Decentralizacijom financija i jačanjem županija do novih investicija i izlaska iz recesije

Planovi SD županije: U Zagoru privući više turista, izgraditi nove marine...

Splitsko-dalmatinska županija iz EU fondova izvukla oko 46 milijuna eura
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj se rijetko mijenja na bolje. Vladajući pored svih programa koje provode, najviše mogu zahvaliti turističkoj sezoni koja otvara radna mjesta u uslužnom sektoru koja će smanjiti statistiku nezaposlenih. Splitsko-dalmatinska županija već tradicionalno drži vodeće mjesto na statističkoj tablici koja je objavljena početkom 2015. godine, ispred Grada Zagreba, Osječko-baranjske županije, Sisačko-moslavačke i drugih.

Od zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine, ukupan broj stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 455.242 osobe, od kojih je čak 46.320 nezaposlenih. Po statistici HZZ-a to iznosi oko 15% ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj i kao takva je apsolutni rekorder po broju nezaposlenih. Time SD-županija prednjači ispred Grada Zagreba koji ima 42.418 nezaposlenih, Osječko-baranjske županije koja ima 36.433 nezaposlenih, Sisačko-moslavačke županije s 20.005 nezaposlenih osoba.

Od ostalih dalmatinskih županija, Zadarska ima 10.182 nezaposlene osobe, Šibensko-kninska 8.737 dok Dubrovačko-neretvanska ima 10.144 nezaposlene osobe. Valja nadodati kako na području SD-županije živi daleko više žitelji, a broj nezaposlenih je drastično velik i zabrinjavajući stoga valja pitati odgovorne i čelne osobe što se zapravo radi na zaustavljanju rastućeg broja nezaposlenih te kakvi projekti mogu izvući Dalmatinke i Dalmatince iz radne krize.

Što se tiče uslužne djelatnosti pod kojima mislimo na turizam i ugostiteljstvo, bilježe se podatci rastućeg broja hostela, apartmana, soba i novoizgrađenih hotela, no svjesni smo situacije kako je ta vrsta djelatnosti orijentirana samo na turističku sezonu koja kod nas traje u prosjeku oko pet mjeseci. Što je s ostatkom godine kad mnogi radnici nakon sezone završe na burzi rada i postoji li mogućnost od stvaranja stalnih radnih mjesta, poticaja samozapošljavanja u smislu otvaranja vlastitog obrta, poljoprivredne djelatnosti i slično, a da nije uvijek vezano za turizam. Što je s proizvodnim djelatnostima koje bi trebale puniti gradske ali i županijski proračun?

Kada govorimo o nezaposlenosti na području Splitsko-dalmatinske županije valja imati na umu kako ništa nije ni veliko ni malo dok se ne usporedi i istina je kako postoji veliki broj nezaposlenih, također  stoji činjenica da su na ovom području djelovala velika socijalistička mastodontska poduzeća koja nisu mogla preživjeti vrijeme tranzicije niti se prilagoditi novim tržišnim uvjetima, čak i kada zanemarimo raspravu o tomu je li odabran najbolji model privatizacije za sustave koje smo naslijedili iz vremena dogovorne ekonomije. Jedan dio tih proizvodnih djelatnosti je spašen i nekako preživljava u novim okolnostima. 

Gospodine Ževrnja, zabrinjavaju li Vas statistički podatci broja nezaposlenih osoba u Županiji i koje su Vaše mogućnosti u rješavanju tog problema?
- Naravno da nas ti podatci zabrinjavaju. Pokušavamo, koliko je u našoj moći i zakonskom okviru kakav jest, ublažiti posljedice tolike nezaposlenosti. Najbolji način je razvoj i unaprjeđenje malog i srednjeg poduzetništva., na čemu, kako rekoh, radimo. Poduzetnička klima u RH je potpuno narušena: rast cijena energenata, previsoki PDV, inspekcije, zatvaranja, česta mijenjanja zakona, porezni pritisak, predstečajne nagodbe koje su posebno pogodile male poduzetnike, veliki vjerovnici bi se dogovorili a mali bi izgubili sva svoja potraživanja zbog nagodbe velikih vjerovnika i države. Sve to upućuje na zaključak kako je nužno mijenjati poduzetničku klimu. Poduzetnici moraju imati povjerenje u državne institucije i sigurnost i stabilnost za njihove investicije. U RH a tako i u županiji, registrirano je 3 do 3, 5 % poduzetnika u odnosu na ukupan broj stanovnika, u zapadnim demokracijama taj se omjer kreće od 6 do 6,5 % a recimo u Japanu do 12 do 15 %. Iz toga se može vidjeti kolike su mogućnosti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Osobno sam, kao načelnik općine Dugopolje od početka angažirao na stvaranju novih radnih mjesta i mogu kazati da sam, zajedno sa svojim suradnicima, ostvario sve preduvjete za zapošljavanje najmanje tisuću i pol osoba kroz desetak godina postojanja općine koja je startala samo s pečatom, bez osnovnih uvjeta za rad. Nije na tijelima lokalne i područne samouprave da grade proizvodne pogone nego da investitorima budu na usluzi, da im ne stvaraju dodatne birokratske prepreke. Ipak, za stvaranje nove gospodarske i investicijske klime, uvijek je prije svih odgovorna središnja vlast, kako zakonodavna tako i izvršna. Naša novoizabrana predsjednica, gđa Kolinda Grabar Kitarović, bez obzira na ograničene ovlasti i ingerencije institucije predsjednika države, svojim stavom i nametanjem određenih tema i ideja, otvara prozor za novu investicijsku klimu. Potrebne su nam nove ideje, novi ljudi i rekao bih nova ekonomska paradigma za koju su preduvjet svakako i novi zakonski okvir. Da ne duljim, do županija, rekao bih i gradova i općina neće biti ako se ostvare drugi preduvjeti za veće investicije.

Usporedbom sa gradom Zagrebom koji je ujedno i županija, kakve su gospodarske mogućnosti SD-županije u razvijanju proizvodnih djelatnosti?
- Ponovno dolazimo na temu prevelike centralizacije države, uzročno i na favoriziranje glavnoga grada u odnosu na druge krajeve RH. Ravnomjeran razvoj svih krajeva RH bi se trebao podrazumijevati, ali se u praksi nažalost često događa drugačije. Grad Zagreb i okolica su najrazvijeniji dio RH. Tu su sjedišta svih ministarstava, uprava, agencija i sličnih državnih institucija.Teško se s njima uspoređivati po pitanju proizvodne djelatnosti, međutim SDŽ ima svoje prednosti u proizvodnji kamena, električne energije iz OIE, u razvoju i unaprjeđenju turističke djelatnosti kao i plasmanu proizvoda u turizmu. Ima i drugih proizvodnih djelatnost koje bi bilo pogodnije razvijati u ovim krajevima nego u glavnom gradu države, ali to je već pitanje državne strategije razvoja, tema koja nadilazi okvire ovoga razgovora.

Surađuje li Županija s privatnim sektorom u vidu poboljšanja usluga i širenju radnih mjesta u proizvodnji?

- SDŽ je još od samog osnutka osmislila programe sufinanciranja kamate na kredite poduzetnicima s prednošću za one koji se bave proizvodnom djelatnošću tako da je u proteklih desetak godina realizirano više od 1500 kredita u iznosu od 1,6 milijardi kuna kreditnih sredstva za poduzetnike s područja SDŽ. U veljači 2015. godine objavljen je javni poziv za program "Kreditom do uspjeha" gdje je u subvenciju kamate za kredite od strane Županije i Ministarstva poduzetništva i obrta omogućeno da poduzetnici sa područja SDŽ koriste iznimno povoljna kreditna sredstva uz kamatu za krajnjeg korisnika odnosno poduzetnika od 0,6 do 1,5 %. SDŽ je sklopila ugovore sa 12 poslovnih banaka s područja županije. Na prvom povjerenstvu održanom 25. ožujka pristigla su i odobrena 23 zahtjeva sa 60 milijuna kuna kredit sredstava.

Postoji li program za mlade poduzetnike na razini Županije?

- Program potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva koji u prioritetu ima potporu za žene, mlade i početnike SDŽ je preko svoga upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i EU fondove osmislila i objavila u 2014. godini. Temeljem javno objavljenog poziva za ovaj program javilo se preko stotinu zainteresiranih potencijalnih korisnika potpore. Ukupno je u protekloj godini realizirano 96 projekata različitih gospodarskih subjekata, od čega je prema pravnom obliku bilo 64 tvrtke i 32 obrta. Ukupan iznos dodijeljenih potpora bio je milijun i tristo sedamdeset šest tisuća kuna. Sva navedena sredstva su odobrena strogo namjenski za uređenje i opremanje poslovnih prostora, kupnju opreme, itd. Osim toga, kroz programe sufinanciranja potpornih institucija (inkubatori, poduzetnički centri) pokušavamo edukacijama i savjetovanjem potaknuti mlade na ulazak u poduzetničke vode. Budući da je malo i srednje poduzetništvo najbolji generator razvoja svake države.

Prilikom ovogodišnjeg otvorenja sajma GAST naglasili ste kako je Split atraktivno rastuće turističko odredište i u gastronomskom smislu. Imate li neke ideje kako iskoristiti našu bogatu gastronomsku ponudu i van sezone, a samim time omogućiti i nastavak posla za sezonske djelatnike?

- U SDŽ imamo niz obiteljskih gospodarstava "OPG" koja kroz poljoprivredne programe, sufinanciranje sadnog materijala, edukacije, sufinanciranje konkurentnosti poljoprivrede i eko proizvodnje, sufinanciranje poljskih putova, sufinanciranje udruga poljoprivrednih proizvođača, sufinanciranje odlazaka na sajmove itd... Oni su već na tržištu sa svojim iznimno kvalitetnim eko proizvodima od maslinova ulja, smokve, raznih proizvoda agruma do proizvoda od ljekovitog i mirisnog bilja, različiti pripravci sapuna, krema i sl. Do veoma kvalitetnih proizvoda - vina i vinskih proizvoda. U našoj županiji ima preko 300 vrhunskih proizvođača vina. Trenutno u SDŽ ima registrirano više od 40 OPG-a u agroturizmu, a ima i nekoliko u lovnom turizmu. Turistička zajednica SDŽ radi izvrstan posao što se vidi i po rezultatima. U prva tri mjeseca ove godine zabilježeno je 22 % više dolazaka, odnosno 30 % više noćenja. Županija ulaže oko sedam milijuna kuna kroz turističku zajednicu i odjel za gospodarstvo, turizam i EU fondove, u u internet promociju, marketing, sajmove i turističke manifestacije. Na isti način se mora pristupiti i kada je riječ o boljoj promociji gastronomske ponude. Na tom području nas tek čeka veliki posao.

Kakve su proizvodne djelatnosti zastupljenije u Županiji i koliko je to dobro za samu Županiju?

- Spomenut ću strojnu obradu metala, preradu i proizvodnju kamena, IT sektor gdje u SDŽ ima registrirano oko 600 tvrtki i obrta sa oko 2000 zaposlenih. Potičemo zelene tehnologije, ako ste na to mislili. Predvidjeli smo brojna polja za vjetroturbine i solarne, fotonaponske ćelije. Težimo tomu da postanemo energetsko čvorište Hrvatske i ovoga dijela Europe. A koliko je to sve skupa dobro za županiju, pokazat će vrijeme.

Radi li Županija projekte koje može prijaviti za dobivanje sredstava iz EU fondova i koliko je naša Županija do danas privukla financijskih sredstava kroz EU fondove?

- Županija radi puno i kroz svoj Odjel za gospodarstvo i EU fondove i kroz Agenciju RERA-u, a u novom preustroju županije predvidjeli smo u svakom odjelu jednu ili više osoba koje bi se angažirale isključivo na praćenju i izradi novih programa koje bismo mogli aplicirati prema EU fondovima. Nabrojat ću ovdje samo najpoznatije projekte koje su zajednički ostvarile županijska agencija RERA i odjel za gospodarstvo i EU fondove. Altereenrgy, Intermodal, Hazadr, Holistic, Hera, IM-Be field, Roof of rock, Defishgear, BBIO projekt, Coastgap, Nemo su neki od projekata koji su u tijeku ili su već pri kraju realizacije. Ukupna vrijednost projekata iznosi 345.505.290,00 kuna, više od 46 milijuna eura. Udio za aktivnosti u SDŽ iznose 23.626.383,00 kuna ili 3.150.050,00 eura.

Radi li Županija projekte u suradnji s privatnim subjektima s kojima također može aplicirati na EU fondove?

- U prizemlju zgrade Županije smješteni su EU direct, info poduzetnički centar, koji izravno u suradnji s privatnim sektorom pokušavaju na savjetodavan način pomoći kako doći do bespovratnih sredstava iz EU fondova, kako aplicirati na razne projekte iz ministarstava te kako doći do jeftinijih financijskih sredstava na tržištu RH. Otvoreni smo za svaku suradnju s privatnim subjektima, imamo dobro obrazovane mlade stručnjake za razvoj i prijavljivanje različitih projekata stoga se nadam kako ćemo to zajednički znati iskoristiti.
Kako komentirate činjenicu da SD-županija ima najmanji broj vezova u marinama na Jadranu?

- Jedna od važnih pretpostavki za održivi razvoj turizma u županiji jest usvajanje Izmjena i dopuna županijskog prostornog plana u kojemu je ucrtano 98 novih turističkih zona i 70 nautičkih marina. Dakle, županija je omogućila investitorima da ulažu. Ipak je tržište, ponuda i potražnja ono što utječe na broj vezova i marina općenito.
Splitsko-dalmatinska županija uskoro donosi Strategiju razvoja nautičkog turizma, koja će ukazati na područja koja imaju potencijal za razvoj tog oblika turizma i odrediti okvire sustavnog pristupa razvoju nautičkog turizma. Novcem iz Europskih fondova financirao se projekt razrade investicijskog ciklusa za 11 marina s najvišim eko standardima na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko neretvanske županije, a od toga je sedam samo na području naše Županije. S obzirom kako je zbog nerazvijene poduzetničke klime, uzrokovane pravnim nesigurnostima, stalnim izmjenama porezne politike i tromosti državne administracije vrlo malo privatnih ulaganja, Splitsko-dalmatinska županija odlučila je uložiti dodatna sredstva u razvoj luka otvorenih za javni promet. Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije pripremila je projekte za izgradnju, dogradnju i uređenje 15 luka u sljedeće dvije godine, a što čini investiciju od ukupno 180.000.000,00 kn. Navedene investicije će osim poboljšanja putničkog prometa, a time i kvalitete života na otocima, dovesti i do povećanja broja nautičkih vezova. Naši projekti oživjeti će zamrli građevinski sektor, a ostvareni prihodi će se ulagati u daljnji razvoj lučke infrastrukture i podizanje ponude na nautičkom dijelu luka otvorenih za javni promet.
 Statistički podaci za 2014. godinu pokazuju kako ovaj put u razvoju nautičkog turizma koje je Splitsko-dalmatinska županija izabrala već daje rezultate. Naime, u 21 luci nautičkog turizma razvrstanih u odgovarajuću kategoriju (sidrište, privezište, suha marina, marina) koje se nalaze na području Splitsko-dalmatinske županije u 2014. godini bilo je raspoloživo ukupno 2332 veza na moru i 633 mjesta za smještaj plovila na kopnu, a što je za 341 vez više nego u 2013. godini, odnosno 11,9%. Broj plovila u tranzitu je, u usporedbi s prošlom godinom, narastao za 10,9%. Prihod luka nautičkog turizma (iznajmljivanje vezova i servisne usluge) je u 2013. godini iznosio 102.730.000,00 kn (bez PDV-a), dok je u 2014. godini iznosio 122.688.000,00 kn (bez PDV-a), a čime se bilježi rast za velikih 19,4 %.
Pored navedenih projekata priprema se i projekt sustavnog razvoja sidrišta na području Splitsko-dalmatinske županije, projektna dokumentacija za nove luke nautičkog turizma te se županijskim gospodarskim programom, među ostalim, potiču ulaganja u marine, odnosno u obogaćivanje i podizanje razine usluga te prilagođavanje suvremenim potrebama i željama nautičkih gostiju. „
Kakva je dugoročna strategija Županije u gospodarskom smislu, naziru li se bolja vremena?

- Strateška opredjeljenja SDŽ i programi koje provodi i potiče SDŽ su pripremljeni sukladno smjernicama Europske Komisije a to su Jačanje i istraživanje inovacija kroz program tehnološkog razvoja, istraživanje i primjene inovacija: model Sveučilište – gospodarstvo – lokalna Samouprava. Isto tako provedba programa poticanja poduzetništva, komunikacije, jeftinijeg financiranja poduzetništva kroz županijske operativne programe. Kroz program energetske učinkovit. SDŽ se izravno naslanja na smjernice Europske komisije vezan. U komunikaciji s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza radit ćemo na poboljšanju dostupnosti korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija - širokopojasni internet, ali i na razvoju kapitalne infrastrukture: tunel Kozjak, brza cesta Solin – Omiš i sl. Nastavljamo razvijati turizam u zaobalju u kombinaciji s proizvodnjom zdrave hrane. Dosad je samo 7-8 % turista posjećivalo zaobalje što samo po sebi govore koliki je tu prostor za napredovanje. I na koncu mogu kazati kako i Splitsko-dalmatinska županija i Republika Hrvatska imaju vrijedne i obrazovane ljude, lijep položaj i klimu kao i druge komparativne prednosti koji su razlog novog, tako potrebnog optimizma. S više vjere u sebe, štiteći nacionalne interese, siguran sam da možemo izgraditi bolju Hrvatsku i da nam svima dolaze bolja vremena.
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE