu obišao grob Karađorđevića, te je godine Stjepan Mesić dobio izbore na paroli kažnjavanja grješnika i progonu struktura upravo onih iz božićne poruke zagrebačkog nadbiskupa. (Jesu li mislile na ovaj slučaj jedne ugledne talijanske novine nakon izbora 2000 tvrdeći da se ništa u Hrvatskoj ne događa bez blagoslova Katoličke crkve?) Na vlast je došla Mesić-Račanova struktura koja će po mjeri međunarodne zajednice kažnjavati grijehe'tuđmanizma', naravno i one iz Domovinskog rata, a na medijsku scenu s neograničenim autoritetom promarširat će haaški službenici od najnižeg do najvišeg ranga. Treba li uopće spominjati što su pisali te 2000. godine i godinu kasnije mediji koji izlaze u Hrvatskoj kako bi se opravdala politička strast lova i progona suradnika prvog hrvatskog predsjednika, takozvanih Tuđmanovih ljudi? Ništa začuđujuće za čovjeka koji zna na čijoj su ideološkoj i materijalnoj skrbi bili i jesu Feral (danas Novosti), Nacional (danas Aktual), Globus, Slobodna Dalmacija, Jutarnji i Novi list, itd. Međutim, začuđujuće je bilo i pisanje Glasa Koncila.
Evo što je tih 'davnih' godina komentator Glasa Koncila pisao: Olakotna je pak okolnost upravo u tome što su optuženici, jer zasigurno nemaju osobne moralne krivnje već samim time što su pozvane na sud - žrtve i junaci. Nije im bilo lako u ratu se žrtvovati, nije im lako ni sada prinijeti novu žrtvu za svoju domovinu, ali to je pitanje časti i ta se žrtva neizbrisivo ugrađuje u boljitak hrvatskog naroda i hrvatske države. Optuženici, ukoliko su časni hrvatski vitezovi, prinijet će tu veliku žrtvu, spremno za dobro Hrvatske proživjeti poniženje u očima onih koji bezobzirno istjeruju svoje interese, te bi mogli čak svojom dragovoljnom žrtvom postati kvasac zarastanja pukotina i polarizacija u hrvatskom biću. (GK 28/2001, 15. 7. 2001.)
Začuđujuće, strašno i mučno - da mučnije ne može biti!
Da su oni u Hrvatskoj i izvan nje koji 'bezobzirno istjeruju svoje interese' domišljali strategiju odnosa s Haagom i taktiku postupanja haaških istražitelja, ovoj se poruci žrtvovanja hrvatskih generala nikad ne bi domislili. Na ovoj su 'genijalnoj' humanoj konstrukciji svi drugi - od Haaga do Zagreba - mogli graditi svoje parole i 'kršćanske' poruke (ako je nevin i ako je časnik neka se preda) ne misleći da time uz generale poniženje moraju doživjeti i svi oni kojima su ti generali zapovijedali, pa i čitava nacija. Na stranu činjenica što komentator GK nije razumio da se nije radilo o osobnoj odgovornosti nego o 'udruženom zločinačkom pothvatu', on je porukomoblikovao veliki dio vjerničke javnosti koja je na taj način postala politički suradnik trećesječanjske vlasti i Haaga podjednako: 'Oni koji se ne odazovu pozivu na predaju kukavice su, a oni - ukoliko su časni – neka budu žrtve i junaci'.
Ovo je Miklenićevo proroštvo bijegom od progonitelja obezvrijedio upravo onaj na koga se proricanje odnosilo; onaj  koji je izdan najzaslužniji je za obranu časti i rušenje pred sudom optužnice za udruženi zločinački pothvat. Bijegom je odgodio sudski postupak, u međuvremenu dočekao kapitalni pravorijek iz sudske presude Martiću i Mrkšiću, svojoj obrani osigurao vrijeme za prikupljanje dokumenata i pripremu za uspješnu obranu.
2003.
- Sjeća li se tko događaja 2003. godine? Te su se godine u listopadu održali peti po redu parlamentarni izbori. Ni tada komentator Glasa Koncila nije propustio komentirati važan događaj, ishod izbora:
'Birači su veliku packu dali pojedinim ambicioznim političarima koji su, da bi imali prvu fotelju, osnivali svoje stranke ne mareći što su – ne ulazeći ovdje je li opravdano ili neopravdano – izgubili u javnosti dobar glas. Za hrvatsku politiku bilo bi vrlo korisno kad bi političari shvatili jasnu poruku birača i dobro promislili nije li možda došao čas za njihovo povlačenje s političke scene. (…) Konačno, birači, željni stvarne promjene, nagradili su Hrvatsku demokratsku zajednicu za njezine napore da očisti svoje redove od onih koji su spremni hrvatstvo iskoristiti za svoj interes, dajući joj novu priliku nakon koje će sigurno još strože prosuđivati nego li dosada'.(GK, 48/2003, 30. 11. 2003., Traganje za stvarnom promjenom).
Iz prvog se čitanja teksta vidi da je autor nekorektan i pristran, teološki nakaradan jer opravdava klevetu; on, kao 'čovjek crkve' daje povoda za medijsku difamaciju političara koji mu nisu po volji, daje povoda da ih se ne samo klevetom nego i bombom može zapriječiti i strahom udaljiti iz politike bez prava na istinu i javnost, on opravdava čin klevete kao način na koji se dolazi do političke koristi. Tko su ti političari iz komentatorovog komentara kojima su birači dali veliku packu ako nisu Ivić Pašalić i Miroslav Tuđman? Ako jedno ovakvo 'mišljenje uvaženog teologa' kao prosuditelja politike korisnog i nekorisnog nije oblikovanje vjerničke javnosti, što jest?
2012.
- Koji su događaji obilježili 2012. godinu, lakše je se sjetiti. Te se 2012. godine u siječnju između ostalog održao referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ni jedan događaj na nacionalnoj razini nije medijski pripremljen i nadziran kao spomenuti referendum. Ni jedna jedina riječ se nije smjela oteti, reći, napisati i odaslati koja bi bila protiv ulaska Hrvatske u EU. I Glas je Koncila tome apsolutno nadziranom medijskom pothvatu dao svoj prilog. Intervjuom dr. Zvonimira Lauca naprimjer . Ovaj je osječki profesor - voditelj Katedre ustavnih i političkih znanosti na Pravnome fakultetu u Osijeku - tjedan dana uoči referenduma poručio: ' Iziđite na referendum. Slobodnom voljom odlučite o sudbini, imajući u vidu koja je alternativa'. A, alternative - kao što je Sanader u sveopćoj medijskoj orkestraciji ponavljao - nije bilo.
Nije samo GK dao svoj prilog kampanji. Nadbiskupijski pastoralni institut Zagrebačke nadbiskupije u suradnji s Centrom za europske studije FPZ Sveučilišta u Zagrebu, organizirao je okrugli stol na temu: Katolička crkva i europske integracije na kojoj je između ostalih uvodničara bio i dr. Damir Grubiša. Zanimljiv uvodničar, nema što, diplomat, kulturni ataše u Americi, što god se pod tim podrazumijevalo, predsjednik Ideološke komisije CK SKH u zadnjem mandatu postojanja SK čija je supruga Tatjana Burjačenko Grubiša pred hrvatskim sudom branila agenta KOS-a Radenka Radojčića Ljudevita autora dokumenta s početka ove priče.
Kada se kampanji za referendum pridoda i Vesna Pusić koja je zaprijetila strahom od neisplate mirovina i crnom budućnošću ako referendum ne prođe, onda puk priprosti zaključi da Hrvatska doista 'nema alternative'. Čak bi u ovome kontekstu bilo suvišno spominjati pravno nasilje kako bi referendum prošao i stvaranje Saveza za Europu kojemu su pripadale sve parlamentarne stranke - sve uz blagoslov Kaptola kad je ulazak Hrvatske u EU riječ. Obrazac zastrašivanja kojim se poslužila Vesna Pusić je univerzalan, koristio ga je u svom Škotskom predreferendumskom nastupu i bivši britanski premijer Gordon Brown. Zastrašivanje gubitkom egzistencije se ide kada sve druge tehnike uvjeravanja ne pomažu.
- Sada je zakonski okvir, kroz koji su Savez za Europu i Kaptol odvukli RH u EU, postao okvir izravne demokracije u svakom pogledu pa tako i u pogledu Inicijative U ime obitelji da se na referendumu donese Ustavni zakon o izmjeni ustava Republike Hrvatske.
2014.
Kakav je to prijedlog dosta? Što je u njemu prihvatljivo, što prijeporno, što nejasno? Ili je u njemu sve prihvatljivo, ništa prijeporno i sve jasno!
Povjerenje koje je Inicijativa zadobila u jednoj društvenoj misiji, sada 'falce flag' pristupom ulaže u misiju posve drugačije naravi, pa bi bilo primjerenije da se za potrebe nove misije udruga preimenovala u Inicijativu u ime birača? Uostalom, nije jasno što kvalificira Inicijativu UiO da se odvažila na politološko-pravni pothvat, odnosno da izravnom demokracijom dođe do Ustavnog zakona.
Svjesni da je referendumsko pitanje zakučasto i da će ga mali broj ljudi u cjelini i jasno shvatiti, Inicijativa je pribjegla promidžbi svojega prijedloga pod nazivom Birajmo svoje predstavnike imenom i prezimenom i formulirala ga u nekoliko cjelina:
Preferencijalno glasanje bez cenzusa - propagira želju da birače predstavljaju sposobni a ne podobni zastupnici koji bi bili odgovorni 'nama a ne vodstvu stranaka'; propagira i načelo da 'ni predsjednici stranaka neće imati osigurano mjesto u Saboru, jer će i o tome odlučivati birači.
Ovo je mit. Tko smo to mi kada idemo na biralište nego stranački opredijeljeni birači, opredijeljeni za njezino vodstvo i program i listu njezinih kandidata koju upoznajemo tijekom promidžbene kampanje. Radi se o povjerenju koje može biti iznevjereno ili potvrđeno. Može li stranačko vodstvo unaprijed znati hoće li kandidat kojega predlaže iznevjeriti ili će za šaku škuda prebjeći u drugi tabor? Znaju li to unaprijed birači koji biraju imenom i prezimenom?  Tko to normira sposobnost i podobnost? Na jedan način stranačko vodstvo, na drugi način mediji a na treći jedni i drugi uz zavedeni ili pak razboriti puk. Komu se može vjerovati? Na kraju, ne mogu li kandidati istodobno biti sposobni i podobni, odani stranci i vodstvu koje ih je nominiralo? Zašto se lojalnost krivotvori u podobnost? Ako su sposobni pojedinci uvjereni u svoje sposobnosti zašto se ne afirmiraju izvan stranaka? U pozadini je ovoga prijedloga - kako ga obrazlažu - mogućnost discipliniranja predsjednika stranaka. Opet, otkud je najednom svim pobornicima ovakvog referenduma poznato da bi se sam predsjednik stavio na prvo mjesto na izbornoj listi? Bi li uopće bio na listi?
- Smanjenje izbornog praga s 5 na 3 posto - propagira lakši prolaz za manje stranke jer je 'izborni prag od 5 posto prevelik svima', tvrde u Inicijativi, 'osim onim najvećim'.
- Kada su ovo pročitali protivnici referenduma i ustvrdili da će zbog nižeg izbornog praga u parlament ući poveći broj manjih stranaka što bi možda otežalo funkcioniranje vlasti, pobornici su referenduma pribjegli računanju pa su utvrdili da bi u Saboru bilo manje stranaka ako bi se primjenjivao izborni zakon kojega predlažu. Kontradikcija u prvom koraku! Zbog čega?
Stranke svoju izbornu strategiju planiraju prema zakonu koji je na snazi. Kada bi pobornici referenduma vidjeli što im se pred očima događa (prestrukturiranje političke scene s Bandićem, Čačićem i OraH-om na jednoj strani i koaliranje Hrasta i HDZ-a na drugoj strani) shvatili bi da im je besmisleno računanje mandata na temelju rezultata izbora iz 2011. godine. Da je Bandićeva lista veća od 5 posto, zar bi sam Bandić pledirao za 3 posto? Ili Čačić?
Najmudrije su učinili Karamarko i Ilčić. HDZ je postojećoj koaliciji pridružio stranku od 3-4 posto, a Hrast se vezao uz veliku stranku izbjegavajući rizik od neuspjeha. HDZ će dobiti svježinu, Hrast utjecaj, a Savez za Hrvatsku iz kojega je Hrast izišao izgubiti će jedno i drugo.
Prijedlog izbornog praga od 3 posto je srednja granica, dobro procijenjena za stranke srednjeg puta, primjerice za stranku koja to tek treba postati, OraH, koju modelira i koju će zelenim pokretima i strankama osnažiti Žarko Puhovski. Da nije tako, zašto bi CroDemoskop napuhivao popularnost Mirele Holly i stranke koja još nema svoj politički program? Uostalom, kakav je to krimen pred očima javnosti ako veća stranka koalira s manjom za koju se ne zna prelazi li izborni prag?
Veće izborne jedinice i biranje 20 zastupnika ili više, ovisno o broju birača propagira načelo pravedne zastupljenosti birača s obzirom na veličinu izbornih jedinica koja se postiže nižim izbornim pragom i manjim brojem teritorijalnih jedinica, po veličini većih, ali zapostavlja načelo ravnomjernog demografskog i gospodarskog razvitaka svih dijelova domovine. Zaključak se odnosi i na slijedeći prijedlog Inicijative koji predlaže:
Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama – argumentiran je podatkom da su razlike u broju birača pojedinih izbornih jedinica do 30 posto, pa se Ustavnim izmjenama predlaže da Zakonodavac domisli zakonska rješenja kojima bi se ujednačila 'vrijednost' glasova u svim izbornim jedinicama.
Traži se ujednačivanje vrijednosti glasova u izbornim jedinicama, a zapostavlja se izjednačivanje svih državljana u biračkim pravima što je slučaj s dijasporom i nacionalnim manjinama. Traži se preuređenje sadašnjih izbornih jedinica na pet, što ide u prilog autonomašima i njihovim idejama o pet regija.
Iz ovoga se prijedloga ne naslućuje tko bi to mogao biti Zakonodavac, hoće li to učiniti i kako će to učiniti jer se Ustavnim izmjenama to ničim ne uvjetuje.
Glasanje dopisnim putem i elektroničkim putem omogućilo bi svim državljanima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj da lakše ostvare svoje biračko pravo.
Ali, dijaspora ima samo tri mandata, isto kao i srpska manjina neovisno koliko će ih birača birati e-poštom, pa je ovo načelo - iako najprikladnije za promidžbu referenduma - u biti nesvrhovito.
Pravilo koaliranja stranaka – samostalno na izbore udruživanje nakon izbora – načelo predlaže onemogućavanje zajedničkih kandidacijskih listi dviju ili više političkih stranaka i obrazlažući prijedlog slučajem koaliranja HNS-a i SDP-a.
S bezbroj se načina ovo načelo može izigrati pa ga uopće nema smisla opisivati. Zar SDP nije mogao na svoju listu staviti bilo koga s imenom i prezimenom neovisno koje je stranke član ili simpatizer, ako je uvjerenja da mu to koristi? I što bi priječilo mandatara i izbornog pobjednika da raspodjeljuje bilo koga s takve liste u bilo koje tijelo vlasti?
Ali Inicijativa ne mari za nejasnoće, prijepore stručnjaka, ne mari za podijeljenu javnost oko referenduma, 150 000 potpisnika je već tu, vrijeme je da se pokrene nešto.
Rujan, 2014. Napokon!
'Kucnuo je čas', naslov je komentara u kojemu komentator Glasa Koncila (GK38,2100, 21.9.2014.) upozorava da je “Bitno zapaziti kardinalovo isticanje da 'prilike ne dopuštaju odgađanje', da je ovo povijesni trenutak u kojem se moraju početi događati promjene za opće dobro. Taj jasan crkveni stav sigurno se ne će svidjeti političkim strankama koje se protive referendumu i nužnim promjenama izbornoga sustava pa obmanjuju javnost.“
“Koliko god mediji odvraćali pozornost javnosti od brojnih neriješenih problema u suvremenoj Hrvatskoj i koliko god baš zbog toga svakodnevno nametali predizbornu kampanju za predsjednika države, koja uopće nije raspisana, niti je poznato tko će se sve službeno natjecati za tu funkciju, ne mogu potpuno ignorirati inicijativu građanske udruge »U ime obitelji« za referendum za biranje političara s imenom i prezimenom.“
-  Nekorektno. Pristrano. Politički nepismeno. Ne preostaju drugi zaključci, jer je iz komentara jasno kako urednik GK nije prepoznao vrijednost spomenute disertacije s početka teksta i nemalog truda urednika feljtona i da nije razumio logiku stvaranja privida, način i metodologiju oblikovanja javnog mnijenja, odnosno vođenje i zavođenje puka jer je sam pao u 'beskonačnu petlju stvorenih privida' jednog događaja za kojeg svatko u Hrvatskoj zna.
Od komentatora nekorektno, jer spominje stranke a ne navodi im ime, tvrdi da se protive referendumu a ne navodi zbog čega, tvrdi da se protive nužnim promjenama izbornoga sustava što nije točno - jer ne obmanjuju stranka javnost ako obrazlažu svoj stav. Ako se pojedina stranka protivi referendumu s ovakvim pitanjem, to ne znači da se da se protivi svakom prijedlogu i nužnim promjenama izbornog sustava.
Od komentatora pristrano, jer nije problem sviđa li se kome ili ne sviđa izneseni crkveni stav u pogledu referenduma, nego se radi o razložnosti onoga što se referendumom želi i može u ovom trenutku postići.
Od komentatora politički nepismeno, jer tvrdi da mediji odvraćaju pozornost od referenduma, ne vidi da je upravo suprotno - mediji skreću pozornost s brojnih neriješenih problema i predsjedničkih izbora na referendum. Komentator nadalje tvrdi da kampanja za predsjednika države uopće nije raspisana, niti je poznato tko će se sve službeno natjecati za tu funkciju. To tvrdi jer ne zna kako brojanjem doći do zadnjeg datuma do kojeg se izbori po zakonu moraju raspisati i održati, to tvrdi jer ne zna da s tom kalkulacijom Josipović ostvaruje probitak jer se ne propituje njegov mandat nego se raspravlja o referendumskim inicijativama, njegovoj, Gongovoj i onoj Željke Markić.
Komentator ne vidi da je Željka Markić medijska zvijezda, ne vidi da 'mini revolucija samo što nije počela', ne vidi da su naslovnice njezine; svaki drugi dan po jedan veliki intervju, novinski, radijski, svaki dan po jedna velika priča za nju, oko nje, oko Inicijative, rade se izborni modeli i programiraju simulacije, na Ruđeru gonetaju 'božju česticu' u referendumskom pitanju, na njemu ovjeravaju model Edvarda Lorenza i Teoriju kaosa, nema više istraga o skupim vilama, gradnji na crkvenom zemljištu, nema istraga o dobrim poslovnim vezama, nema poreznog nadzora nad tvrtkama njezina brata; Iskorak se ne pokreće Kontra ne kontrira, zaključuju kako mogu skupit 3000 potpisa za jedan dan bez parade i ponosa; predsjednici Udruge UiO sva su medijska vrata otvorena, crkvena i protucrkvena, žuta, crvena; Stiryia i EPH raskriljuju prostor nad njom, nad Inicijativom, nad prelatima koji je podupiru, nad hadezeovcima bez mandata; po informativnim redakcijama Radmanove medijske kuće se ne šegače s 'Markićkom', njezinim stilingom, sada je to dr. Željka Markić, ne spominje se big-mama, ne broje joj djecu, ne propituju se donatorske relacije, jer se eto, desnica kako kažu Bandić i Raspudić prestrašila njezine pojave, od straha smrzla pred njom pa sada polako kopni i nestaje, jer … sve tako dobro ide - da ne može bolje!
Ta 'Kucnuo je čas' piše komentator Glasa koncila kao da je Hrvatska na putu putu epohalnog zaokreta kako nam uz kafu dotiskuje i tumači veliki pisac slabe misli Raspudić, visoki predstavnik nino-konzervativizma i zvijezda dugih noćnih razgovora, hipnotizirajućih sjedeljki, na kojima se priča o svemu i svačemu a od čega imaju koristi samo lijevi mjesečari i desni besposličari.
Ono što komentator GK ne vidi, a drugi vide da je po srijedi riječ o prijedlogu skupine solidnih pravnika bez političkog iskustva, vide da je riječ o pokušaju da se preko Inicijative učini 'ono nešto' kako bi se vlast promijenila, kako bi se politička bipolarnost za račun trećeg puta narušila, o pokušaju kojeg je po Josipovićevoj i Gongovoj mjeri formatirao profesor Podoljnjak. Ako se SDP-snizio za račun OraH-a, u odnosu na koga bi s trebao HDZ poniziti pa da im računica bude dobra?
Doista, vlast može biti stabilna kako kažu mnogi a ne samo u Inicijativi - a da država propada. Treba učiniti 'ono nešto', a to je da se konačno rastvori sustav do zadnje ćelije, sustav koji nam je oduzimao čast, ime i prezime. To se jednostavno može i na predsjedničkim izborima, potom na parlamentarnim.
Jedini je uvjet da udruže snage oni koji to doista znaju i hoće.

Ivan Mihael Ban, HR svijet