Proslavljen Dan Splitsko-dalmatinske županije
.JPG)
Svečana sjednica povodom Dana županije održana je u novoj zgradi Medicinskog fakulteta. Uzvanike je prvi pozdravio Petroslava Sapunar predsjednik Županijske skupštine koji je na početku uputio riječi zahvale svim braniteljima njihovim obiteljima bez kojih ne bi imali državu, a zahvalio je i svim vijećnicima bez obzira na političke razlike. Naglasio je kako na svima veliki zadatak, a to je stanovnicima županije omogućiti bolju budućnost. Naglasio je kako je Hrvatska zemlja znanja, a posebno se o mladima brine na splitskom sveučilištu.
„Moramo zadržati mlade, izvući što više novca iz europskih fondova i tako dokazati da županije itekako imaju smisla“, kazao je Sapunar.
Dan županije čestitao je svima župan Zlatko Ževrnja. „Svjedoci smo teškog gospodarskog stanja koje se odrazilo i na našu županiju, država se često ne ponaša kao skrbnik, imamo sve manji proračun i sve više mladîh koji iseljavaju. To se mora promijeniti i zato unatoč svemu gradimo i radimo, potičemo gospodarstvo, jačamo gospodarske zone, poduzetnicima dajemo kredite...“, naglasio je župan. Istaknuo je kako se naša županija opredijelila za turizam kao okosnicu gospodarskog razvoja. „Jedna smo od rijetkih županija koja ima brojne mogućnosti u zdravstvenom, ruralnom i kulturnom turizmu.“, kako je župan. Također se osvrnuo se i na velike mogućnosti u poljoprivredi u Zagori, na području Sinja, Imotskoga i Vrgorca pred kojima su veliki projekti. Među viskom uzvanicima iz društvenog, političkog, kulturnog i gospodarskog života bili su Arsen Bauk, ministar uprave, te Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko- neretvanske županija. Brzojav s čestitkom uputio je predsjednik Sabora RH Josip Leko.
Na sjednici su dodijeljen skupne i osobne nagrade, te nagrade za životno djelo. Nagrade za životno djelo dobili su prof. dr. Branimir Lukšić (posmrtno), fra Marijan Mate Mandac i Anđelko Rađa. Prof.dr.sc. Branimir Lukšić, rodio se u Splitu 1935., a preminuo 3. studenog 2014. Bio je hrvatski pravni stručnjak, publicist, političar i katolički intelektualac. Studirao u Zagrebu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu 1959., a titulu doktora znanosti stekao je 1974. Bio je višegodišnji profesor trgovačkog prava na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova u nizu zbornika i časopisa. Osim pravnih tema pisao je i o etičkoj dimenziji u gospodarstvu i potrebi nove ekonomske paradigme, krizi suvremenog obrazovanja, etici u postutopijskom razdoblju i drugim temama. O aktualnim političkim pitanjima, odnosu crkve i države i hrvatskoj povijesti pisao je kolumne u Slobodnoj Dalmaciji, Hrvatskom fokusu, časopisu Crkva u svijetu i drugim medijima. Političku djelatnost obnašao je u gradu Splitu, kao gradski vijećnik 90-tih, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji na funkciji župana od 1997., do 2003. Bio je i kandidat na izborima za Hrvatski sabor. Smrću Branimira Lukšića izgubili smo dragog čovjeka, istaknutog stručnjaka i pedagoga omiljenog među svojim studentima, čovjeka široke kulture, volje i smisla za zanimljivo anegdotsko kazivanje. Svojim javnim djelovanjem ostavio je trag u mnogim segmentima života Županije i pridonio boljitku hrvatskog društva.
Prof.dr.sc.fra Marijan Mate Mandac rođen je 1939., u Brnazama. Studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Katoličkom sveučilištu u Belgiji, obranivši disertaciju na latinskom jeziku o povijesti kršćanske literature. Dugo godina predaje teologiju na Franjevačkoj teologiji u Makarskoj, te na Institutu za teološku kulturu laika i Katehetskom institutu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Nakon osnivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu 1999., prelazi u Split i postaje prvi pročelnik Katedre za povijest kršćanske literature. U starosnu mirovinu odlazi završetkom akademske godine 2004/2005. Uz redovita predavanja svoj cijeli radni vijek bavio se teološkim istraživanjem i pisanjem. Svoje studije, članke i knjige objavljivao je u prestižnim teološkim časopisima i izdavačkim kućama. Prigodom 70. obljetnice života u njegovu čast objavljen je obiman Zbornik znanstvenih radova.
Anđelko Rađa jedan je od rekordera darovatelja krvi na području Splitsko-dalmatinske županije. Prvi put darovao je krv 7. rujna 1972. u dvadesetoj godini života i od tada neprestano darivajući krv darovao je 160 doza. Njegovih darovanih nešto više od 70 litara krvi spasilo je brojne živote stanovnika naše Županije i pomoglo u ozdravljenju brojnim pacijentima. Anđelko Rađa krv je počeo darivati iz humanih razloga, a to je upravo pravi motiv svakog istinskog darovatelja krvi. Svojim primjerom poticao je i motivirao druge pojedince u svojoj obitelji, među prijateljima, kolegama i u radnoj sredini. Dobitnik je više zahvalnica i priznanja od kojih izdvajamo: Odličje „Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske“ i Zahvalnicu Hrvatskog Crvenog križa za dugogodišnji doprinos na animaciji i okupljanju darivatelja krvi.
Osobne nagrade dodijeljene su: Ivici Bašiću, Petru Fabjanoviću, Ivanu Kozlica, Nikoli Listešu i Nenadu Vrandečiću. Ivica Bašić nadasve je ustrajan humanist, poznat u svojoj sredini po želji i volji da pomogne u svakom trenutku onima kojima je pomoć potrebna. Još davne 1997., uključuje se u rad Udruge tjelesnih invalida "TOMS" iz Trogira, a 2006., postaje njezin predsjednik i na toj funkciji je i danas. Svojim djelovanjem omogućio je realizaciju projekata važnih za Udrugu. Jedan od projekata je i poludnevni centar za djecu s teškoćama u razvoju. Četiri godine bio je predsjednik karnevalske udruge "Rašpin Jute", član predsjedništva KUD-a "Kolo", te dopredsjednik Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Jedan je od pokretača humanitarnih akcija "Vinskom cestom do humanosti i dobrote", "Hvala ti moj dobri anđele", te humanitarnog koncerta "Klape pivaju, a pisma liči". Njegova udruga „TOMS“ već tradicionalno organizira akciju "Moje svjetlo za moj Vukovar". Dobitnik je osobne nagrade Grada Trogira 2010. Petar Fabjanović je čitav svoj život samozatajno posvetio radu za dobrobit zajednice u kojoj živi. Od samog početka sudjeluje u osnivanju Zavičajnog muzeja otoka Brača u Škripu, obnovi zgrade i kule, prikupljanju eksponata i njihovih replika i organiziranju stalnog postava Muzeja. U suradnji s Konzervatorskim zavodom radio je na projektima obnove bračkih crkvica sv. Ivan i Teodor u Bolu, sv. Mihovil u Dolu, sv. Duh u Škripu i drugim. Vodio je desetogodišnje radove na obnovi ermitaže Blaca. Jedan je od osnivača Udruženja obrtnika Brač gdje 16 godina obnaša dužnost predsjednika i predstavlja bračke obrtnike u Skupštini Hrvatske obrtničke komore. Počasni je član Zaklade „Otok Brač-negdje između mora i zvijezda“ čiji rad ne samo da pomaže donacijama već i aktivno sudjeluje u istraživanju i očuvanju bračke baštine. Mr.sc. Ivan Kozlica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu stekao je znanstveno zvanje magistra znanosti, obranivši rad pod naslovom Stradanje civilnog stanovništva sinjskog kraja 1944. Od tada ne prestaje njegov interes i predani istraživački rad o masovnim pokoljima počinjenim uz rijeku Cetinu u Drugom svjetskom ratu. "Dok god se žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj ne priđe sa znanstvene strane, dokle god se njima bave ideologije a ne povjesničari, to će pitanje biti kamen spoticanja i nikad završeni spor među hrvatskim građanima čiji su očevi i djedovi pripadali različitim stranama u krvavom obračunu ideologija, koji našoj državi nije donio ništa dobro". To je pristup povjesničara Ivana Kozlice, čiji je dvanaestogodišnji istraživački rad rezultirao knjigom "Krvava Cetina – Masovni pokolji u cetinskome kraju i Poljicima u Drugome svjetskom ratu". Radi se o knjizi u kojoj Kozlica predstavlja istražene masovne zločine nad hrvatskim narodom u cetinskom kraju gdje su, na najokrutniji način, ubijene 2322 osobe, bez obzira na spol i dob. Svojim djelima javnosti je podastro plodove hrabrog i ustrajnog rada i time razotkrio, dugo kontrolirane i krivotvorene istine o zločinima u Drugom svjetskom ratu. Što je najvažnije, svim žrtvama podigao je najtrajniji spomenik imenujući ih u knjizi koju im je posvetio. Nikola Listeš Poznati je hrvatski karikaturist, sjajan crtač i nadasve nadaren portretist moderan u izričaju, liniji i kadriranju. U proteklih desetak godina osvojio je pedesetak prestižnih nagrada na svjetskim festivalima karikature. Autor je prvog hrvatskog stripa o Domovinskom ratu. Tijekom prošle godine osvojio je pet odličja na festivalima u Armeniji, Kini, Iranu, Turskoj i Hrvatskoj. Knjigom Dioklecijančići pridonio je promicanju vrijednosti Dioklecijanove palače i popularizaciji Splita kao turističkog odredišta. Svojim stvaralaštvom Nikola Listeš promiče vedrinu dalmatinske duše, a prije svega kulturne vrijednosti i hrvatsku baštinu. O svestranosti Nenada Vrandečića najbolje svjedoče podaci da je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao profesor u Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču i aktivno se bavi glazbom. Osnivač je i organizator Međunarodne glazbene ljetne škola Pučišća. To je jedna od najvećih multikulturalnih glazbenih škola u Europi izrasla u brend otoka Brača, prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu. Osnovao je i Osnovnu glazbenu školu Brač koja djeluje već pet godina i omogućuje djeci stjecanje osnova iz glazbenog odgoja od najranije dječje dobi. Jazz je glazbenik, član niza jazz sastava, snimio je 16 vlastitih nosača zvuka, surađivao na brojnim glazbenim projektima sa renomiranim glazbenicima i glumcima, sudjelovao u televizijskim i radio emisijama, nastupao na nizu koncerata, bio nominiran za Porin. Osnivač je i organizator „Jazz summer workshop Bol“gdje se već petnaest godina kroz bogat glazbeni program u kolovozu pruža uvid u jazz glazbu. Skupne nagrade dobili su Caritas Splitsko dalmatinske županije, Udruga oboljelih od kolagenoza, Udruga veterana domovinskog rata 158. brigade i 6. pukovnije, Vaterpolo klub Jadran te Viteško alkarsko društvo Sinj. Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije ustanovljen je 1971., radi promicanja kršćanske ljubavi prema osobama i zajednicama u potrebi, pretvarajući je u konkretne pothvate. Tijekom prošle godine 17 osoba zbrinuto je u Caritasovom skloništu za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, gdje im je omogućen individualni i grupni psihoterapijski program, pružena pomoć oko skrbi za djecu, zapošljavanja i uključivanja u društvo. U sklopu Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije djeluje i dječji Caritas „Dječji osmijeh“, koji skrbi o 300 obitelji pružajući im pomoć u hrani, odjeći, obući i raznim potrepštinama za djecu,organizira repeticije i kreativne radionice za djecu. Teško je nabrojati sve akcije koje je Caritas organizirao ili je u njima sudjelovao: Akcija „5 za 1“ kojom je preko 200 donatora pomoglo 40 obitelji, akcija „Za 1000 radosti“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, akcija „Pomagati je lako“, zatim „Dobro srce studenata Splita“ i mnoge druge. Udruga oboljelih od kolagenoza – odnosno sistemskih bolesti vezivnog tkiva, poznatijih kao autoimune bolesti, osnovana je u Splitu 2004. i jedina je udruga oboljelih od kolagenoza u Hrvatskoj. Osnovana je s ciljem pružanja psihološke i druge pomoći osobama oboljelim od teških oblika autoimunih bolesti. Pored skrbi o oboljelima Udruga realizira i brojne projekte u cilju edukacije bolesnika, te organizira predavanja liječnika i radionice na temu psihološke pomoći i fizikalne terapije, pomažući tako oboljelima ne samo u prihvaćanju bolesti, već i u poboljšanju kvalitete života. Udruga je također članica Europske organizacije oboljelih od sklerodermije (FESCE), kao i Hrvatske udruge rijetkih bolesti. Prikupljenim sredstvima putem donacija Udruga je pomogla u adaptaciji prostora Dnevne bolnice Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju KBC Split. Udrugu vode isključivo oboljeli članovi koji su, u svom desetogodišnjem radu, iako i sami bolesni, uspjeli provesti niz projekata. Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije Hrvatske vojske osnovana je s ciljem očuvanja imena i djela tih dviju postrojbi i promicanja vrijednosti i istine o Domovinskom ratu. Na gradskom stadionu Poljud 29. veljače 1992., položili su svečanu prisegu pripadnici 158. brigade Hrvatske vojske - Split. Brigada je mahom formirana od zapovjednika i pripadnika 1. bojne 114. brigade, poznatije kao škverska bojna. U listopadu 1992., od pripadnika 158. brigade formira se 6. domobranska pukovnija Split. Pripadnici 158. brigade i 6. domobranske pukovnije, njih oko 5.000, sudjelovali su u borbama na drniškom, južnom i sinjskom bojištu te u operacijama „Ljeto 95“, „Oluja“, „Maestral“ i „Južni potez“. U ratnim djelovanjima 158. brigada i 6. domobranska pukovnija HV imale su 20 poginulih i nekoliko stotina ranjenih i oboljelih pripadnika. Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije svojim dugogodišnjim radom ne samo da promiče vrijednosti i istinu o Domovinskom ratu, već je aktivno angažirana u humanitarnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Štiteći temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata svojim djelovanjem Udruga čuva moralni dignitet hrvatskoga naroda, čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja koji su sudjelovali u obrani Domovine. Današnji Vaterpolski klub „Jadran" osnovan je prije 95 godina kao Pomorski športski klub „Baluni" po imenu uvale, u kojoj je nastao 23. rujna 1920. godine. Osnovan kao plivački i vaterpolski klub, već prvih godina uvrstio se među najkvalitetnije športske organizacije u zemlji osvajajući brojna momčadska i pojedinačna prvenstva. Njegovi plivači i vaterpolisti redovito su bili sudionici Olimpijskih igara još od davne pariške, 1924. godine. Vaterpolisti „Jadrana“ nositelji su pet olimpijskih odličja. U dugogodišnjoj povijesti „Jadran“ je osvojio više naslova državnog prvaka. Najveći uspjesi postignuti su početkom devedesetih godina kada vaterpolisti, nakon 31 godinu, osvajaju državno prvenstvo. Kruna uspjeha je osvajanje titule klupskog prvaka Europe, dva puta uzastopno u vrijeme Domovinskog rata, 1991. i 1992. godine. Bilo je to prvo veliko športsko međunarodno priznanje koje je našoj mladoj državi poklonio jedan klub. Viteško alkarsko društvo Sinj je udruga građana osnovana s težnjom očuvanja izvorne povijesne vrijednosti Sinjske alke. Svojim djelovanjem Viteško alkarsko društvo Sinj aktivno promiče turizam Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske. Cilj Društva najjasnije je definiran u njegovom Statutu, gdje je navedeno da Društvo svojim djelovanjem: slavi uspomenu na pobjedu Sinjana i ostalih žitelja Cetinske krajine nad Turcima 15. kolovoza 1715., pobuđuje sjećanje na teške, ali slavne dane ljutih borbi i okršaja za slobodu rodne grude, razvija domoljublje naroda Sinja i Cetinske krajine, razvija prijateljstvo i suradnju među članovima i ljubav prema Sinju i Cetinskoj krajini, čuva izvornu starinsku odjeću, opremu i oružje Sinjske alke i njeguje narodne običaje. Zbirka odore, opreme i oružja Viteškoga alkarskog društva 1978., proglašena je spomenikom kulture najviše kategorije. Sinjska alka je 2007., upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 2010., uvrštena je na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a.
Svečanost je vodila je Lidija Šegvić, pjesmom su je uveličali Klapa Ventula i Zbor Brodosplit, a uljepšali kliški uskoci i sinjski alkari.
Primjedbe