EU fondovi za razvitak znanosti

Zagreb, 25. svibnja 2013. - Pristupanje Europskoj uniji hrvatskim će građanima donijeti brojne mogućnosti u području obrazovanja i visokog školstva, te će pozitivno utjecati na razvoj znanosti, istraživanja i inovacija, no kako bi u potpunosti iskoristila mogućnosti koje se pružaju, Hrvatska mora naučiti biti konkurentna u povlačenju sredstava iz EU fondova, rekla je pomoćnica ministra obrazovanja, znanosti i sporta za visoko obrazovanje Ružica Beljo Lučić.
"Za razvoj javnih politika, visokog obrazovanja i znanosti najvažnije je znati što učinkovitije povući sredstva iz EU fondova, koja nam se već sada nude a koja će po priključenju biti deseterostruko veća", kazala je Beljo Lučić. "Velika se sredstva nude, a o tome koliko su naše strukture pripremljene za povlačenje tih sredstava i koliko dobrih projekata imamo, ovisit će koliko ćemo uspješno koristiti sredstva koja smo dobrim dijelom i sami uplatili u EU proračun", napomenula je.

Pristup novim programima financiranja putem fondova EU-a omogućit će puno veća ulaganja u znanost, istraživanja i inovacije, financiranje konkurentnih znanstveno-istraživačkih projekata, te uspostavu bolje povezanosti javnog znanstvenog sektora i gospodarstva.

U MZOS-u je u pripremi plan prioriteta u području znanosti za razdoblje 2014.-2020., koji je dio krovne strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja bi trebala biti spremna za javnu raspravu do 1. Srpnja i dovršena do jeseni.

Načelnica sektora za međunarodnu suradnju, programe i projekte EU-a u upravi za znanost i tehnologiju Gabrijela Herceg Sarajlić istaknula je kako su u MZOS-u jako zadovoljni s povlačenjem, pripremom i projektima provedenim u sklopu postojećih pretpristupnih programa za znanost. Takav je primjer 16,3 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje inkubacijskog centra za bioznanosti na Borongaju, za koji su korištena sredstva iz Fonda za regionalnu konkurentnost.

No, najveći pozitivan učinak na području znanosti, dodala je, Hrvatska će imati po pristupanju, kroz korištenje strukturnih fondova, za koja se uvelike priprema te je natječajna dokumentacija za tri velika projekta vrijedna 14, 19 i 6 milijuna eura već gotova i spremna za realizaciju do kraja ove godine.

Ulaskom Hrvatske u EU njezinim se građanima otvaraju brojne nove mogućnosti u području obrazovanja i visokog školstva, a učenici i studenti dobit će mogućnost školovanja u drugim članicama EU-a pod uvjetima koji vrijede za sve državljane EU-a.

Konkretno, ističe Beljo Lučić, hrvatski će državljani u ostalim državama članicama Unije moći studirati pod istim uvjetima koji vrijede za državljane zemlje u kojoj se nalazi visoko učilište, odnosno, plaćat će jednake školarine ili će čak biti oslobođeni plaćanja školarine. Isto će vrijediti i obrnuto te će Hrvatska iste uvjete studiranja omogućiti građanima drugih zemalja članica.

Učenicima i studentima koji na inozemnom visokom učilištu žele provesti razdoblje studija na raspolaganju će biti i novi europski program razmjene. Riječ je o programu pod radnim naslovom "Erasmus za sve" (Erasmus For All), koji će naslijediti i objediniti nekoliko programa za razmjenu a počinje s radom 1. siječnja 2014.

Internacionalizacija i mobilnost, privlačenje studenata i poticanje odlazne mobilnosti također su ključan dio MZOS-ove strategije. Naglasak je na studentskoj mobilnosti jer Ministarstvo smatra da je to najbolji način stjecanja dodatnih kompetencija, razvoja tolerancije i različitih socijalnih vještina, dodaje Beljo Lučić.

Stoga je bitno točno utvrditi mogućnosti i ciljeve, budući da u Hrvatskoj odlazna studentska mobilnost trenutno iznosi tek dva posto. Usporedbe radi, europski je cilj ostvariti 20-postotnu odlaznu mobilnost do 2020.

Strategijom MZOS-a u perspektivi se želi povećati i broj inozemnih studenata na našim sveučilištima, za što ne manjka kapaciteta. No, napominje Beljo Lučić, najveći su problem administrativne zapreke, a potrebno je razraditi i programe, koji su zasad većinom na hrvatskom jeziku.

Upis na inozemna visoka učilišta hrvatskim će studentima olakšati Europski kvalifikacijski okvir, s kojim je povezan Hrvatski kvalifikacijski okvir koji definira sve kvalifikacije stečene u RH. "To će omogućiti prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na europskom tržištu rada, na čemu se u MZOS-u intenzivno radi", napomenula je.

To će također omogućiti bolje usklađivanje hrvatskih obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. "Riječ je o dvosmjernom procesu koji bi mogao potrajati nekoliko godina, kao što se ništa neće dogoditi preko noći. Sve što smo do sada radili samo je priprema za ulazak u Uniju i za to da nakon 1. srpnja budemo što spremniji i sposobniji dobar dio svojih važnih projekata financirati iz sredstava EU-a, o čemu će ovisiti naš razvoj", zaključila je Beljo Lučić.

Promjene će se dogoditi i u području sporta, jer će Hrvatska pristupanjem postati dio europskog sportskog prostora te će kroz sudjelovanje u konfiguraciji Vijeća Europske unije za obrazovanje, mlade, kulturu i sport sudjelovati u kreiranju sportskih politika i smjernica.

Tu također EU fondovi predstavljaju potencijalno najveći izvor za financiranje većih projekata povezanih sa sportom, a posebice za izgradnju i poboljšanje sportske infrastrukture, ističu iz MZOS-a. [H]

Autor: © Portal croenergo.eu (M.P.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE