Razgovor sa Zdravkom Bušić


Razgovor - Zdravka Bušić: Novo vodstvo HDZ-a ništa ne krivotvori, nego su istinski politički baštinici prvog hrvatskog predsjednika

Zdravka Bušić kandidat je HDZ-a na listi za Europski parlament. Rođena je u Imotskom, odrasla u Hercegovini. Kao srednjoškolka, koncem šezdesetih, napušta školovanje u Splitu i odlazi u Beč. Međutim, nedugo nakon toga odlazi u SAD. U Clevelandu, Ohio, završila je gimnaziju, gdje je, također, na Cleveland State University, diplomirala političke znanosti. Godine 1981. završila je poslijediplomski studij bibliotekarstva i informatike na Case Western Reserve University u Clevelandu, te stekla zvanje magistra znanosti na temu: Osnove upravljanja informacijama i informacijskim uslugama u sveučilišnim knjižnicama.
U razdoblju između 1981. i 1990. radi kao voditeljica katalogizacije i arhivistica u povijesnom institutu Western Reserve Historical Society, Cleveland, Ohio, te sveučilišnim knjižnicama Case Western Reserve University u Clevelandu i Oberlin College u Oberlinu.
Na poziv dr. Franje Tuđmana, 1990. se vraća u Hrvatsku i postaje suradnicom prvog hrvatskog predsjednika. Nakon prvih demokratskih izbora, 1990., radi kao savjetnica i ravnateljica arhiva u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske. U razdoblju 1995.-2003. zastupnica je u Hrvatskom saboru te zamjenica voditelja i članica izaslanstava Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Obnašala je i dužnost potpredsjednice Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
Nositelj je odličja: Spomenica Domovinskog rata, Spomenica domovinske zahvalnosti, Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske i Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. Govori engleski i njemački jezik.
-Gospođo Bušić, u vašem se životopisu isprepliću sve tri značajke politike na kojima je utemeljena moderna Hrvatska država. Djetinjstvo ste proveli u BiH, školovali ste se i radili u iseljeništvu, početkom devedesetih došli ste u Hrvatsku i uključili se u politička događanja. Kako danas gledate na Vaš put,  biste li ga nakon sadašnjeg iskustva i svega što ste prošli i svega ovoga što se dogodilo u Hrvatskoj, ponovili?
Najveće vrijednosti koje čovjek na ovoj zemlji može imati jesu: sloboda, dom i domovina. Nažalost, mnogim Hrvatima, u koje spadam i ja i moja obitelj to je bilo uskraćeno. Stotine tisuća Hrvata moralo je bježati iz Domovine da bi sačuvali goli život. Velika većina Hrvata lijepo su se snašla diljem svijeta, živjeli i radili u demokraciji i slobodi Zapada. Mnogi su stekli visoka obrazovanja a mnogi su svojim radom riješili životnu egzistenciju pa čak i postigli materijalna blagostanja. Tako i ja, našavši se u slobodnom i demokratskom Zapadu kao mlada, stječem sveučilišnu naobrazbu i nadahnjujem se velikim slobodarskim idejama Washingtona, Jeffersona i Wilsona.
-A kad je Hrvatska u pitanju?
U Tuđmanovim povijesnim i filozofskim promišljanjima nalazim bitne elemente jednog novog, suvremenog pristupa ljudskoj povijesti gledane kroz prizmu malog hrvatskog naroda. Naravno, pratila sam političke promjene u Europi u drugoj polovici osamdesetih i buđenje hrvatskih slobodarskih ideja. Bilo je lako prepoznati da jedino u viziji dr. Tuđmana, na kraju puta, vidimo slobodnu i demokratsku Hrvatsku državu.
Na Vaše pitanje da li bih se danas vratila u Hrvatsku, pa jasno da bih se vratila, bez oklijevanja i razmišljanja. Evo hvala Bogu, uz sve žrtve, patnje i stradanja, a nažalost i one negativnosti kojih je  bilo, ništa ne može zasjeniti i oduzeti radost slobodne Domovine.
-Odmah po dolasku uključili ste se svojim znanjem i iskustvom na mukotrpan put stvaranje slobodne Hrvatske. Bili ste dugogodišnji bliski suradnik prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Danas smo svjedoci da pojedinci i skupine čine sve da omalovaže i dr. Tuđmana i politiku koja je dovela do stvaranja slobodne i neovisne Hrvatske države. Zašto se to događa i kako Vi na to gledate?
Da, u Uredu predsjednika Tuđmana sam radila od prvih parlamentarnih izbora 1990. do kraja 1995., u tim najtežim vremenima za mladu Hrvatsku državu. Kako sam već rekla, moja osobna, obiteljska i emigrantska sudbina su me usmjerila prema HDZ kao jedinoj stranci na hrvatskom obzorju iz čijih temeljnih političkih načela se jasno vidio cilj stvaranja hrvatske državne nezavisnosti i temelji suvremene hrvatske demokracije.
-Kako onda tumačite aktivnosti onih krugova i pojedinaca koji na različite načine žele baciti „mrlju“ na projekt stvaranja Republike Hrvatske?
A jedini odgovor koji bi čovjek mogao dati na ovo pitanje jest, pojedinci, nažalost i iz hrvatskog naroda nisu željeli i danas ne žele slobodnu Hrvatsku. Njima je bilo dobro u propaloj bivšoj državi. Usprkos svemu i svima, Hrvatska je tu, slobodna i priznata od cijelog svijeta i na pragu Europske unije. Zahvaljujući upravo politici dr. Tuđmana, njegovoj mudrosti, razboritosti i životnom iskustvu. To je čovjek koji je uspio objediniti iseljenu i domovinsku Hrvatsku, okupiti oko sebe sve one koji su bili spremni žrtvovati sve za Hrvatsku. Oni koji to danas obezvređuju i omalovažavaju, govore samo  o sebi, a povijest će smjestiti svakoga tamo gdje mu je mjesto.
Tuđman je odredio europski put Hrvatske
-Iz određenih krugova mogu se čuti i stajališta kako dr. Tuđman nije bio zagovornik euroatlantskih integracija i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pa čak i optužbe kako novo vodstvo HDZ-a navodno krivotvori političku baštinu prvog hrvatskog Predsjednika.  Kako to tumačite?
Mnogi danas na žalost tumače Tuđmanovu politiku a da uopće ne poznaju a kamoli da su ozbiljno proučili njegovu političku doktrinu. Kao povjesničar, Tuđman je o tome dosta pisao u skoro svim svojim knjigama. Tim temama se pogotovo bavio u knjizi Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi. Kao veliki zagovornik prava naroda na samoodređenje, i te kako je bio svjestan da živimo u svijetu kada nacionalna suverenost ne može biti sama sebi dostatnom. Za sigurnost države i slobode pojedinih naroda u Europi, kao i za njihov društveni razvitak, stanovite integracije su potrebne. Naravno, pri tome je naglašavao da manje države također trebaju biti subjekt a ne objekt određenih integracija, ukazujući na opasnost uspostavljanja prevlasti jedne ili više država u jednoj takvoj zajednici.
-Dakle, Europa kao zajednica domovina i naroda?
Upravo tako. Kao državnik, u svojim intervjuima je često znao reći da Europa može biti jedino „Europa domovina i naroda“ citirajući De Gaulle, jer svaki pokušaj stvaranja unitarne Europe bi značilo nametanje prevlasti jedne ili više jakih europskih država. Jedino suradnja dobrovoljno ujedinjenih europskih naroda koji, naravno, i dio svoje suverenosti prenose na tu zajednicu, čine to koliko u europskom, toliko i u vlastitom interesu, upravo zato kako bi se mogli razvijati i napredovati. Tuđman je smatrao da je povezivanje i stvaranje Europske zajednice povijesna pojava od sudbinskog značaja za budućnost europskih naroda.
U tom smislu, novo vodstvo HDZ-a ništa ne krivotvori, nego su istinski politički baštinici prvog hrvatskog predsjednika.
- Ipak, u posljednja dva desetljeća Europa se dosta izmijenila?
Danas vidimo kakav je Tuđman vizionar bio početkom osamdesetih godina i kako proročanski je predvidio na koje probleme će ujedinjena Europa naići ako se bude vodila primarno gospodarskim napredcima a zanemarivala moralnu i socijalnu stranu medalje. Jer, u današnjem globaliziranom svijetu, normalno je očekivati da su države i nacije u svojevrsnom natjecanju, međutim ključno pitanje je kako se natječu. Je li to slobodno natjecanje uvažavanjem drugoga, vodeći računa i o njegovoj snazi i veličini. Ako se ova dimenzija zanemari, socijalna nejednakost može ozbiljno ugroziti mir i stabilnost u Europi i u cijelom svijetu.
Jednako važno je da današnje Europa, tražeći rješenja za gospodarsku krizu, ne zanemari nacionalne posebnosti i interese svojih članica. Jer, Europska unija ne može nikada postatiSjedinjene Europske Države. Ona mora ostati Europom domovina. Eto, upravo tako je govorio dr. Tuđman u svom promišljanju Europe u 21. stoljeću.
-U dva mandata, znači osam godina ste bili članica izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.  Možete li nam u nekoliko crtica pojednostaviti funkcioniranje toga sustava, koji se vrlo često opisuje kao glomazna administracija, prije svega?
Kao saborska zastupnica u Hrvatskom saboru u dva mandata, istovremeno sam bila članica izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. U prvom mandatu sam bila zamjenica voditelja izaslanstva dr. Žarka Domljana, a u drugom članica tog izaslanstva. Da, svih osam godina sam budno pratila rad Vijeća Europe i nastojala naučiti što više o načinu funkcioniranja i ulozi te institucije. Brzo sam se snašla u tim međunarodnim vodama i naučila kako i na koji način najbolje zastupati vlastite interese. Hrvatska je postala članica Vijeća Europe 1996., znači u vrijeme kada sam bila zamjenica voditelja izaslanstva. Znam kroz što smo sve prolazili i koliko napora smo uložili na tom putu. Znate, na žalost bilo je i onih manje skloni Hrvatskoj, pogotovo u ono vrijeme međunarodne afirmacije Hrvatske države. Ipak smo uspjeli, unatoč mnogim nedaćama.
-U Vijeću Europe djelovali ste u sastavu Europske pučke stranke. Kakva su vaša iskustva?
U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe sam također  bila aktivna  članica Europske pučke stranke, odnosno Europskih demokršćana. Kao članica HDZ-a, istovremeno sam bila u njihovoj političkoj skupini. Europska pučka stranka je tada u Vijeću Europe bila najjača politička skupina,  a to je ona i  danas u Europskom parlamentu. Upravo zato je važno da što više kandidata s naše liste bude izabrano u Europski parlament.  Jer glas Hrvatske je snažniji ukoliko njezini zastupnici pripadaju snažnijoj političkoj obitelji.
-U parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe bili ste potpredsjednica Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju. Gledajući iz vašeg kuta, može li se učinkovito djelovati na taj način?
Tako sam kao aktivna članica Europskih pučana, na njihov prijedlog bila izabrana za potpredsjednica Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe te sam bila i izvjestiteljica nekoliko izvješća za Parlamentarnu skupštinu, koja su na plenarnom zasjedanju bila usvojena i postala dokumentima Vijeća Europe. Kroz sve ove aktivnosti se može djelovati i biti učinkovit, samo moramo znati kako, truditi se i puno raditi.
Hrvatska federalna jedinica jedino rješenje problema hrvatskog narodau BiH
-Hrvati u BiH i dalje se grčevito bore za svoja osnovna prava. Član ste HDZ-ovog Odbora za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Na koji način vidite rješenje problema  hrvatskog naroda u BiH?
Toliko puta smo čuli da su Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivni i jednakopravni narod s druga dva naroda te da im pripadaju sva prava i obveze kao i drugima u BiH. Međutim, je li tome zaista tako? Svjedoci smo političkih spletki i dominacije jačih i brojnijih dok pozicija Hrvata slabi a broj smanjuje. Krajnje je vrijeme da vodeći političari u Bosni i Hercegovini otvoreno i bezuvjetno traže stvarnu ravnopravnost. Vlast Republike Hrvatske bi također morala učiniti što je u njenoj moći i iskoristiti svaku priliku u međunarodnim odnosima. Hrvatska država je matična država i ovog dijela hrvatskoga naroda. Ovo što sada imamo je apsolutna neravnopravnost, a neki novi prijedlozi ustroja ne obećavaju ništa bolje za Hrvate. Naprotiv. Zato, jedino rješenje problema hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini je  vlastita federalna jedinica.
-Na koncu, ukoliko budete izabrani, što će biti Vaši prioriteti u Europskom parlamentu?
Ako budem izabrana, znat ću svoj posao i na dostojanstven način ću predstavljati i zastupati Hrvatsku državu i braniti njene interese.
-Hvala Vam na razgovoru.
Hvala i Vama i cijeloj redakciji portala HRsvijet, koji redovito pratim.



Razgovarao: Robert Horvat
1 komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE