U Srbiji se govori o masovnim zločinima UDBE, u Hrvatskoj - muk


Postoje mišljenja da je Udba u Hrvatskoj danas jača nego što je bila za vrijeme bivše Jugoslavije, dok u Srbiji njena snaga slabi. Spominju se zahtjevi EU prema Srbiji prema kojima će Srbi morati otvoriti dosjee tajne službe i izvršiti dekomunizaciju srbijanskog društva – ističe Bože Vukušić, obavještajni analitičar.
  • Autor: Damir Kramarić
  • Photo: cnn.blog.hr
  • Ponedjeljak, 10 Prosinac 2012 23:20
Vruće teme koje većina hrvatskih medija već godinama izbjegava, otvaraju se ovih dana u tiražnim novinama u istočnom susjedstvu. Srbijanski dnevnik Večernje novosti već danima, naime, objavljuje feljton Marka Lopušine o masovnim ubojstvima koja su u zadnjih sedam desetljeća organizirali i proveli pripadnici UDBE, odnosno 'Službe državne bezbednosti', te tako razotkriva taj do iznimno skriveni i iznimno mračni dio srbijanske, ali i hrvatske povijesti.
Vlast u Srbiji nastavila skrivati istinu od naroda
'Neke političke stranke i dio javnog mnijenja u Srbiji zadnjih godina traže da se otvore dosijei 'Službe državne bezbednosti' i da se otkrije njena krvava tajna. Profesor Bogoljub Milosavljević s Pravnog fakulteta 'Union“ u Beogradu smatra da je nužno objelodaniti zločine , zaštititi ljudska prava žrtava, ali i njihovih ubojica. U javnosti su objavljivani mnogi tekstovi s imenima i prezimenima 'građana koji su ubijani zbog državnih interesa', ali najveća tajna 'Službe državne bezbednosti' i političkog vrha službeno nije odgonetnuta. Dugo se, naime, smatralo da su politički vrh i 'Služba državne bezbednosti' ubijali narodne i državne neprijatelje. I kada se nakon 5. listopada 2000. godine pokazalo da ti neprijatelji nisu bili najopasniji politički protivnici države i naroda, jer su neki rehabilitirani, nova vlast u Srbiji je nastavila skrivati istinu od naroda.
Još se ne zna tko su ubojice i koliko je ljudi likvidirano
Srbija kao država nikada nije službeno odgovorila na pitanja tko su bile ubojice u ime države SFRJ i Srbije, koliko su osoba likvidirali? Tko je donosio odluke o ubojstvima bez suda i presuda? Jesu li tajni dosjeii uništavani? Mogu li se rekonstruirati i može li se na osnovu njih suditi državnim krvnicima? To su pitanja koja će EU postaviti vlastima u Srbiji – piše između ostalog Lopušina u svojoj knjizi, čiji su dijelovi preuzeti za tekstove objavljene u prosincu ove godine na stranicama tog beogradskog dnevnika.
- Mitja Ferenc i Želimir Kužatko, koji su napisali studiju 'Prikrivena groblja Hrvata u Republici Sloveniji', napisali su da su Srbi posebno pobijeni i zatrpani u mestima Brestanica, Dol pri Hrastniku, Kamniška Bistrica.... Duže od desetljeća najmanje 100.000 dosjea 'Državne bezbednosti' čeka svijetlo dana. Što se u njima skriva? Prije svega, istina je da su druga i treća Jugoslavija, kao i njeni vladari ubijali pripadnike vlastitog naroda masovno, grupno i pojedinačno punih sedam desetljeća. Te operacije tajnih službi mogu se podijeliti u nekoliko razdoblja - ratni, poratni i demokratski period. U vrijeme Jugoslavije likvidacije su obavljane po nacionalnom ključu - Srbi su ubijali Srbe, Hrvati Hrvate, Slovenci Slovence, Bosanci Bosance, Crnogorci Crnogorce, a Srbi su ubijali i Albance. Povjesničari su suglasni da su likvidacije bile posljedica političkog obračuna, koji je s vremenom poprimio dimenzije prljavog i podzemnog rata.
Bez suđenja u Srbniji likvidirano najmanje 60.000 građana
Najnovija istraživanja su otkrila da je najmanje 60.000 građana Srbije likvidirano bez suđenja tijekom 1944.-1945. godine. Po selima zaječarskog, smederevskog i čačanskog okruga taj broj se kreće do 40.000, a u Beogradu i Nišu i više desetina tisuća - kaže povjesničar dr. Srđan Cvetković, koji je bio na čelu Komisije za ispitivanje ratnih grobnica u Srbiji... – piše, između ostalog, srbijanski novinar i publicist, te kolumnist portala Dnevno, Marko Lopušina.
Vukušić: U Srbiji će morati otvarati dosjee, dok mi ponovno šutimo o njima
Evo kako otvaranje tema povezanih uz UDBU i SDS u medijima u susjednoj Srbiji, a kako hrvatsku šutnju, komentira Bože Vukušić, hrvatski obavještajni analitičar i bivši član državne Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava.
- U prošlosti su neki hrvatski mediji objavljivali članke i feljtone o zločinačkom djelovanju jugoslavenskih tajnih službi u zemlji i inozemstvu, međutim čini se kako trenutno ne smatraju oportunim pisati o toj temi. Znači, povijesno gledajući, vratili smo se unatrag, premda smo službeno proklamirali put prema vrijednostima Europske unije kao put unaprijed. To je jedan od paradoksa današnjeg hrvatskog društva.
Koliko su ljudi povezani s SDS-om danas jaki u Hrvatskoj, a koliko u Srbiji?
- Postoje nimalo neutemeljena mišljenja da je Udba u Hrvatskoj danas jača nego što je bila za vrijeme bivše Jugoslavije. Očigledno u Srbiji njena snaga slabi, na što upućuje uvod u spomenuti feljton u kojem se spominju zahtjevi EU prema Srbiji vezano uz pretpristupne pregovore, da će morati otvoriti dosjee tajne službe i izvršiti dekomunizaciju srbijanskog društva.
Tko u Hrvatskoj priječi rasvjetljavanje istine i zbog čega?
- To u Hrvatskoj nije problem pojedinaca i određenih grupacija, nego strukturni problem. Neokomunističe i neoudbaške strukture u Hrvatskoj preživjele su raspad Jugoslavije i u najvećem dijelu zadržale dominaciju u društvu u tranziciji, tj. novostvorenoj hrvatskoj državi. Njihovi eksponetnti bez obzira kako doživljavamo njihovu moć, od drugorazredne ili trećereazredne su važnosti, osim ako ih ne ističemo kao simbole te strukture da bi pojednostavili njenu percepciju i pomoću njih istu djelotvornije problematizirali.
Koliko će vremena proći dok se to razdoblje ne istraži i povijesno korektno objasni, a koliko dok se Hrvatska ne očisti od struktura povezanih s bivšom SDS-om?
- Tome treba prethoditi određena društvena i nacionalna svijest koja očigledno u Hrvatskoj još uvijek ne postoji u potrebnoj mjeri. Uostalom kao što ne postoji ni neka potrebna tzv. društvena avangarda koja bi istu poticala i razvijala. Svijest o neophodnosti nekih promjena apsolutni je preduvjet da se one i pokrenu, a onda bi nju trebale slijediti hrabrost, znanje i sposobnost da se one provedu. Svega toga kod nas još uvijek nedostaje, premda praktički prvi put u povijesti imamo društveno-politički okvir, demokratskog višestranačja, koji nam sve to u biti načelno omogućuje.
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE