Božo Ljubić o HRT-u i položaju Hrvata u BiH

Božo Ljubić, predsjednik GV HNS i zastupnik u Hrvatskom saboru.
Jučerašnji istup zastupnika iz Hrvata iz BiH u Hrvatskom saboru dr. Bože Ljubića izazvao je popriličan interes hrvatske javnosti u BiH, posebice zato što su hrvatski zastupnici iz BiH u ranijim mandatima rijetko govorili. Ljubić je tim istupom skrenuo pozornost cjelokupnoj hrvatskoj javnosti na marginalizaciju bh. Hrvata u medijskom prostoru i od strane već smjenjenog vodstva Hrvatske televizije, ali i od bošnjačkih i srpskih elita u BiH koje Hrvatima priječe pravo na kanal na hrvatskom jeziku u BiH.
Hrvatski Medijski Seevis jučer je objavio kratku vijest o Ljubićevom govoru u Saboru, a danas donisi njegov cjelovit govor. Sudjelujuću u raspravi o Izvješću Programskog vijeća Hrvatske radio televizije kao i o smjeni ravnatelj HRT-a i izbora novoga ravnatelja HRT-a, voditelj Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Božo Ljubić fokusirao se  na realizaciju programskih obveza HRT-a u odnosu na Hrvate izvan Hrvatske, posebno na Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Evo što je sve Ljubić rekao, govoreći u Saboru Hrvatske:
„Temeljem Ugovora između HRT-a i Vlade RH, HTV proizvodi i emitira tjedne emisije „Pogled preko granice-Hrvati u B i H“ te „Glas domovine“, koje su namijenjene Hrvatima u BiH, te hrvatskim manjinama u susjednim zemljama i hrvatskom iseljeništvu.
Emisija „Pogled preko granice- Hrvati u B i H“, prema Ugovoru s Vladom je trebala biti emitirana na prvom programu HRT, ali je nakon što je prva urednica Vidović Krišto „odstrijeljena“ s HRT-a, emisija je najprije ukinuta a zatim ponovno aktivirana s novim urednikom, ali prebačena na četvrti program. Ni to međutim izgleda nije bilo dovoljno u namjeri marginalizacije ove emisije već je stavljena u totalno neprikladan termin, četvrtak u 15:30 ( kada većina još uvijek radi, putuje s posla).
Paradoksalno je da se emisija reemitira u puno boljem terminu na BHRT u Bosni i Hercegovini.!
Prema informacijama od svojih prethodnika iz Odbora za Hrvate izvan Hrvatske i Vladinog Ureda, više puta je slično pitanje postavljano rukovodstvu HRT-a ali bez valjanog odgovora.
Drugo vrlo važno pitanje koje traži odgovor, ali i promjenu prakse, je odnos HRT prema informiranju Hrvata u B i H, odnosno općenito o međusobnom informiranju o Hrvatima s dvije strane granice.
Katastrofalan položaj Hrvata u javnim elektronskim medijima u BiH
S ove govornice sam već jednom ukazao na katastrofalan položaj Hrvata u BiH u  javnim elektronskim medijima u B i H. Međutim, o ovom prilikom ću podsjetiti: unutar Javnog RTV sustava u BiH djeluju tri TV servisa koja pokrivaju čitav ili skoro čitav prostor B i H. Ni u jednom Hrvati nisu zastupljeni, niti prepoznati kao ravnopravan i tvorbeni element. Dva najutjecajnija su RTRS i FTV. Prvi je po apsolutnom kontrolom srpske politike iz entiteta RS, odnosno vladajuće stranke u tom entitetu, a drugi pod apsolutnom kontrolom bošnjačkih stranaka iz Sarajeva. Badava je što sve hrvatske stranke u BiH i preko 95% izabranih i imenovanih hrvatskih dužnosnika zagovara reformu RTV sustava u kojem bi bio i jedan RTV servis koji bi emitirao program na hrvatskom jeziku i obrađivao teme informativnog kulturnog i uopće identitarnog karaktera od interesa Hrvata, svaki pokušaj nailazi na unisono odbijanje i stranaka i medija pod srpskom odnosno bošnjačkom kontrolom. Zašto? Jer oni ne žele kolač od  rtv pretplate dijeliti na tri, više im odgovara podjela na dva. Tu su još i politički razlozi.
Pri tome, ako zatreba, spremni su istaći i vitalni nacionalni interes da se spriječi donošenje Zakona koji bi i Hrvatima dao mogućnost informiranja na hrvatskom jeziku (kao što su učinile bošnjačke političke stranke).
Zamislite paradoksa, vitalni nacionalni interes Bošnjaka je da Hrvati nemaju javni medij na hrvatskom jeziku!
Posljedica je da se mi Hrvati niti u BiH više nismo u stanju bolje upoznati, oni sa sjevera s onima na jugu, oni sa zapada s onima na istoku jer nemamo medija koji pokriva čitav prostor BiH.
Zašto to ovdje govorim pa zato što HRT može i treba popuniti ovu prazninu dok mi u BiH ne dobijemo ono što pripada konstitutivnom narodu u B iH.
Još manje se zbog dosadašnje  programske politike HRT, mi Hrvati s obje strane granice možemo bolje upoznati.
Potreba postoji ako ništa drugo zbog činjenice da je najmanje trećini Hrvata u RH, BiH pradomovina i žele biti informirani o svemu što se događa u BiH. Drugo, i mnogo važnije, dinamika događaja u BiH, utjecaji koji mijenjaju demografsku i kulturalnu sliku BiH, što procesima potaknutim zadnjim ratom, što utjecajem s Istoka bilo da je to Rusija, Turska ili arapski svijet, Bosnu i Hercegovinu čine primarnim strateškim interesom Hrvatske i Hrvatska javnost treba biti svakodnevno i svestrano informirana o svemu što se u BiH događa, ako ne zbog nas Hrvata koji dole živimo onda radi strateških interesa same Hrvatske.
Međutim koja je bila politika HRT-a zadnje 4 godine?
HRT je imala dva dopisništva u BiH. Jedno u Sarajevu a drugo u Mostaru. Oba su ugašena ali zasigurno racionalizacija nije mogla biti razlogom.
Dosisništva HRT-a imala besplatan prostor
Naime, dopisništvo u Sarajevu je bilo u zgradi BHRT i to potpuno besplatno.
Dopisništvo u Mostaru je bilo u zgradi HKD „Napredak“ također besplatno.
Zašto je to rađeno možemo spekulirati.
je li na djelu namjerna marginalizacija ili minoriziranje Hrvata iz BiH od strane bivše vlasti jer se navodno radi o glasačima HDZ-a?
Je li u pitanju nesposobnost da se sagleda strateška geopolitička važnost  BiH za Hrvatsku državu?
Nesposobnost da se uvidi važnost gospodarske suradnje s BiH i uloga Hrvata u B i H u tom procesu?
Nesposobnost da se uvidi važnost opstanka Hrvata u BiH na svojim staništima i očuvanje političkog nacionalnog subjektiviteta za stabilnost
Hrvatske ali dugoročno za očuvanje i teritorijalnog suvereniteta Hrvatske?
Bilo kako bilo od nove vlasti u Hrvatskoj  nadam se od novog vodstva HRT očekujem značajne promjene u odnosu na informiranje Hrvata izvan Hrvatske.
Nemam ništa protiv da se zadrže emisije tipa „Pogled preko granice…“ i slične ali to nije dovoljno.
Hrvatskoj i Hrvatima izvan Hrvatske treba obrađivanje tema iz BiH, vezanih za naše manjine u susjednim državama te hrvatsku dijasporu u svakodnevnim informativnim, kulturnim i ostalim sadržajima.
I da zaključim ovaj dio: Prema Članku 28. Ugovora između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske, definirane su Programske obveze HRT-a prema kojima je HRT dužan svojim javnim uslugama ponuditi programske sadržaje koji ispunjavaju demokratske, socijalne i kulturne potrebe hrvatskog društva, kao i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Što je dužan HRT?
Pitanja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske trebala bi se naći u svim sadržajima HRT-a, u svim udarnim informativnim emisijama, u Dnevnicima i Vijestima, u debatnim emisijama tipa „Otvoreno“, a ne samo u emisijama koje se emitiraju u neprikladnim terminima.
Članak  29. Ugovora kaže da je Hrvatska televizija dužna na Prvom programu emitirati emisije o Hrvatima izvan Hrvatske.
Članak 44. Ugovora definirao je Ostale zakonom propisane obveze HRT-a.: HRT će proizvoditi i objavljivati programe namijenjene informiranju pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, kao i programe namijenjene javnosti u Republici Hrvatskoj koji se odnose na život, događaje i probleme Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske u svim informativnim emisijama.
Da sve nije kako akti propisuju uostalom potvrđuje i Izvješće Programskog vijeća u kojemu stoji da HRT treba razvijati i poboljšavati programe namijenjene Hrvatima izvan Hrvatske i međunarodnoj javnosti.
Da bi se to postiglo potrebni su i tehnički preduvjeti. Valja preispitati stoga odluku o ukidanju Dopisništava HRT-a u Sarajevu i Mostaru i svođenje cijele Bosne i Hercegovine u kojoj živi više od pola milijuna Hrvata na jednog dopisnika. Bosna i Hercegovina je prevažan susjed za Republiku Hrvatsku. Povezuje nas 1000 kilometara duga granica, povezuju nas nacionalni i gospodarski interesi, kulturna i duhovna baština. Neprihvatljivo je da bi se država u kojoj su i Hrvati konstitutivni narod tretirala u programu HRT-a kao neka daleka azijska ili afrička zemlja…
Kako to rade Mađari?
Ako sami ne znamo kako treba, onda pogledajmo kako to rade drugi koji vode računa o svojim državnim i nacionalnim interesima.  U Mađarskoj naime postoji posebna televizijska postaja DUNA TV financirana od Vlade u Budimpešti koja proizvodi cjelodnevni program isključivo za Mađare izvan Mađarske!, zaključio je Ljubić u obraćanju Hrvatskom saboru, bpz.ba
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE