Što znači županija svakom građaninu?

Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić danas je reagirao na medijske napise o ukidanju županija. Protekle se dvije godine kroz hrvatske medije stalno provlači teza o prevelikom broju hrvatskih županija i potrebi njihovog ukidanja, odnosno formiranja 5-7 regija. Tolušić naglašava kako, osim općenitih fraza i neutemeljenih informacija o funkcioniranju nečega o čemu većina komentatora zaista nema nikakvog znanja, nitko u protekle dvije godine nije napisao niti jednu konkretnu stvar. Župan se pita kako bi te nove regije funkcionirale, ovlasti imale i najvažnije, kakvo bi poboljšanje rezultirale za same građane?
 
"Stotine stranica novinskog papira i ogroman internetski prostor potrošen je za manipuliranje činjenicama i omalovažavanje sustava koji funkcionira i uz svu opću hajku časno i odgovorno obavlja svoj posao bez medijske pompe. U svakoj županijskoj upravi, baš kao i u državnoj upravi koja je najmanje 20 puta veća od županijske, rade vrijedni i stručni službenici", naglašava Tolušić i dodaje da ako ovoj državi, samim građanima i Vladi ne trebaju županije, onda neka ih ukinu.
 
"Samo ću podsjetiti na jednu očito potpuno nebitnu stvar - a to je što znači županija za prosječnog stanovnika Republike Hrvatske koji se ujutro probudi i krene na posao – ukoliko ga ima. On se vozi na posao županijskom cestom o kojoj u potpunosti vodi brigu županijska uprava. Vodi dijete u osnovu školu koju je izgradila županija i koja u toj školi kupuje i kredu i računala i opremu i plaća struju i grijanje. Ista je situacija ako dijete ide u srednju školu. Ako ste bolesni idete u Dom zdravlja koji je županijski ili kod privatnog liječnika kojemu je koncesiju dala upravo županija. I taj dom zdravlja je izgradila županija ili ga ona obnavlja, plaća režije i vodi brigu o njemu i jednakom pravu na uslugu za sve pacijente. Ista je situacija i sa bolnicom i sa vozilima  hitne pomoći koja dođu po bolesnika. Županija puni rezervoar tog vozila, servisira ga, kupuje nova, pronalazi liječnike, stipendira studente medicine, plaća sve troškove rada tog aparata. Ako gradite kuću županija vam izdaje dozvolu. Da bi  uopće mogli nešto graditi na nekoj parceli, ona mora biti prostorno i  planski uređena, a to opet radi županija. Kad imate socijalnih problema odlazite u Centar za socijalnu skrb kojemu je osnivač županija. Županije su osnivači kazališta, muzeja, kulturnih centara i svega što život čini kvalitetnijim i u kulturnom i društvenom smislu. Briga o poduzetnicima, o radu udruga, suradnja sa vjerskim zajednicama, briga o razvoju turizma (županija je osnivač turističkih zajednica), o zaštiti prirode i okoliša i velik broj drugih projekata i programa koji  nisu zakonom propisani, postoje i čine lokalnu zajednicu vrijednom upravo zbog potpore županije. To je mali dio onoga što rade hrvatske županije. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše", ističe Tolušić.
 
Župan je u svom priopćenju upozorio i na EU fondove. "Preko 1300 EU projekata su do sada provele hrvatske županije uz pomoć svojih razvojnih agencija. Danas u hrvatske županije najpripremljenije institucije za privlačenje tog novca iz Europske unije. Ne ministarstva i 184 agencije nego hrvatske županije. U županije  dolazi i seljak za ruralni razvoj i poduzetnik za strukturni fond, ali svaka općina, škola, zdravstvena ustanova ili udruge civilnog društva dolaze također tražiti potporu od županija. Ali naravno, u ovoj državi je to sasvim normalno i 20 županija je previše", poručio je.
 
Kaže kako u svakom sustavu, pa tako i u hrvatskim županijama, ima loših poteza, poslovnih promašaja i politički loših rješenja. Ali, ističe kako je to nešto što se treba mijenjati, spriječiti i jasno sankcionirati. "Imamo sreću da je takvih slučajeva puno manje nego u bilo kojem ministarstvu, državnoj agenciji ili bilo čime što je povezano sa državom. Ipak to ne smije biti opravdanje."
 
Objasnio je kako studije i istraživanja raznih ekonomskih instituta i sličnih tijela pokazuju da je Hrvatska najcentraliziranija država u Europi i kako Vlada čini sve 'da u potpunosti upropasti lokalnu i regionalnu samoupravu u Hrvatskoj suprotno svim pravilima supsidijarnosti.' Najrazvijenije europske države u Europi su upravo one koje su se najviše decentralizirale, znači prenijele maksimalne ovlasti na lokalnu razinu, najbliže svojim građanima. Prenijele su ovlasti i financijska sredstva na upravljanje upravo svojim građanima. Građanima koje se u velikim najavama hrvatske teritorijalne reforme uopće ne spominje.
 
Prema broju lokalnih jedinica Hrvatska je, ističe Tolušić, trenutačno u sredini, ako ju se uspoređuje sa europskim prosjekom. "Ali, koga to zanima kad imamo državu sa najviše ministarstava u Europi, sa najvećim brojem agencija za čije zaposlenike ne smijete niti znati niti pitati. Imamo državu koja je na samom začelju u povlačenju sredstava iz EU fondova u Europi, sa stalnim gospodarskim padom, ali sa najviše političkih stranaka. O broju iseljenog stanovništva ne želimo niti govoriti. U toj državi rijetko nalazimo na ministre koji imaju potrebu i želju probleme koji su gorući rješavati u zajedničkom partnerskom dijalogu sa načelnicima, gradonačelnicima i županima."
 
Ističe kako je svih županijskih službenika manje nego što ih ima Ministarstvo poljoprivrede, 'koje je potratilo 33 milijuna europskog novca iz europskog fonda za ruralni razvoj iz kojeg Hrvatska nije povukla sredstva.' Prozvao je i ministra uprave Arsena Bauka, koji se u tri godine mandata nije sastao sa čelnicima lokalne i regionalne samouprave, čelnicima sustava kojem je on na čelu, i pokušao pronaći neki bolji sustav funkcioniranja, ako je ovaj već toliko loš.
 
Kao primjer Tolušić je naveo i državnu instituciju Hrvatski registar brodova, koja ima više više zaposlenih od Požeško-slavonske Virovitičko-podravske županije zajedno i iako hrvatski registar brodova obavlja bitan posao, za stanovnike ove dvije slavonske županije to nema apsolutno nikakve koristi i smisla. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša ima više zaposlenih od Šibensko-kninske županije, Hrvatski hidrografski institut ima više zaposlenih od, na primjer, Međimurske županije, navodi Tolušić. Spomenuo je i kako Nacionalni park Plitvička jezera ima više zaposlenih nego svih pet slavonskih županija, a institucije kao FINA ili HZZO ili HZZ (ili koja god druga slična kratica) svaka za sebe imaju zaposlenih više nego sve hrvatske županije zajedno.
 
"Da li je 20 županija u Hrvatskoj previše? Smatram da nije. Ali to je jednako stručan odgovor kao i teorija da ih treba 5 ili 7. Bez podloge, bez argumenata, bez pokazatelja što i kako, kada se stvari promijene te  kako ih uopće promijeniti, koliko obveza i novca dati i kome uzeti  - sve je to samo način da se u javnom prostoru skupljaju jeftini politički bodovi. Jesmo za promjenu, ali nikako za promjenu samo radi nje same. U normalnim državama (a to Hrvatska nije) naprave se stručne analize i nekoliko prijedloga rješenja pa se izabere najbolje. Uprava nije matematika i puko zbrajanje ne može biti osnova ozbiljne reforme samouprave.  Uprava je složena jednadžba sa puno nepoznanica i to  bi ministar matematičar trebao znati. Barem to. Kao i to da je nemoguće reformirati samo dio samouprave bez da se reformira cijeli sustav dakle kompletnu državnu upravu i lokalnu i regionalnu samoupravu", kaže Tolušić u priopćenju.
 
Na kraju je pozvao sve one koje zanima rad županijske uprave da, do izrade neke od takvih analiza, provedu jedan dan ili tjedan u u nekoj od hrvatskih županijskih uprava pa  onda donesu svoj sud o tome da li je 20 županija previše ili premalo.
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE