14 travnja, 2015

Proslavljen Dan Splitsko-dalmatinske županije


Svečana sjednica povodom Dana županije održana je u novoj zgradi Medicinskog fakulteta. Uzvanike je prvi pozdravio Petroslava Sapunar predsjednik Županijske skupštine koji je na početku uputio riječi zahvale svim braniteljima njihovim obiteljima bez kojih ne bi imali državu, a zahvalio je i svim vijećnicima bez obzira na političke razlike. Naglasio je kako na svima veliki zadatak, a to je stanovnicima županije omogućiti bolju budućnost. Naglasio je kako je Hrvatska zemlja znanja, a posebno se o mladima brine na splitskom sveučilištu. 
„Moramo zadržati mlade, izvući što više novca iz europskih fondova i tako dokazati da županije itekako imaju smisla“, kazao je Sapunar. 

Dan županije čestitao je svima župan Zlatko Ževrnja. „Svjedoci smo teškog gospodarskog stanja koje se odrazilo i na našu županiju, država se često ne ponaša kao skrbnik, imamo sve manji proračun i sve više mladîh koji iseljavaju. To se mora promijeniti i zato unatoč svemu gradimo i radimo, potičemo gospodarstvo, jačamo gospodarske zone, poduzetnicima dajemo kredite...“, naglasio je župan. Istaknuo je kako se naša županija opredijelila za turizam kao okosnicu gospodarskog razvoja. „Jedna smo od rijetkih županija koja ima brojne mogućnosti u zdravstvenom, ruralnom i kulturnom turizmu.“, kako je župan. Također se osvrnuo se i na velike mogućnosti u poljoprivredi u Zagori, na području Sinja, Imotskoga i Vrgorca pred kojima su veliki projekti. Među viskom uzvanicima iz društvenog, političkog, kulturnog i gospodarskog života bili su Arsen Bauk, ministar uprave, te Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko- neretvanske županija. Brzojav s čestitkom uputio je predsjednik Sabora RH Josip Leko.

Na sjednici su dodijeljen skupne i osobne nagrade, te nagrade za životno djelo. Nagrade za životno djelo dobili su prof. dr. Branimir Lukšić (posmrtno), fra Marijan Mate Mandac i Anđelko Rađa. Prof.dr.sc. Branimir Lukšić, rodio se u Splitu 1935., a preminuo 3. studenog 2014. Bio je hrvatski pravni stručnjak, publicist, političar i katolički intelektualac. Studirao u Zagrebu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu 1959., a titulu doktora znanosti stekao je 1974. Bio je višegodišnji profesor trgovačkog prava na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova u nizu zbornika i časopisa. Osim pravnih tema pisao je i o etičkoj dimenziji u gospodarstvu i potrebi nove ekonomske paradigme, krizi suvremenog obrazovanja, etici u postutopijskom razdoblju i drugim temama. O aktualnim političkim pitanjima, odnosu crkve i države i hrvatskoj povijesti pisao je kolumne u Slobodnoj Dalmaciji, Hrvatskom fokusu, časopisu Crkva u svijetu i drugim medijima. Političku djelatnost obnašao je u gradu Splitu, kao gradski vijećnik 90-tih, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji na funkciji župana od 1997., do 2003. Bio je i kandidat na izborima za Hrvatski sabor. Smrću Branimira Lukšića izgubili smo dragog čovjeka, istaknutog stručnjaka i pedagoga omiljenog među svojim studentima, čovjeka široke kulture, volje i smisla za zanimljivo anegdotsko kazivanje. Svojim javnim djelovanjem ostavio je trag u mnogim segmentima života Županije i pridonio boljitku hrvatskog društva.


Prof.dr.sc.fra Marijan Mate Mandac rođen je 1939., u Brnazama. Studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Katoličkom sveučilištu u Belgiji, obranivši disertaciju na latinskom jeziku o povijesti kršćanske literature. Dugo godina predaje teologiju na Franjevačkoj teologiji u Makarskoj, te na Institutu za teološku kulturu laika i Katehetskom institutu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Nakon osnivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu 1999., prelazi u Split i postaje prvi pročelnik Katedre za povijest kršćanske literature. U starosnu mirovinu odlazi završetkom akademske godine 2004/2005. Uz redovita predavanja svoj cijeli radni vijek bavio se teološkim istraživanjem i pisanjem. Svoje studije, članke i knjige objavljivao je u prestižnim teološkim časopisima i izdavačkim kućama. Prigodom 70. obljetnice života u njegovu čast objavljen je obiman Zbornik znanstvenih radova.


Anđelko Rađa jedan je od rekordera darovatelja krvi na području Splitsko-dalmatinske županije. Prvi put darovao je krv 7. rujna 1972. u dvadesetoj godini života i od tada neprestano darivajući krv darovao je 160 doza. Njegovih darovanih nešto više od 70 litara krvi spasilo je brojne živote stanovnika naše Županije i pomoglo u ozdravljenju brojnim pacijentima. Anđelko Rađa krv je počeo darivati iz humanih razloga, a to je upravo pravi motiv svakog istinskog darovatelja krvi. Svojim primjerom poticao je i motivirao druge pojedince u svojoj obitelji, među prijateljima, kolegama i u radnoj sredini. Dobitnik je više zahvalnica i priznanja od kojih izdvajamo: Odličje „Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske“ i Zahvalnicu Hrvatskog Crvenog križa za dugogodišnji doprinos na animaciji i okupljanju darivatelja krvi. 

Osobne nagrade dodijeljene su: Ivici Bašiću, Petru Fabjanoviću, Ivanu Kozlica, Nikoli Listešu i Nenadu Vrandečiću. Ivica Bašić nadasve je ustrajan humanist, poznat u svojoj sredini po želji i volji da pomogne u svakom trenutku onima kojima je pomoć potrebna. Još davne 1997., uključuje se u rad Udruge tjelesnih invalida "TOMS" iz Trogira, a 2006., postaje njezin predsjednik i na toj funkciji je i danas. Svojim djelovanjem omogućio je realizaciju projekata važnih za Udrugu. Jedan od projekata je i poludnevni centar za djecu s teškoćama u razvoju. Četiri godine bio je predsjednik karnevalske udruge "Rašpin Jute", član predsjedništva KUD-a "Kolo", te dopredsjednik Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Jedan je od pokretača humanitarnih akcija "Vinskom cestom do humanosti i dobrote", "Hvala ti moj dobri anđele", te humanitarnog koncerta "Klape pivaju, a pisma liči". Njegova udruga „TOMS“ već tradicionalno organizira akciju "Moje svjetlo za moj Vukovar".  Dobitnik je osobne nagrade Grada Trogira 2010. Petar Fabjanović je čitav svoj život samozatajno posvetio radu za dobrobit zajednice u kojoj živi. Od samog početka sudjeluje u osnivanju Zavičajnog muzeja otoka Brača u Škripu, obnovi zgrade i kule, prikupljanju eksponata i njihovih replika i organiziranju stalnog postava Muzeja. U suradnji s Konzervatorskim zavodom radio je na projektima obnove bračkih crkvica sv. Ivan i Teodor u Bolu, sv. Mihovil u Dolu, sv. Duh u Škripu i drugim. Vodio je desetogodišnje radove na obnovi ermitaže Blaca. Jedan je od osnivača Udruženja obrtnika Brač gdje 16 godina obnaša dužnost predsjednika i predstavlja bračke obrtnike u Skupštini Hrvatske obrtničke komore. Počasni je član Zaklade „Otok Brač-negdje između mora i zvijezda“ čiji rad ne samo da pomaže donacijama već i aktivno sudjeluje u istraživanju i očuvanju bračke baštine. Mr.sc. Ivan Kozlica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu stekao je znanstveno zvanje magistra znanosti, obranivši rad pod naslovom Stradanje civilnog stanovništva sinjskog kraja 1944. Od tada ne prestaje njegov interes i predani istraživački rad o masovnim pokoljima počinjenim uz rijeku Cetinu u Drugom svjetskom ratu. "Dok god se žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj ne priđe sa znanstvene strane, dokle god se njima bave ideologije a ne povjesničari, to će pitanje biti kamen spoticanja i nikad završeni spor među hrvatskim građanima čiji su očevi i djedovi pripadali različitim stranama u krvavom obračunu ideologija, koji našoj državi nije donio ništa dobro". To je pristup povjesničara Ivana Kozlice, čiji je dvanaestogodišnji istraživački rad rezultirao knjigom "Krvava Cetina – Masovni pokolji u cetinskome kraju i Poljicima u Drugome svjetskom ratu". Radi se o knjizi u kojoj Kozlica predstavlja istražene masovne zločine nad hrvatskim narodom u cetinskom kraju gdje su, na najokrutniji način, ubijene 2322 osobe, bez obzira na spol i dob. Svojim djelima javnosti je podastro plodove hrabrog i ustrajnog rada i time razotkrio, dugo kontrolirane i krivotvorene istine o zločinima u Drugom svjetskom ratu. Što je najvažnije, svim žrtvama podigao je najtrajniji spomenik imenujući ih u knjizi koju im je posvetio. Nikola Listeš Poznati je hrvatski karikaturist, sjajan crtač i nadasve nadaren portretist moderan u izričaju, liniji i kadriranju. U proteklih desetak godina osvojio je pedesetak prestižnih nagrada na svjetskim festivalima karikature. Autor je prvog hrvatskog stripa o Domovinskom ratu. Tijekom prošle godine osvojio je pet odličja na festivalima u Armeniji, Kini, Iranu, Turskoj i Hrvatskoj. Knjigom Dioklecijančići pridonio je promicanju vrijednosti Dioklecijanove palače i popularizaciji Splita kao turističkog odredišta. Svojim stvaralaštvom Nikola Listeš promiče vedrinu dalmatinske duše, a prije svega kulturne vrijednosti i hrvatsku baštinu. O svestranosti Nenada Vrandečića najbolje svjedoče podaci da je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao profesor u Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču i aktivno se bavi glazbom. Osnivač je i organizator Međunarodne glazbene ljetne škola Pučišća. To je jedna od najvećih multikulturalnih glazbenih škola u Europi izrasla u brend otoka Brača, prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu. Osnovao je i Osnovnu glazbenu školu Brač koja djeluje već pet godina i omogućuje djeci stjecanje osnova iz glazbenog odgoja od najranije dječje dobi. Jazz je glazbenik, član niza jazz sastava, snimio je 16 vlastitih nosača zvuka, surađivao na brojnim glazbenim projektima sa renomiranim glazbenicima i glumcima, sudjelovao u televizijskim i radio emisijama, nastupao na nizu koncerata, bio nominiran za Porin. Osnivač je i organizator „Jazz summer workshop Bol“gdje se već petnaest godina kroz bogat glazbeni program u kolovozu pruža uvid u jazz glazbu. Skupne nagrade dobili su Caritas Splitsko dalmatinske županije, Udruga oboljelih od kolagenoza, Udruga veterana domovinskog rata 158. brigade i 6. pukovnije, Vaterpolo klub Jadran te Viteško alkarsko društvo Sinj. Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije ustanovljen je 1971., radi promicanja kršćanske ljubavi prema osobama i zajednicama u potrebi, pretvarajući je u konkretne pothvate. Tijekom prošle godine 17 osoba zbrinuto je u Caritasovom skloništu za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, gdje im je omogućen individualni i grupni psihoterapijski program, pružena pomoć oko skrbi za djecu, zapošljavanja i uključivanja u društvo. U sklopu Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije djeluje i dječji Caritas „Dječji osmijeh“, koji skrbi o 300 obitelji pružajući im pomoć u hrani, odjeći, obući i raznim potrepštinama za djecu,organizira repeticije i kreativne radionice za djecu. Teško je nabrojati sve akcije koje je Caritas organizirao ili je u njima sudjelovao: Akcija „5 za 1“ kojom je preko 200 donatora pomoglo 40 obitelji, akcija „Za 1000 radosti“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, akcija „Pomagati je lako“, zatim „Dobro srce studenata Splita“ i mnoge druge. Udruga oboljelih od kolagenoza – odnosno sistemskih bolesti vezivnog tkiva, poznatijih kao autoimune bolesti, osnovana je u Splitu 2004. i jedina je udruga oboljelih od kolagenoza u Hrvatskoj.  Osnovana je s ciljem pružanja psihološke i druge pomoći osobama oboljelim od teških oblika autoimunih bolesti. Pored skrbi o oboljelima Udruga realizira i brojne projekte u cilju edukacije bolesnika, te organizira predavanja liječnika i radionice na temu psihološke pomoći i fizikalne terapije, pomažući tako oboljelima ne samo u prihvaćanju bolesti, već i u poboljšanju kvalitete života. Udruga je također članica Europske organizacije oboljelih od sklerodermije (FESCE), kao i Hrvatske udruge rijetkih bolesti. Prikupljenim sredstvima putem donacija Udruga je pomogla u adaptaciji prostora Dnevne bolnice Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju KBC Split. Udrugu vode isključivo oboljeli članovi koji su, u svom desetogodišnjem radu, iako i sami bolesni, uspjeli provesti niz projekata.  Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije Hrvatske vojske osnovana je s ciljem očuvanja imena i djela tih dviju postrojbi i promicanja vrijednosti i istine o Domovinskom ratu. Na gradskom stadionu Poljud 29. veljače 1992., položili su svečanu prisegu pripadnici 158. brigade Hrvatske vojske - Split. Brigada je mahom formirana od zapovjednika i pripadnika 1. bojne 114. brigade, poznatije kao škverska bojna. U listopadu 1992., od pripadnika 158. brigade formira se 6. domobranska pukovnija Split. Pripadnici 158. brigade i 6. domobranske pukovnije, njih oko 5.000, sudjelovali su u borbama na drniškom, južnom i sinjskom bojištu te u operacijama „Ljeto 95“, „Oluja“, „Maestral“ i „Južni potez“. U ratnim djelovanjima 158. brigada i 6. domobranska pukovnija HV imale su 20 poginulih i nekoliko stotina ranjenih i oboljelih pripadnika. Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije svojim dugogodišnjim radom ne samo da promiče vrijednosti i istinu o Domovinskom ratu, već je aktivno angažirana u humanitarnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Štiteći temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata svojim djelovanjem Udruga čuva moralni dignitet hrvatskoga naroda, čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja koji su sudjelovali u obrani Domovine. Današnji Vaterpolski klub „Jadran" osnovan je prije 95 godina kao Pomorski športski klub „Baluni" po imenu uvale, u kojoj je nastao 23. rujna 1920. godine.  Osnovan kao plivački i vaterpolski klub, već prvih godina uvrstio se među najkvalitetnije športske organizacije u zemlji osvajajući brojna momčadska i pojedinačna prvenstva. Njegovi plivači i vaterpolisti redovito su bili sudionici Olimpijskih igara još od davne pariške, 1924. godine. Vaterpolisti „Jadrana“ nositelji su pet olimpijskih odličja. U dugogodišnjoj povijesti „Jadran“ je osvojio više naslova državnog prvaka. Najveći uspjesi postignuti su početkom devedesetih godina kada vaterpolisti, nakon 31 godinu, osvajaju državno prvenstvo. Kruna uspjeha je osvajanje titule klupskog prvaka Europe, dva puta uzastopno u vrijeme Domovinskog rata, 1991. i 1992. godine. Bilo je to prvo veliko športsko međunarodno priznanje koje je našoj mladoj državi poklonio jedan klub. Viteško alkarsko društvo Sinj je udruga građana osnovana s težnjom očuvanja izvorne povijesne vrijednosti Sinjske alke. Svojim djelovanjem Viteško alkarsko društvo Sinj aktivno promiče turizam Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske. Cilj Društva najjasnije je definiran u njegovom Statutu, gdje je navedeno da Društvo svojim djelovanjem: slavi uspomenu na pobjedu Sinjana i ostalih žitelja Cetinske krajine nad Turcima 15. kolovoza 1715., pobuđuje sjećanje na teške, ali slavne dane ljutih borbi i okršaja za slobodu rodne grude, razvija domoljublje naroda Sinja i Cetinske krajine, razvija prijateljstvo i suradnju među članovima i ljubav prema Sinju i Cetinskoj krajini, čuva izvornu starinsku odjeću, opremu i oružje Sinjske alke i njeguje narodne običaje. Zbirka odore, opreme i oružja Viteškoga alkarskog društva 1978., proglašena je spomenikom kulture najviše kategorije. Sinjska alka je 2007., upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 2010., uvrštena je na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a.


Svečanost je vodila je Lidija Šegvić, pjesmom su je uveličali Klapa Ventula i Zbor Brodosplit, a uljepšali kliški uskoci i sinjski alkari.


13 travnja, 2015

Staza Gospi Sinjskoj se financira iz EU fondova

Foto: stazagospisinjskoj.eu

183 kilometra Staze Gospi Sinjskoj

Svake godine, uoči blagdana Velike Gospe, u noćima između 8. i 15. kolovoza, na hodočašće prema gradu Sinju kreću tisuće hodočasnika iz nekoliko pravaca a najviše iz pravca juga iz Solina, te iz pravca sjevera iz Bosne i Hercegovine.
Potpisivanjem ugovora između grada Sinja kao vodećeg partnera s hrvatske strane i Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske te između općine Prozor-Rama i delegacije Europske unije u BiH, službeno je započela provedba projekta “Staza Gospi Sinjskoj”. Ukupno trajanje projekta je 2 godine, a provodit će ga grad Sinj i općina Prozor-Rama s partnerima: grad Solin, HGSS stanica Split, općina Tomislavgrad te općina Livno. Uz njih suradnici projekta su TZ grada Sinja, Franjevački samostan Gospe Sinjske, Franjevački samostan Rama-Šćit, TZ Hercegbosanske županije i Planinarsko društvo “Kamešnica” iz Livna.
Idejni začetnik projekta "Staza Gospi Sinjskoj“ je poznati hrvatski alpinist Stipe Božić koji je na ovu ideju došao iz osobnog iskustva.
- Diljem svijeta sam vidio brojne hodočasničke staze od kojih me se najviše dojmila Camino de Santiago duga 800 kilometara. Sve je počelo iznošenjem ideje među prijateljima 2011. godine. Potom su uslijedili kontakti sa sinjskim franjevcima i Gradom Sinjem, Općinom Prozor-Rama i drugima. U našem je projektu važno da ćemo mi iskoristit sve naše prirodne putove, makadame, a i one kojima je vozila stara ferata-rera - kazao je Božić istaknuvši kako je želja da se "Staza" pješačkim putem poveže i do Međugorja.
Staza vrijedna 4 milijuna kuna
Staza Gospi Sinjskoj d
uga je 183 kilometra. Od samostana Šćit ide na Tomislavgrad i granični prijelaz Kamensko, a onda preko Ljuta, Krivodola, Graba i Otoka do Sinja. Iz Solina “Staza” polazi od Gospina otoka i do Gospe Sinjske ide preko Klisa, Dugopolja, Dicma i Kukuzovca. Obilježavaju je 21 točke stajališta, a hodočašće njome može trajati od tri do četiri dana.
Ukupna vrijednost projekta je 4.241.035 kuna, od čega na RH otpada 54 posto, a na BiH 46 posto. Udio EU sredstava u ukupnoj vrijednosti projekta je 83%, dok će preostalih 17% sufinancirati Grad Sinj i Općina Prozor-Rama. 
Zajednički do unapređenja turističke ponude
Opći cilj projekta Staza Gospi Sinjskoj jest unapređenje zajedničke turističke ponude na temelju zajedničkog kulturnog identiteta pograničnog područja RH i BiH. Projekt Staza Gospi Sinjskoj, koji se smatra turističkom znamenitosti s visokom potencijalom, rezultirat će i poboljšanom infrastrukturom, povišenom razinom usluga i konkurentnosti pružatelja turističkih usluga i predstavnika civilnoga društva te poboljšanim informiranjem i privlačenjem novih turista, a samim time i stvaranjem novih mogućnosti

10 travnja, 2015

Hitnoj pomoći donirana vozila u vrijednosti 4,5 milijuna kuna

Foto: Vojko Bašić / CROPIX


Zavod za hitnu medicinu bogatiji je za 11 vozila
Zavod za hitnu medicinu je za prošlu godinu nabavio 11 vozila iz decentraliziranih sredstava. Ukupna vrijednost vozila je 4.431.250 kuna. Od toga je 9 vozila žute boje nabavljeno za hitnu medicinsku pomoć, a 2 vozila za sanitetski prijevoz. 

Vozila za hitnu medicinu su VW Transporter T5 2.0 TDi, 130 KW/180 KS, a vozila za sanitetski prijevoz Citroen Jumper 3.0 HDi, 130KW/180KS. Sva vozila su isporučena koncem godine točnije u prosincu, a dva vozila za sanitetski prijevoz su iza toga, početkom 2015. puštena u rad.

Na vozilima za hitnu medicinu zatražene su neke preinake te je aneksom ugovora određen novi rok isporuke 31. ožujka 2015. Pored preinaka napravljenih od strane naručitelja, Zavod je u sva nova vozila ugradio sustave za praćenje i nadzor.
 
Primopredaju devet vozila hitne medicinske pomoći i dva vozila sanitetskog prijevoza Zavodu za hitnu medicinu SDŽ upriličio je i sam Župan Zlatko Ževrnja dok je u ime Zavoda za hitnu medicinsku pomoć primio ravnatelj Leo Luetić. Ukupna vrijednost dostavljenih vozila je 4.5 milijuna kuna.

- Treba istaknuti i pohvaliti rad Zavoda za hitnu medicinu koji inače djeluje u teškim uvjetima, u neodgovarajućim prostorima, a sve svoje obveze izvršavaju odlično i na vrijeme. Županija će se i dalje angažirati i pomagati ovu našu značajnu ustanovu, tražeći adekvatno rješenje za njihov rad - istaknuo je Ževrnja.

Decentralizacijom financija i jačanjem županija do novih investicija i izlaska iz recesije

Planovi SD županije: U Zagoru privući više turista, izgraditi nove marine...

Splitsko-dalmatinska županija iz EU fondova izvukla oko 46 milijuna eura
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj se rijetko mijenja na bolje. Vladajući pored svih programa koje provode, najviše mogu zahvaliti turističkoj sezoni koja otvara radna mjesta u uslužnom sektoru koja će smanjiti statistiku nezaposlenih. Splitsko-dalmatinska županija već tradicionalno drži vodeće mjesto na statističkoj tablici koja je objavljena početkom 2015. godine, ispred Grada Zagreba, Osječko-baranjske županije, Sisačko-moslavačke i drugih.

Od zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine, ukupan broj stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 455.242 osobe, od kojih je čak 46.320 nezaposlenih. Po statistici HZZ-a to iznosi oko 15% ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj i kao takva je apsolutni rekorder po broju nezaposlenih. Time SD-županija prednjači ispred Grada Zagreba koji ima 42.418 nezaposlenih, Osječko-baranjske županije koja ima 36.433 nezaposlenih, Sisačko-moslavačke županije s 20.005 nezaposlenih osoba.

Od ostalih dalmatinskih županija, Zadarska ima 10.182 nezaposlene osobe, Šibensko-kninska 8.737 dok Dubrovačko-neretvanska ima 10.144 nezaposlene osobe. Valja nadodati kako na području SD-županije živi daleko više žitelji, a broj nezaposlenih je drastično velik i zabrinjavajući stoga valja pitati odgovorne i čelne osobe što se zapravo radi na zaustavljanju rastućeg broja nezaposlenih te kakvi projekti mogu izvući Dalmatinke i Dalmatince iz radne krize.

Što se tiče uslužne djelatnosti pod kojima mislimo na turizam i ugostiteljstvo, bilježe se podatci rastućeg broja hostela, apartmana, soba i novoizgrađenih hotela, no svjesni smo situacije kako je ta vrsta djelatnosti orijentirana samo na turističku sezonu koja kod nas traje u prosjeku oko pet mjeseci. Što je s ostatkom godine kad mnogi radnici nakon sezone završe na burzi rada i postoji li mogućnost od stvaranja stalnih radnih mjesta, poticaja samozapošljavanja u smislu otvaranja vlastitog obrta, poljoprivredne djelatnosti i slično, a da nije uvijek vezano za turizam. Što je s proizvodnim djelatnostima koje bi trebale puniti gradske ali i županijski proračun?

Kada govorimo o nezaposlenosti na području Splitsko-dalmatinske županije valja imati na umu kako ništa nije ni veliko ni malo dok se ne usporedi i istina je kako postoji veliki broj nezaposlenih, također  stoji činjenica da su na ovom području djelovala velika socijalistička mastodontska poduzeća koja nisu mogla preživjeti vrijeme tranzicije niti se prilagoditi novim tržišnim uvjetima, čak i kada zanemarimo raspravu o tomu je li odabran najbolji model privatizacije za sustave koje smo naslijedili iz vremena dogovorne ekonomije. Jedan dio tih proizvodnih djelatnosti je spašen i nekako preživljava u novim okolnostima. 

Gospodine Ževrnja, zabrinjavaju li Vas statistički podatci broja nezaposlenih osoba u Županiji i koje su Vaše mogućnosti u rješavanju tog problema?
- Naravno da nas ti podatci zabrinjavaju. Pokušavamo, koliko je u našoj moći i zakonskom okviru kakav jest, ublažiti posljedice tolike nezaposlenosti. Najbolji način je razvoj i unaprjeđenje malog i srednjeg poduzetništva., na čemu, kako rekoh, radimo. Poduzetnička klima u RH je potpuno narušena: rast cijena energenata, previsoki PDV, inspekcije, zatvaranja, česta mijenjanja zakona, porezni pritisak, predstečajne nagodbe koje su posebno pogodile male poduzetnike, veliki vjerovnici bi se dogovorili a mali bi izgubili sva svoja potraživanja zbog nagodbe velikih vjerovnika i države. Sve to upućuje na zaključak kako je nužno mijenjati poduzetničku klimu. Poduzetnici moraju imati povjerenje u državne institucije i sigurnost i stabilnost za njihove investicije. U RH a tako i u županiji, registrirano je 3 do 3, 5 % poduzetnika u odnosu na ukupan broj stanovnika, u zapadnim demokracijama taj se omjer kreće od 6 do 6,5 % a recimo u Japanu do 12 do 15 %. Iz toga se može vidjeti kolike su mogućnosti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Osobno sam, kao načelnik općine Dugopolje od početka angažirao na stvaranju novih radnih mjesta i mogu kazati da sam, zajedno sa svojim suradnicima, ostvario sve preduvjete za zapošljavanje najmanje tisuću i pol osoba kroz desetak godina postojanja općine koja je startala samo s pečatom, bez osnovnih uvjeta za rad. Nije na tijelima lokalne i područne samouprave da grade proizvodne pogone nego da investitorima budu na usluzi, da im ne stvaraju dodatne birokratske prepreke. Ipak, za stvaranje nove gospodarske i investicijske klime, uvijek je prije svih odgovorna središnja vlast, kako zakonodavna tako i izvršna. Naša novoizabrana predsjednica, gđa Kolinda Grabar Kitarović, bez obzira na ograničene ovlasti i ingerencije institucije predsjednika države, svojim stavom i nametanjem određenih tema i ideja, otvara prozor za novu investicijsku klimu. Potrebne su nam nove ideje, novi ljudi i rekao bih nova ekonomska paradigma za koju su preduvjet svakako i novi zakonski okvir. Da ne duljim, do županija, rekao bih i gradova i općina neće biti ako se ostvare drugi preduvjeti za veće investicije.

Usporedbom sa gradom Zagrebom koji je ujedno i županija, kakve su gospodarske mogućnosti SD-županije u razvijanju proizvodnih djelatnosti?
- Ponovno dolazimo na temu prevelike centralizacije države, uzročno i na favoriziranje glavnoga grada u odnosu na druge krajeve RH. Ravnomjeran razvoj svih krajeva RH bi se trebao podrazumijevati, ali se u praksi nažalost često događa drugačije. Grad Zagreb i okolica su najrazvijeniji dio RH. Tu su sjedišta svih ministarstava, uprava, agencija i sličnih državnih institucija.Teško se s njima uspoređivati po pitanju proizvodne djelatnosti, međutim SDŽ ima svoje prednosti u proizvodnji kamena, električne energije iz OIE, u razvoju i unaprjeđenju turističke djelatnosti kao i plasmanu proizvoda u turizmu. Ima i drugih proizvodnih djelatnost koje bi bilo pogodnije razvijati u ovim krajevima nego u glavnom gradu države, ali to je već pitanje državne strategije razvoja, tema koja nadilazi okvire ovoga razgovora.

Surađuje li Županija s privatnim sektorom u vidu poboljšanja usluga i širenju radnih mjesta u proizvodnji?

- SDŽ je još od samog osnutka osmislila programe sufinanciranja kamate na kredite poduzetnicima s prednošću za one koji se bave proizvodnom djelatnošću tako da je u proteklih desetak godina realizirano više od 1500 kredita u iznosu od 1,6 milijardi kuna kreditnih sredstva za poduzetnike s područja SDŽ. U veljači 2015. godine objavljen je javni poziv za program "Kreditom do uspjeha" gdje je u subvenciju kamate za kredite od strane Županije i Ministarstva poduzetništva i obrta omogućeno da poduzetnici sa područja SDŽ koriste iznimno povoljna kreditna sredstva uz kamatu za krajnjeg korisnika odnosno poduzetnika od 0,6 do 1,5 %. SDŽ je sklopila ugovore sa 12 poslovnih banaka s područja županije. Na prvom povjerenstvu održanom 25. ožujka pristigla su i odobrena 23 zahtjeva sa 60 milijuna kuna kredit sredstava.

Postoji li program za mlade poduzetnike na razini Županije?

- Program potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva koji u prioritetu ima potporu za žene, mlade i početnike SDŽ je preko svoga upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i EU fondove osmislila i objavila u 2014. godini. Temeljem javno objavljenog poziva za ovaj program javilo se preko stotinu zainteresiranih potencijalnih korisnika potpore. Ukupno je u protekloj godini realizirano 96 projekata različitih gospodarskih subjekata, od čega je prema pravnom obliku bilo 64 tvrtke i 32 obrta. Ukupan iznos dodijeljenih potpora bio je milijun i tristo sedamdeset šest tisuća kuna. Sva navedena sredstva su odobrena strogo namjenski za uređenje i opremanje poslovnih prostora, kupnju opreme, itd. Osim toga, kroz programe sufinanciranja potpornih institucija (inkubatori, poduzetnički centri) pokušavamo edukacijama i savjetovanjem potaknuti mlade na ulazak u poduzetničke vode. Budući da je malo i srednje poduzetništvo najbolji generator razvoja svake države.

Prilikom ovogodišnjeg otvorenja sajma GAST naglasili ste kako je Split atraktivno rastuće turističko odredište i u gastronomskom smislu. Imate li neke ideje kako iskoristiti našu bogatu gastronomsku ponudu i van sezone, a samim time omogućiti i nastavak posla za sezonske djelatnike?

- U SDŽ imamo niz obiteljskih gospodarstava "OPG" koja kroz poljoprivredne programe, sufinanciranje sadnog materijala, edukacije, sufinanciranje konkurentnosti poljoprivrede i eko proizvodnje, sufinanciranje poljskih putova, sufinanciranje udruga poljoprivrednih proizvođača, sufinanciranje odlazaka na sajmove itd... Oni su već na tržištu sa svojim iznimno kvalitetnim eko proizvodima od maslinova ulja, smokve, raznih proizvoda agruma do proizvoda od ljekovitog i mirisnog bilja, različiti pripravci sapuna, krema i sl. Do veoma kvalitetnih proizvoda - vina i vinskih proizvoda. U našoj županiji ima preko 300 vrhunskih proizvođača vina. Trenutno u SDŽ ima registrirano više od 40 OPG-a u agroturizmu, a ima i nekoliko u lovnom turizmu. Turistička zajednica SDŽ radi izvrstan posao što se vidi i po rezultatima. U prva tri mjeseca ove godine zabilježeno je 22 % više dolazaka, odnosno 30 % više noćenja. Županija ulaže oko sedam milijuna kuna kroz turističku zajednicu i odjel za gospodarstvo, turizam i EU fondove, u u internet promociju, marketing, sajmove i turističke manifestacije. Na isti način se mora pristupiti i kada je riječ o boljoj promociji gastronomske ponude. Na tom području nas tek čeka veliki posao.

Kakve su proizvodne djelatnosti zastupljenije u Županiji i koliko je to dobro za samu Županiju?

- Spomenut ću strojnu obradu metala, preradu i proizvodnju kamena, IT sektor gdje u SDŽ ima registrirano oko 600 tvrtki i obrta sa oko 2000 zaposlenih. Potičemo zelene tehnologije, ako ste na to mislili. Predvidjeli smo brojna polja za vjetroturbine i solarne, fotonaponske ćelije. Težimo tomu da postanemo energetsko čvorište Hrvatske i ovoga dijela Europe. A koliko je to sve skupa dobro za županiju, pokazat će vrijeme.

Radi li Županija projekte koje može prijaviti za dobivanje sredstava iz EU fondova i koliko je naša Županija do danas privukla financijskih sredstava kroz EU fondove?

- Županija radi puno i kroz svoj Odjel za gospodarstvo i EU fondove i kroz Agenciju RERA-u, a u novom preustroju županije predvidjeli smo u svakom odjelu jednu ili više osoba koje bi se angažirale isključivo na praćenju i izradi novih programa koje bismo mogli aplicirati prema EU fondovima. Nabrojat ću ovdje samo najpoznatije projekte koje su zajednički ostvarile županijska agencija RERA i odjel za gospodarstvo i EU fondove. Altereenrgy, Intermodal, Hazadr, Holistic, Hera, IM-Be field, Roof of rock, Defishgear, BBIO projekt, Coastgap, Nemo su neki od projekata koji su u tijeku ili su već pri kraju realizacije. Ukupna vrijednost projekata iznosi 345.505.290,00 kuna, više od 46 milijuna eura. Udio za aktivnosti u SDŽ iznose 23.626.383,00 kuna ili 3.150.050,00 eura.

Radi li Županija projekte u suradnji s privatnim subjektima s kojima također može aplicirati na EU fondove?

- U prizemlju zgrade Županije smješteni su EU direct, info poduzetnički centar, koji izravno u suradnji s privatnim sektorom pokušavaju na savjetodavan način pomoći kako doći do bespovratnih sredstava iz EU fondova, kako aplicirati na razne projekte iz ministarstava te kako doći do jeftinijih financijskih sredstava na tržištu RH. Otvoreni smo za svaku suradnju s privatnim subjektima, imamo dobro obrazovane mlade stručnjake za razvoj i prijavljivanje različitih projekata stoga se nadam kako ćemo to zajednički znati iskoristiti.
Kako komentirate činjenicu da SD-županija ima najmanji broj vezova u marinama na Jadranu?

- Jedna od važnih pretpostavki za održivi razvoj turizma u županiji jest usvajanje Izmjena i dopuna županijskog prostornog plana u kojemu je ucrtano 98 novih turističkih zona i 70 nautičkih marina. Dakle, županija je omogućila investitorima da ulažu. Ipak je tržište, ponuda i potražnja ono što utječe na broj vezova i marina općenito.
Splitsko-dalmatinska županija uskoro donosi Strategiju razvoja nautičkog turizma, koja će ukazati na područja koja imaju potencijal za razvoj tog oblika turizma i odrediti okvire sustavnog pristupa razvoju nautičkog turizma. Novcem iz Europskih fondova financirao se projekt razrade investicijskog ciklusa za 11 marina s najvišim eko standardima na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko neretvanske županije, a od toga je sedam samo na području naše Županije. S obzirom kako je zbog nerazvijene poduzetničke klime, uzrokovane pravnim nesigurnostima, stalnim izmjenama porezne politike i tromosti državne administracije vrlo malo privatnih ulaganja, Splitsko-dalmatinska županija odlučila je uložiti dodatna sredstva u razvoj luka otvorenih za javni promet. Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije pripremila je projekte za izgradnju, dogradnju i uređenje 15 luka u sljedeće dvije godine, a što čini investiciju od ukupno 180.000.000,00 kn. Navedene investicije će osim poboljšanja putničkog prometa, a time i kvalitete života na otocima, dovesti i do povećanja broja nautičkih vezova. Naši projekti oživjeti će zamrli građevinski sektor, a ostvareni prihodi će se ulagati u daljnji razvoj lučke infrastrukture i podizanje ponude na nautičkom dijelu luka otvorenih za javni promet.
 Statistički podaci za 2014. godinu pokazuju kako ovaj put u razvoju nautičkog turizma koje je Splitsko-dalmatinska županija izabrala već daje rezultate. Naime, u 21 luci nautičkog turizma razvrstanih u odgovarajuću kategoriju (sidrište, privezište, suha marina, marina) koje se nalaze na području Splitsko-dalmatinske županije u 2014. godini bilo je raspoloživo ukupno 2332 veza na moru i 633 mjesta za smještaj plovila na kopnu, a što je za 341 vez više nego u 2013. godini, odnosno 11,9%. Broj plovila u tranzitu je, u usporedbi s prošlom godinom, narastao za 10,9%. Prihod luka nautičkog turizma (iznajmljivanje vezova i servisne usluge) je u 2013. godini iznosio 102.730.000,00 kn (bez PDV-a), dok je u 2014. godini iznosio 122.688.000,00 kn (bez PDV-a), a čime se bilježi rast za velikih 19,4 %.
Pored navedenih projekata priprema se i projekt sustavnog razvoja sidrišta na području Splitsko-dalmatinske županije, projektna dokumentacija za nove luke nautičkog turizma te se županijskim gospodarskim programom, među ostalim, potiču ulaganja u marine, odnosno u obogaćivanje i podizanje razine usluga te prilagođavanje suvremenim potrebama i željama nautičkih gostiju. „
Kakva je dugoročna strategija Županije u gospodarskom smislu, naziru li se bolja vremena?

- Strateška opredjeljenja SDŽ i programi koje provodi i potiče SDŽ su pripremljeni sukladno smjernicama Europske Komisije a to su Jačanje i istraživanje inovacija kroz program tehnološkog razvoja, istraživanje i primjene inovacija: model Sveučilište – gospodarstvo – lokalna Samouprava. Isto tako provedba programa poticanja poduzetništva, komunikacije, jeftinijeg financiranja poduzetništva kroz županijske operativne programe. Kroz program energetske učinkovit. SDŽ se izravno naslanja na smjernice Europske komisije vezan. U komunikaciji s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza radit ćemo na poboljšanju dostupnosti korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija - širokopojasni internet, ali i na razvoju kapitalne infrastrukture: tunel Kozjak, brza cesta Solin – Omiš i sl. Nastavljamo razvijati turizam u zaobalju u kombinaciji s proizvodnjom zdrave hrane. Dosad je samo 7-8 % turista posjećivalo zaobalje što samo po sebi govore koliki je tu prostor za napredovanje. I na koncu mogu kazati kako i Splitsko-dalmatinska županija i Republika Hrvatska imaju vrijedne i obrazovane ljude, lijep položaj i klimu kao i druge komparativne prednosti koji su razlog novog, tako potrebnog optimizma. S više vjere u sebe, štiteći nacionalne interese, siguran sam da možemo izgraditi bolju Hrvatsku i da nam svima dolaze bolja vremena.

07 travnja, 2015

Dan zdravlja u SDŽ


Splitsko-dalmatinski župan je povodom Svjetskog dana zdravlja otvorio obnovljene prostorije u prizemlju "stare" Zdravstvene škole u Vukovarskoj ulic
Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se ove godine obilježava na temu sigurnosti hrane, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnjaotvorio je nove radne prostorije u "staroj" zdravstvenoj školi, a usto je obilježen i početak nadogradnje zgrade u kojoj su sada smješteni Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti i laboratoriji Službe za zdravstvenu ekologiju županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Ževrnja je najavio kako će u nadograđenom dijelu biti smješten dobiti laboratorij za ispitivanje kvalitete maslinovog ulja. 

- Namjeravamo biti referentni Centar za maslinovo ulje za cijelu Hrvatsku. Vjerujem da će naš Nastavni zavod ostati i dalje javni servis jer u zadnje vrijeme ima pokušaja privatizacije zavoda i dijelova primarne zdravstvene zaštite i u tome vidimo veliku negativnost. Tome se oštro suprotstavljamo jer ne bismo htjeli doći u situaciju kao što je Imunološki zavod u Zagrebu da se jedva održavamo i da tražimo javnu potporu. Želimo ovaj zavod zadržati kao javni servis svih građana - rekao je Ževrnja te dodao kako se iz županijskog proračuna godišnje izdvaja gotovo osam milijuna kuna za razne projekte u javnom zdravstvu.
 
Otvoreno je 120 metara četvornih obnovljenih prostorija u prizemlju stare Zdravstvene škole i 40 metara četvornih laboratorija na katu. Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije,Jasna Ninčević, naglasila je kako se bez pomoći Županije Zavod ne bi mogao riješiti dugova i stati na noge na tržištu te tako konkurirati sve brojnijim privatnim laboratorijima.

- Nakon što se u Zdravstvenoj školi dogradi kat ova će škola u cijelosti biti dodijeljena Zavodu. Mi sada imamo dobar dio djelatnosti koje radimo u skučenim ili iznajmljenim prostorima, to je Služba za mentalno zdravlje te Savjetovališta za školsku medicinu koji sada rade u improviziranim prostorima, a koji su zapravo jedan nadstandard koji nije dogovoren s HZZO-om i kojeg financira Županija. Nakon što se nadogradnja završi i nakon što se Služba epidemiologije i zaraznih bolesti vrati u te prostore, ovi će prostori biti namijenjeni za te dvije službe - kaže Ninčević.

Investicija je vrijedna 450 tisuća kuna, a za nadogradnju kata i dogradnju laboratorija za ispitivanje kakvoće maslinova ulja izdvojeno je 2,5 milijuna kuna s PDV-om. Projektnu dokumentaciju za nadogradnju je financirala Županija s 200.000 kuna.
Svjetski dan zdravlja ispostave Nastavnog zavoda za javno zdravstvo obilježile su Danom otvorenih vrata tijekom kojeg se zainteresiranim građanima besplatno mjerio krvni tlak i razina šećera u krvi, određivao indeks tjelesne mase, a dijelili su se zdravstveni savjeti i informativno-promidžbeni materijali. Usto, predstavljen je i mobilni Infohep centar udruge Hepatos. Riječ je o kombiju u kojem se nalazi aparat kojim se može jednostavno utvrditi stanje jetre.

- Ovo je novi aparat na našem području. Bila su dva aparata u Zagrebu, a od prije godinu i pol dana imamo jedan aparat na Klinici za infektologiju KBC-a. Dosta ga koristimo i puno pomaže našim pacijentima. On zamjenjuje biopsiju jetre koja je vrlo bolna i neugodna za pacijenta, a s ovim načinom sve je vrlo jednostavno i bez ikakvih invazivnih bolnosti za pacijenta dobivamo rezultat koji je vjerodostojan nalazu biopsije jetre. Prvi put smo to u mobilnoj jedinici primijenili, a to će biti dobro kada ekipa bude na terenu, u terapijskim zajednicama, kada budemo testirali pacijente. Možemo raditi grubu trijažu pacijenata koji su za terapiju - rekao je dr.Boris Lukšić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split.