10 srpnja, 2014

Prijateljstvo kraljevskih gradova

POTPISANA POVELJA O PRIJATELJSTVU S OPĆINOM TOMISLAVGRAD

POTPISANA POVELJA O PRIJATELJSTVU S OPĆINOM TOMISLAVGRAD
Tomislavgrad, 08. srpnja 2014. godine - Dan Općine Tomislavgrad
Grad Solin, zastupan po gradonačelniku Blaženku Bobanu i Općina Tomislavgrad, zastupana po načelniku Ivanu Vukadinu, sklopili su Povelju o prijateljstvu i suradnji. Prepoznavši  zajedničke mogućnosti u razvijanju i širenju međusobnih odnosa u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva na dobrobiti svojih građana, uspostavljaju međusobne prijateljske odnose između građana  i institucija Općine Tomislavgrad i Grada Solina i razvijaju njihovu međusobnu  suradnju na području gospodarstva, turizma, poljoprivrede, zaštite prirode i okoliša, školstva, kulture športa, mladih i demokracije.
Općina Tomislavgrad i Grad Solin će aktivno podupirati realizacije ove suradnje, zbližavanja i međusobnog upoznavanja građana i institucija Tomislavgrada i Solina te će održavati srdačne veze prijateljstva i zajedništva za razvitak, boljitak i dobrobit obiju zajednica.
Općina Tomislavgrad je istovremeno potpisala i još jednu Povelju o prijateljstvu i suradnji s Gradom Kninom.
GradnačelnikRenato
/slika 1. predsjednik  Gradskog vijeća Grada Solina Renato Prkić, gradonačelnik Grada Solina Blaženko Boban i načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Vukadin/

Gradonacelnik




/slika 2. gradonačelnica Grada Knina Josipa Rimac, načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Vukadin i gradonačelnik Grada Solina Blaženko Boban/

04 srpnja, 2014

Slučaj "Lora 2" - Zašto ih progone i sude?

KOORDINACIJA RATNIH POSTROJBI I
STRADALNIČKIH UDRUGA
SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
kontakt: Zlatko Čipčić, mob: 091 53 10 888



                                                                           poziv
                                                                  medijima svima


Dana 08. srpnja 2014. godine u palači Pravde u Splitu počinje suđenje „LORA 2„ povodom istog Koordinacija udruga organizira konferenciju za javnost i medije  u 

Hotelu Park, Hatzeov perivoj 3, Split
dana 07.srpnja 2014. godine (ponedjeljak)
s početkom u 10,00 sati
diskriminacija u neljudskom postupku; slučaj LORA  vrhunska je prijevara vlastitih građana u organizaciji pravosuđa Države Hrvatske  kakve se ne bi zasramio niti jedan "diktatorski" režim" u svijetu,    
hrvatski vojnici osuđeni su na temelju nepostojećeg zakona,  koji nije bio na snazi 1992. godine,  na njih se ipak primijenio i dalje primjenjuje u procesu Lora 2  onaj "fantomski" iz 1993. godine koji je nastao na saborskom Odboru za pravosuđe, istoga dana kada je osnovan Haški sud. 
O TEMI GOVORE;
predstavnici ratnih postrojbi i
stradalničkih udruga
 dr. sc. Josip Jurčević
 Vinko Burazer  odvjetnik
Jagoda Bungur
mr. sc. Stjepan Lozo

 


Važno je da prenesete istinu  hrvatskoj i svjetskoj javnosti; jer slučaj LORA je korupcijska vertikala u hrvatskom pravosuđu, a prema izjavi zamjenice ministra pravosuđa i paradigma hrvatskog pravosuđa,  ZAŠTO IH ONDA PROGONE I SUDE ???!

21 svibnja, 2014

Eko udruge protiv projekta CGO-a u Marišćini

Rijeka, 20. svibnja 2014. - Udruga Krizni eko stožer Marišćina, koja se protivi projektu županijskog centra za gospodarenje otpadom "Marišćina", jučer je na konferenciji za novinare objavila da im je Europska komisija potvrdila da bio-reaktor centra "Marišćina" nije sukladan europskim direktivama o smanjenju količine biorazgradivog otpada na odlagalištima.
Naveli su da im je Europska komisija u svom odgovoru potvrdila da se bio-reaktorsko odlagalište, kakvo je planirano centru „Marišćina“ ne smatra načinom smanjenja biorazgradivog otpada na odlagalištima.

Stoga Krizni eko stožer od primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine i riječkog gradonačenika Vojka Obersnela traži objašnjenje kako će se riješiti problem odvajanja i zbrinjavanja biorazgradivog otpada.

Kako su pojasnili, to traže s obzirom na to da u tek donesenom Prostornom planu Primorsko-goranske županije nisu definirane lokacije za kompostane, a zbrinjavanje biorazgradivog otpada u centru "Marišćina" nije sukladno EU direktivama.

U Kriznom eko stožeru smatraju da je „Marišćina“ promašen, tehnološki zastario, ekonomski neisplativ i ekološki neprihvatljiv projekt. [H]

Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS

Gospodarenje otpadom - nove regulative

Gospodarenje otpadom: Kako se nositi s novim regulativama

pr foto
S 1. srpnja 2014. svi građani Republike Hrvatske morat će odvajati svoj otpad. Do sada je više od 200 hrvatskih gradova i općina uvelo ili započelo uvoditi ovaj sustav.
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju sektor gospodarenja otpadom zahtijeva najviše promjena. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom trebao bi biti cirkularan tako da se jednom upotrijebljeni resursi vraćaju u ponovnu upotrebu te da se iz njih crpi maksimalnu korist. Otpad jedne industrije time će postati sirovina druge. Država bi ove godine u tu svrhu trebala uložiti više od 220 milijuna kuna.
Od 1. srpnja svi građani će morati imati mogućnost odvajanja otpada. Njihov dosadašnji otpad bit će razdvojen na korisne sekundarne sirovine poput papira, stakla, metala, biootpada i sl. Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima, inače rijetka slika u Hrvatskoj, postat će standard u svim gradovima i općinama. Budući da primarna selekcija otpada službeno počinje u srpnju, mnogi strahuju kako će turistička sezona biti najveći razlog mogućeg kašnjenja pune implementacije tog novog modela u nekim dijelovima Hrvatske.
Osnovni cilj primarne selekcije otpada u Hrvatskoj je povećanje reciklaže s trenutnih 8% na 50% do 2020. godine. Problemi s kojima se država sada suočava su velika ulaganja u infrastrukturu, nova precizna regulativa i ono najteže – promjena navika građana.
Današnji potrošači žive daleko drugačije nego prijašnji i unatoč boljoj kvaliteti života kod nas se proizvodi više otpada nego ikada. Na službena odlagališta otpada u Hrvatskoj godišnje se odloži 1.200.000 tona komunalnog otpada što bi značilo da svatko od nas na dnevnoj bazi stvori od 0,40 do 0,95 kg otpada.
Ako se primarna selekcija otpada ne provede valjano, očekuju nas milijunske kazne i ostale sankcije od strane Europske unije. Imajući na umu kako je gospodarenje otpadom složena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje te sadrži čitav niz postupaka i tehnologija, znamo da nas čeka velik i mukotrpan posao. Također moramo biti svjesni kako neprimjereno gospodarenje otpadom smanjuje kakvoću okoliša i kakvoću življenja te uvelike utječe i na zdravlje nas samih.
Do kraja 2018.godine Hrvatska mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači da do tada sva odlagališta moraju biti sanirana i usklađena, a ona koja ne rade po pravilima, zatvorena. Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prestajemo zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta, a postoji i mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom.
Kako bismo što bolje upoznali buduću regulativu i politiku gospodarenja otpadom, Poslovni dnevnik organizira stručnu konferenciju pod nazivom ”Gospodarenje otpadom II – Primarna selekcija otpada” koja će se održati 24. rujna 2014. godine.
Konferencija Gospodarenje otpadom II okupit će i potaknuti javnu diskusiju svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika komunalnih poduzeća, čelnika lokalne samuprave, proizvođača opreme, te državnih institucija. Više informacija o konferenciji saznajte ovdje.
Izvor: vecernji.hr

14 svibnja, 2014

Norveška sve više zainteresirana za ulaganja u Hrvatsku

Norveška nudi suradnju u obnovljivim izvorima energije

Norveška nudi suradnju u obnovljivim izvorima energije
Zagreb, 14. svibnja 2014. - Norveške tvrtke žele surađivati s hrvatskima u području obnovljivih izvora energije, a prilike za to ojačale su nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji i sporazuma o hrvatskom sudjelovanju u Europskom gospodarskom prostoru (EEA), istaknuto je na jučerašnjem seminaru o obnovljivim izvorima energije u organizaciji Norveškog veleposlanstva, Ministarstva gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore.
Premda u svijetu poznata po izrazito snažnom naftnom i plinskom sektoru, Norveška je i zemlja koja se oslanja i na obnovljive izvore energije. Tako gotovo sto posto električne energije koja se potroši u toj zemlji, dolazi iz hidrocentrala u čemu Norveška ima tradiciju dužu od sto godina, kaže norveški veleposlanik u Hrvatskoj Henrik Ofstad.

Po iznijetim podacima, Norveška proizvodi 56 posto energije za svoje potrebe, uključujući energiju za transport, iz obnovljivih izvora energije.

Norveški stručnjak za obnovljive izvore Karl Christian Stromsen smatra da Hrvatska može biti atraktivna norveškim stručnjacima i ulagačima koji se bave obnovljivim izvorima, a posebnu priliku za to vidi unutar EEA-ovih programa koji su, kako je rekao, već polučili uspjeh u baltičkim zemljama.

Za Hrvatsku je, po njegovu mišljenju, ključno stvoriti prijateljski okoliš za ulaganja jer obrazovanu radnu snagu i konkurentni trošak rada u odnosu na druge zemlje već ima.

Line Amlund Hagen iz agencije INTPOW, koja se bavi partnerstvima u razvoju projekata obnovljivih izvora, kaže kako norveški eksperti i ulagači u zadnje vrijeme sve više nastoje izići s unutrašnjeg norveškog tržišta i tu vidi priliku za Hrvatsku. Kao dokaze dobre prakse ističe norveška iskustva u off shore vjetroelektranama i korištenju energije Sunca.

U razdoblju od 1993. do kraja 2013. godine norveški investitori u Republiku Hrvatsku su uložili 173,9 milijuna eura te Norveška u tom razdoblju zauzima 19. mjesto u ukupnim inozemnim ulaganjima u Hrvatsku. [H]

Autor: © Portal croenergo.eu (T.T.) / ENERGO MEDIA SERVIS

11 svibnja, 2014

Župan Ževrnja otvorio najveći morski akvarij u Hrvatskoj

Solin, 11. svibnja 2014. - U Vranjicu kod Solina sinoć je otvoren najveći morski akvarij u Hrvatskoj, površine 800 metara četvornih sa 400.000 litara morske vode, a najveće zanimanje posjetitelja izazvali su morski psi.
U akvariju, s florom i faunom koja predstavlja bogatstvo hrvatskog podmorja, je za ceremoniju otvaranja bilo 80 vrsta riba, a planirano je da ih ubuduće bude 130. Sada se, među ostalim, mogu pogledati dva morska psa duga oko po metar i pol te 13 manjih, zatim raže, veliki ugori, murine i jastozi.

Akvarij je u vlasništvu tvrtke "Veslo" obitelji Kuzme Marianija, podrijetlom iz Komiže, koji je rekao da je do sada u taj projekat uložio oko milijun eura.

"Ovo je daleko najveći akvarij u Hrvatskoj jer do sada najveći bio je u Dubrovniku koji ima između 60.000 i 70.000 litara morske vode, a mi imamo višestruko veće količine vode", rekao je Mariani. Dodao je kako očekuje da će akvarij posjećivati školske ekskurzije iz cijele Hrvatske.

Akvarij su otvorili solinski gradonačelnik Blaženko Boban i župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja.

"Grad Solin i turistička zajednica Solina maksimalno podupiru projekt ovog akvarija koji je iznimno važan za razvoj turizma u Solinu i vjerujemo da će akvarij pridonijeti turističkom boomu na području našeg grada", kazao je Boban, koji se nada da će akvarij postati jedna od najvažnijih turističkih atrakcija u Dalmaciji.

Župan Ževrnja je istaknuo kako je oduševljen projektom akvarija u Vranjicu.

"Ovaj će akvarij umnogome pridonijeti razvoju turizma u Solinu i Splitsko-dalmatinskoj županiji", rekao je Ževrnja.

Nakon svečanosti otvaranja akvarija u Vranjicu je priređena pučka fešta na kojoj se okupilo mnoštvo građana.

Autor/Fotografija: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS / SLOBODNA DALMACIJA

20 travnja, 2014

Uskrsna čestitka

Trpimir Jurkić: Uskrsna čestitka

  • Autor  Trpimir Jurkić
  • Trpimir Jurkić: Uskrsna čestitka
SRETAN USKRS!!!
Prije nekoliko godina u jednoj od svojih korizmenih propovjedi, pokojni fra Špiro Marasović izrekao je ovu rečenicu:
„Krist nije došao donijeti nam bolji život, nego vječni život“!
Sviđa vam se croative.net? – klikni like
 
Ta rečenica nagnala me je tada na ovu Uskrsnu čestitku prijateljima, dragim ljudima….
Gospodine,
razarajuća jednostavnost ove rečenice, koja odzvanja mojom korizmom, razotkriva moju vjeru, čiju golotinju grijem na plamenu nade u onostrano, ali čije obitavalište gradim na onom prvom dijelu rečenice. Prostor moga doma je u boljem životu!
Gospodine, ti mi rušiš dom!
Tom rečenicom pozivaš me da prijeđem prag svog boljeg života i krenem u potragu za svojim pravim mjestom, svojim pravim licem... A kamo?
Strah me tog iskoraka i te rečenice.
Zašto ne bi moglo i jedno i drugo? 
Ja volim vjerovati u vječnost, ali Ti mi kažeš da mjeru svoje vjere mjerim spoznajom da mi za tu vječnost bolji život ne znači baš ništa.
Gospodine, opet ti kažem, rušiš mi dom!!!
A Ti uzvraćaš:
Gdje god da na ovoj zemlji glavu nasloniš, u sjeni križa usnut ćeš.
Gdje god da na ovu zemlju nogom stupiš, pod križem hodat ćeš.
A ispod križa je dovoljno mjesta za svačiju stopu.
Gdje je moje mjesto? Gdje da smjestim sebe i svoj život? Koje je moje mjesto pod križem? Uz koga da stanem i utisnem svoj trag?
Mnogi su pod njim i uokolo njega. Lica znana i ne znana.
Gdje sam ja? Koje je moje lice? Gdje mi je dom?
Majka Marija i druga Marija, uz njih najdraži učenik. 
Lijevo i desno razbojnici sa svojim krivnjama, ispod vojnici sa svojim kopljima, pa farizeji i svećenici sa svojom pravednošću...
Jesam li tu? Ne znam, ne vidim se...
Uzavrelo mnoštvo onih što vole besplatne spektakle i uzvikivanje skriveno u šumi glasova.
Pilat koji okom ne dohvaća križ, ali čuje svoju naredbu koju izvikuje narod.
Šimun Cirenac zamišljen, gleda ožiljak na svom ramenu što mu ga je urezao tuđi križ.
Gdje li sam gospodine? Tražim se, siguran da moram biti tu...
Veronika, zagledana u uspomenu sa kojom ne zna što će...
Baraba, sa smiješkom slobode na usnama koju mu je darovala tuđa smrt...
Tu je i Petar, skriven i sam, u očajničkoj borbi. Gledati Učitelja ili potražiti onog pijetla koji mu je istinu zakukurijekao ravno u lice...?
U pustari, daleko od svega jedna omča zategnuta i tijelo što se njiše…
Tražim svoje lice, Gospodine, i gdje god pogledam vidim ga...

****
Četiri godine nakon te rečenice, na ovu cvjetnu nedjelju, mediji su na Papinom ozbiljnom licu čitali umor, a njegovu propovijed su nazvali „dramatičnom homilijom“. I zaista, sjedeći u svom papamobilu i prolazeći kroz mnoštvo hodočasnika na trgu Sv. Petra, Papa Franjo nije otpozdravljao, mahao i osmjehivao se vjernicima. Duboko pognute glave, zatvorenih očiju, kao da je bio negdje drugdje…
A kad je ta „ozbiljnost i umor“ progovorila u propovijedi, bilo je jasno da se radilo o potpunoj uronjenosti u vlastito srce i pitanje na kojem počiva sva prošlost i sva budućnost ove civilizacije. Temeljno i najvažnije pitanje svakog ljudskog života.
Tko sam ja? Gdje mi je srce?
Tko sam je pred Gospodinom, tko sam je pred drugim, tko sam ja pred samim sobom? 
Zamislite svijet u kojem bi se, svatko od nas, svaki put nanovo pitao:“tko sam ja“?
Svako jutro, prije no što odlučim krenuti u novi dan i „pokoriti ga“: Tko sam ja?
Prije svake osobne ambicije: Tko sam ja? 
Prije nego što svijetu objavim svoje sposobnosti, svoju pamet i sve svoje znanje:Tko sam ja?
Prije svake želje da budem najbolji igrač, glumac, liječnik, stolar, učitelj, trgovac, gradonačelnik, zidar, novinar, poljoprivrednik, saborski zastupnik, automehaničar, predsjednik….:Tko sam ja? 
Prije no što taština zatruje moj, pogled, osmijeh i riječ: Tko sam ja? 
Prije svake želje da iskoristim sve što se iskoristiti da:Tko sam ja? 
Prije potrebe da posao odradim na tuđim podmetnutim leđima: Tko sam ja? 
Prije no što prevarim državu, podmitim policajca,službenika, liječnika i pokradem poduzeće: Tko sam ja?
Prije svake laži samom sebi, bližnjem, ženi, djetetu, mužu, prijatelju…:Tko sam ja? 
Prije nego li drugog prepoznam tek kao poligon za treniranje svoje moći ili svoje humanosti: Tko sam ja?
Prije nego što pljunem na drugog, a sebe proglasim mjerom svih stvari: Tko sam ja?
Prije nego osudim ono što ne razumijem: Tko sam ja? 
Prije no što zaspem snom pravednika: Tko sam ja?
Zamislite svijet u kojem bi se svatko od nas, prije svega, uvijek nanovo pitao: Tko sam ja, gdje mi je srce?
Vjerujete li da bi bili bolji ljudi, a ovaj svijet ljepše mjesto za život?
Ljudski život jest trajna „čežnja za licem“ i neprestano traganje za svojim mjestom pod križem. Pronaći svoje mjesto i prepoznati svoje lice u mnoštvu pod križem, znači svom životu, polako ucrtavati put do Uskrsne nedjelje.
Sretan Vam put....
Trpimir Jurkić

11 travnja, 2014

Katastrofalno neznanje birača o osnovnim značajkama izbora za EU Parlament



HSS je proveo istraživanje informiranosti hrvatskih građana o predstojećim izborima za Europski parlament HSS koje pokazuje katastrofalno neznanje birača o nekim osnovnim značajkama tih izbora, a istovremeno ukazuje na potpuni nemar odgovornih da provedu kvalitetnu kampanju koja bi spriječila da broj nevažećih listića prijeđe izborni prag – ili možda čak i interes vladajućih da tako i ostane.
Ako je vjerovati ovom istraživanju, odziv hrvatskih građana bit će neočekivano visok, iznad 64 posto, ali je problem u tome što približno jednak broj građana uopće nije čuo za preferencijalne glasove ili ne zna objasniti o čemu se zapravo radi. Dakle, ne znaju da ne moraju glasati isključivo za liste, ne znaju da ne moraju zaokružiti prvog kandidata na listi (koji više nije u punom smislu ”nositelj” liste) već da mogu odabrati i zadnjeg na listi, ako taj više odgovara njihovoj predodžbi poželjnog kandidata, ili ako na taj način žele poslati poruku sastavljačima lista.
Hrvatska seljačka stranka rezultate ovog istraživanja poslala je ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić, koja je po prirodi stvari odgovorna za informiranje građana o eurointegracijama, odnosima Hrvatske i Bruxellesa, pa tako i o izborima za Europski parlament. Dopis kojeg je potpisala Marijana Petir, HSS-ova kandidatkinja za zastupnicu u Europskom parlamentu prenosimo u cijelosti.
 hss-istrazivanje-ep-100
“Poštovana gospodo Pusić,
Potaknuti činjenicom da je iznimno visok postotak nevazećih glasačkih listića (39572, odnosno 5,07% od onih koji su pristupili glasovanju) i izuzetno mali odaziv birača (20,84%) obilježio prve izbore zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament održane 14.4.2013. godine, te imajući u vidu da osim Ureda Europskog Parlamenta u Zagrebu, niti jedno drugo nadležno tijelo ne provodi informativnu kampanju, Hrvatska seljačka stranka je u periodu 28.-30.3.2014. godine provela anketu o informiranosti gradana RH o izboru zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament koji će se odrzati 25.5.2014. godine, čije rezultate Vam dostavljam u prilogu.
Anketu smo proveli u svih 20 županija i u Gradu Zagrebu. Ukupno je anketirano 4.242 gradana, od čega 49,6% muškaraca te 50,4% žena, u dobi od 18 do 65+ godina. Anketa je rađena temeljem slučajnog uzorka.
Gotovo 47% građana Republike Hrvatske smatra da nema nikakve razlike u izborima za europski parlament i izborima za hrvatski Sabor, a njih cak 62,94% nije sigurno da mogu pojasniti preferencijalno glasovanje. Da Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali i sve druge mjerodavne institucije ponovno ne rade svoj posao i ne informiraju gradane o važnostiEU izbora i modelu glasovanja misli gotovo 75% ispitanika koji su im dali jedva prolaznu prosječnu ocjenu od 2,0.

31 ožujka, 2014

Onima koji Boga ljube sve se okreće na dobro



kordić -
                      sisak
Biskup Košić Dariju Kordiću:
Mnogi Hrvati su trpjeli, ali najvažnije je da se nisu dali slomiti
U Frohnleitenu kod Graza u petak 28. ožujka održalo se nesvakidašnje slavlje sv. Mise. Naime, tu je Misu želio Dario Kordić, haški uznik koji svoju kaznu zatvora izdržava u Grazu, a taj je dan bio pušten na slobodan dan te su u Frohnleiten pohrlili slaviti sv. Misu i susresti se s njim njegovi najbliži, supruga Venera i kćeri Marija i Elizabeta, rodbina i mnogobrojni prijatelji iz domovine i inozemstva.
Na Misi, u crkvi Majke Božje na nebo Uznesene, bilo je nazočno oko četiri stotine vjernika, od kojih pedesetak svećenika, koje su predvodili biskupi mons. Valentin Pozaić, mons. Vlado Košić i mons. Juraj Jezerinac koji je predvodio slavlje. Na početku, sve okupljene je pozdravio provincijal hercegovačkih franjevaca, koji vode tu hrvatsku katoličku misiju, fra Miljenko Šteko, objavila je na svojim internetskim stranicama Sisačka biskupija.
U homiliji biskup Košić je istaknuo kako je ovaj sam susret zapravo propovijed za sebe. „To što si Ti, Dario, na slobodi, pa makar i privremenoj, te činjenica da si želio da se okupimo ovdje, u crkvi i slavimo sv. Misu te da smo se okupili u ovako velikom broju, Tvoji najbliži – obitelj i prijatelji, već sve govori. Ali treba to i istaknuti riječima: to znači najprije da si nam mnogima drag, da Te volimo i da se za Tebe molimo; to znači da se Ti moliš za nas i za našu Domovinu, da si izdržao do sada noseći teški križ uzništva tolike godine, ali i da konačno malo po malo stižeš do kraja tog križnog puta. Mi se tome veselimo i svi mi se molimo dobrom Bogu da Ti okonča taj Tvoj put križa i vrati Te Tvojoj obitelji, na što imaš puno pravo i što si zaslužio svojim ustrajnim uspravnim stavom pred nepravednom osudom i onima koji Te ne razumiju, kao što ne razumiju ni našega Gospodina koji je prvi bio nevin osuđen i nosio za sve nas ljude teški križ, bio raspet na njemu, umro, ali i treći dan uskrsnuo od mrtvim“, poručio je biskup Košić Dariju, te dodao kako su i mnogi naši Hrvati trpjeli i trpe nepravde i osudu i tamnicu, ali – najvažnije je da se nisu dali slomiti, da stoje uspravno i vjeruju u pobjedu istine i kad-tad pravorijek pravednosti u korist našeg hrvatskog naroda”.
Biskup je rekao kako bi Dario mogao najbolje protumačiti pročitanu Riječ Božju i kako on to čini svojim životom, svojom žrtvom, svojom neviđenom ljubavlju kojom obuhvaća sve ljude, i svoje najbliže, i svoj hrvatski narod, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, i sve druge narode, i prijatelje i neprijatelje.
Na kraju sv. Mise nazočnima se obratio i sam Dario Kordić.
Izvor: narod.hr

SISAČKA BISKUPIJA.HR
Subota, 29 Ožujak 2014 09:43
U Frohnleitenu kod Graza u petak 28. ožujka održalo se nesvakidašnje slavlje sv. Mise. Naime, tu je Misu želio Dario Kordić, haški uznik koji svoju kaznu zatvora izdržava u Grazu, a taj je dan bio pušten na slobodan dan te su u Frohnleiten pohrlili slaviti sv. Misu i susresti se s njim njegovi najbliži, supruga Venera i kćeri Marija i Elizabeta, rodbina i mnogobrojni prijatelji iz domovine i inozemstva.
Sveukupno je na Misi, u crkvi Majke Božje na nebo Uznesene, bilo nazočno oko četiri stotine vjernika, od kojih pedesetak svećenika, koje su predvodili biskupi mons. Valentin Pozaić, mons. Vlado Košić i mons. Juraj Jezerinac koji je predvodio slavlje. Na početku, sve okupljene je pozdravio provincijal hercegovačkih franjevaca, koji vode tu hrvatsku katoličku misiju, fra Miljenko Šteko.
U homiliji biskup Košić je istaknuo kako je ovaj sam susret zapravo propovijed za sebe. „To što si Ti, Dario, na slobodi, pa makar i privremenoj, te činjenica da si želio da se okupimo ovdje, u crkvi i slavimo sv. Misu te da smo se okupili u ovako velikom broju, Tvoji najbliži – obitelj i prijatelji, već sve govori. Ali treba to i istaknuti riječima: to znači najprije da si nam mnogima drag, da Te volimo i da se za Tebe molimo; to znači da se Ti moliš za nas i za našu Domovinu, da si izdržao do sada noseći teški križ uzništva tolike godine, ali i da konačno malo po malo stižeš do kraja tog križnog puta. Mi se tome veselimo i svi mi se molimo dobrom Bogu da Ti okonča taj Tvoj put križa i vrati Te Tvojoj obitelji, na što imaš puno pravo i što si zaslužio svojim ustrajnim uspravnim stavom pred nepravednom osudom i onima koji Te ne razumiju, kao što ne razumiju ni našega Gospodina koji je prvi bio nevin osuđen i nosio za sve nas ljude teški križ, bio raspet na njemu, umro, ali i treći dan uskrsnuo od mrtvim“, poručio je biskup Košić Dariju, te dodao kako su i mnogi naši Hrvati trpjeli i trpe nepravde i osudu i tamnicu, ali – najvažnije je da se nisu dali slomiti, da stoje uspravno i vjeruju u pobjedu istine i kad-tad pravorijek pravednosti u korist našeg hrvatskog naroda.
U nastavku, biskup je rekao kako bi Dario mogao najbolje protumačiti pročitanu Riječ Božju i kako on to čini svojim životom, svojom žrtvom, svojom neviđenom ljubavlju kojom obuhvaća sve ljude, i svoje najbliže, i svoj hrvatski narod, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, i sve druge narode, i prijatelje i neprijatelje. „Mnogi smo, kada smo Te upoznali i s Tobom imali sreću razgovarati, ostali zadivljeni i zahvalni Bogu što Te imamo. Ali, svaki, baš svaki tko Te je susreo svjedočio je o Tvojoj ljubavi, o Tvojoj ispunjenosti Bogom, o Tvojoj radosti i zahvalnosti a što sve možeš primiti samo od Boga koji – kako reče sv. Pavao – „u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube“ (Rim 8,28). Njima se uistinu sve okreće na dobro“, istaknuo je biskup.
Na kraju sv. Mise nazočnima se obratio i sam Dario Kordić, a poslije nje nazočne biskupe, svećenike, časne sestre, Darija i okupljene vjernike pozdraviti je došao domaći biskup iz Graza mons. Egon Kapellari, te se zadržao s njima na zajedničkom ručku koji su pripremili braća franjevci na čelu s fra Šimunom Orečom.
Foto: mons. Marko Cvitkušić i Vlado Čutura
Mons. Vlado Košić, biskup sisački
Homilija na misi s Dariom Kordićem
Frohleiten, 29. ožujka 2014.
Dragi naš Dario, poštovana suprugo Venera s kćerima, poštovana obitelji Kordić, dragi biskupi, oče provincijale, braćo svećenici, sestre redovnice, dragi prijatelji!
Zapravo je ovaj sam naš susret – propovijed za sebe. To što si Ti, Dario, na slobodi, pa makar i privremenoj, te činjenica da si želio da se okupimo ovdje, u crkvi i slavimo sv. Misu te da smo se okupili u ovako velikom broju, Tvoji najbliži – obitelj i prijatelji, već sve govori. Ali treba to i istaknuti riječima: to znači najprije da si nam mnogima drag, da Te volimo i da se za Tebe molimo; to znači da se Ti moliš za nas i za našu Domovinu, da si izdržao do sada noseći teški križ uzništva tolike godine, ali i da konačno malo po malo stižeš do kraja tog križnog puta. Mi se tome veselimo i svi mi se molimo dobrom Bogu da Ti okonča taj Tvoj put križa i vrati Te Tvojoj obitelji, na što imaš puno pravo i što si zaslužio svojim ustrajnim uspravnim stavom pred nepravednom osudom i onima koji Te ne razumiju, kao što ne razumiju ni našega Gospodina koji je prvi bio nevin osuđen i nosio za sve nas ljude teški križ, bio raspet na njemu, umro, ali i treći dan uskrsnuo od mrtvim! I mnogi su naši Hrvati trpjeli i trpe nepravde i osudu i tamnicu, ali – najvažnije je da se nisu dali slomiti, da stoje uspravno i vjeruju u pobjedu istine i kad-tad pravorijek pravednosti u korist našeg hrvatskog naroda.
Ti bi nam, dragi Dario, mogao možda najbolje protumačiti današnju Riječ Božju, i Ti to i činiš – svojim životom, svojom žrtvom, svojom neviđenom ljubavlju kojom obuhvaćaš sve ljude, i svoje najbliže, i svoj hrvatski narod, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, i sve druge narode, i prijatelje i neprijatelje.
Mnogi smo, kada smo Te upoznali i s Tobom imali sreću razgovarati, ostali zadivljeni i zahvalni Bogu što Te imamo. Ali, svaki, baš svaki tko Te je susreo svjedočio je o Tvojoj ljubavi, o Tvojoj ispunjenosti Bogom, o Tvojoj radosti i zahvalnosti a što sve možeš primiti samo od Boga koji – kako reče sv. Pavao – „u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube“ (Rim 8,28). Njima se uistinu sve okreće na dobro!
Čuli smo u prvom čitanju iz Knjige proroka Hošee (Hoš 14, 2-1) kako Bog zove svoj narod: „Vrati se, Izraele, Gospodinu Bogu svome…“ A u ime naroda prorok uzvraća: „ne ćemo djelu ruku svojih govoriti:'Bože naš!' — jer u tebe sirota milost nalazi.“ Bog naime obećava: .«Iscijelit ću ih od njihovih otpada, od svega ću ih srca ljubiti; jer gnjev se moj odvratio od njih.« I taj novi svijet prorok opisuje kao ljepotu koja će okružiti svu prirodu, maslinike i vinograde. I na kraju nas sve poziva: Tko je mudar neka shvati ovo, i čovjek razuman neka spozna! Jer pravi su putovi Gospodnji: pravednici hode po njima, grešnici na njima posrću.
A u Evanđelju po Marku (Mk 12, 28b-34) Gospodin, odgovarajući jednom pismoznancu, pokazuje da je prva zapovijed od svih – zapovijed ljubavi: „Slušaj, Izraele! Gospodin Bog naš Gospodin je jedini. Zato ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svojega, iz sve duše svoje, iz svega uma svojega, i iz sve snage svoje!« »Druga je: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Nema druge zapovijedi veće od tih.«
Pismoznancu je Gospodin rekao: »Nisi daleko od kraljevstva Božjega!« Ja sam siguran da to kaže Gospodin i Tebi, Dario, a mi se svi moramo pitati, jesmo li mi blizu ili daleko od kraljevstva Božjega.
A kako ćemo znati odgovoriti na to pitanje? Ako pogledamo svoj život i ustanovimo koliko živimo Isusovu zapovijed ljubavi – prema Bogu i prema svome bližnjemu.
Kada bi nas sve nosila ljubav, a ne mržnja, kada bismo uvijek nastojali sve probleme i sukobe, sve teškoće i sve nevolje rješavati ljubavlju, bili bismo najsretniji ljudi na svijetu.
„Bog je ljubav i tko je u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu“, riječ je sv. Ivana (1 Iv 4,8)
Doista, sve nestaje – i proroštva i jezici i spoznanje – dapače, i vjera i nada će nestati kada dođemo Gospodinu gledati ga „licem u lice“, ali „ljubav nikad ne prestaje“ (1 Kor 13,8).
Molimo svi zajedno u ovom svetom slavlju za ljubav, za pravu i istinsku ljubav prema Bogu, prema svakom čovjeku koji je naš bližnji, prema našoj hrvatskoj domovini, prema čitavom svijetu.
Crkveni oci razlikovali su «ljubav» i «ljubav», naime, «amor» i «caritas». Sv. Augustin tako piše: «Dva su potoka koja istječu iz izvora ljubavi (de fonte amoris): požuda (cupiditas) i ljubav (caritas). Korijen sviju zala je požuda, a korijen svih dobara je ljubav.» Isti crkveni naučitelj piše i ovo: «Nema sigurnijeg stupnja prema Božjoj ljubavi nego što je ljubav čovjeka prema čovjeku.»
Neka nas Gospodin sve nadahne ljubavlju, jer naše je srce danas puno zahvalnosti i kličemo: „Ovo je dan što ga učini Gospodin! Radujmo se i kličimo njemu!“ (Ps 118). Amen.

Članovi Kluba veterana 148. br. HV   sa prijateljem