Prikazan dokumentarni film "Sunčica" u Splitu

• Autor  Marcel 

U utorak, 2. rujna 2014., u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu prikazan je dokumentarni film „Sunčica" koji je nastao u koprodukciji Udruge „Žene u Domovinskom ratu" i filmske kuće „iFilms" iz Texasa.

Organizatori predstavljanja bili su Hrvatska udruga Benedikt i Ogranak Matice hrvatske Split, a nazočilo mu je 300-tinjak ljudi. Dokumentarni film "Sunčica" donosi potresna svjedočanstva 14 žena i dvojice muškarca silovanih tijekom agresije i okupacije dijelova Hrvatske u Domovinskom ratu.

Sviđa vam se ovo? – klikni

Prije nego je prikazan film sve prisutne, u ime organizatora, pozdravio je dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt. Popović jenaglasio kako je ovakav film, između ostaloga, jako potreban kako bi vladajući izglasali što bolje i pravednije zakone te kako bi se u skladu s istima što adekvatnije kaznili počinitelji tih strašnih zločina i kako bi se donekle postigla satisfakcija za sve žrtve silovanja u Domovinskom ratu. Posebno je naglasio važnost stalnog promicanja istine o događanjima u Domovinskom ratu i cjelokupnoj žrtvi koju je hrvatski narod proživio u istome.

Prikazivanju filma nazočila je predsjednica Udruge „Žene u Domovinskom ratu" Marija Slišković, redatelj filmaNikola Knez i odvjetnica hrvatskih korijena, koja živi i radi u Argentini, Iva Vidić. U ime Splitsko-dalmatinske županije, koja je dala potporu organizaciji ovog događaja u Splitu, nazočio je župan Zlatko Ževrnja. Događaju je nazočilo i više predstavnika braniteljskih udruga i udruga udovica iz Domovinskog rata. Večer je recitacijom pjesama tematski vezanih uz temu filma uzveličao poznati splitski glumac i predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split Trpimir Jurkić.

Nakon što je prikazan film publici se obratila i Marija Slišković koja je podsjetila na kontinuirani rad udruge kojoj je na čelu kada je u pitanju rasvjetljavanje istine o događanjima u Vukovaru 1991. godine, a pogotovo kad je u pitanju silovanje žena. Naglasila je kako su u Hrvatskoj na snazi jako loši zakoni kojima silovanje nije tretirano kao ratni zločin te žrtve istoga nemaju nikakva prava i nisu doživjele nikakvu satisfakciju za zlodjela koja su proživjele. Napomenula je kako u Vukovaru nekoliko silovatelja slobodno šeće i radi u javnim službama te čak imaju i indirektnu zaštitu od službenih predstavnika vlasti, bilo političke bilo policijske.

Na kraju je pozvala sve prisutne da se aktivno uključe u pisanje prijedloga amandmana i komentara na prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu te da iste putem pošte i e-maila šalju na adrese saborskih zastupnika, članova Vlade i Ureda predsjednika.

croative.net