dr. Lj. MAJDANDŽIĆ O ČAČIĆU, PERSPEKTIVAMA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I NOVOM TARIFNOM SUSTAVU

Čačić je pogodovao interesu pojedinaca i skupina i stao na stranu krupnog kapitala

Novi Tarifni sustav za obnovljive izvore energije u korijenu je sasjekao solarnu evoluciju - Čačić je pogodovao interesu pojedinaca i skupina i stao na stranu krupnog kapitala, čiji je interes iznad općeg dobra hrvatskog društva - Povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša i 20. godišnjice Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, tvrtka Petrokov sredinom lipnja pustila je u pogon najveću fotonaponsku elektranu u Hrvatskoj, sa snagom 400 kW. O perspektivama obnovljivih izvora i novom Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije razgovarali smo s voditeljem projekta te nove hrvatske FN elektrane, doc. dr. sc. Ljubomirom Majdandžićem, dipl. ing., ujedno i predsjednikom Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju i vlasnikom prvog FN sustava u Hrvatskoj. Pri tome doc. Majdandžić smatra da je novi Tarifni sustav dodatno zakomplicirao proceduru za ishođenje statusa povlaštenog proizvođača električne energije i da je sada očito da se njime pogodovalo interesu pojedinaca i skupina te stalo na stranu krupnog kapitala. 

• Kakvo je stanje u Europskoj uniji i gdje je Hrvatska u pogledu dobivanja električne energije iz fotonaponskih sustava?

- Hrvatska s 1 MW instalirane snage u fotonaponskim sustavima je na samom dnu europske ljestvice. Neke temeljne činjenice se ne smiju zanemariti. Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj iznosi blizu 19.000 GW h. Od toga Hrvatska uvozi oko 35 % električne energije. U toj potrošnji udio električne energije iz FN sustava iznosi 0,001 % ili jedan promil! Za usporedbu, u Europskoj uniji, prema izvješću Europskog udruženja fotonaponske industrije (EPIA) za 2011. godinu, prosjek dobivene električne energije iz FN sustava iznosi 2 %. Da bi Hrvatska bila u tome prosjeku, sada bi trebala imati blizu 400 MW instalirane snage u FN sustavima. Stoga se može reći da u našoj zemlji nije iskorištena komparativna prednost u pogledu dobivanja električne energije iz energije Sunčeva zračenja. Na primjer, u Njemačkoj je prošle godine udio električne energije iz FN sustava iznosio 4 posto, a u Italiji 5 posto.

• Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić najavio je snižavanje cijena koje se u Hrvatskoj plaćaju za energiju iz obnovljivih izvora te utvrđivanje tarifa koje su primjerene europskima. Je li se to dogodilo novim Tarifnim sustavom?

- Na žalost, to se i dogodilo, ali promjenom vlasti nije se dogodila promjena koju smo svi očekivali u području obnovljivih izvora. Vlada je 31. svibnja donijela novi Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Iako sam bio uvjeren da će se neko ministarstvo, prije svih Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ili Ministarstvo financija, suprostaviti ovakvom načinu pripreme i donošenja Tarifnog sustava od Ministarstva gospodarstva, to se nije dogodilo. Držim da je je trebalo donijeti novi Tarifni sustav, ali bez visine stavki koje bi se odredile nakon donošenja drugih podzakonskih propisa, a to su Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije i Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Ovako se ovim novim Tarifnim sustavom, u cilju pojašnjenja i pojednostavljenja procedure priključka, ušlo u područje navedena dva Pravilnika, tako da će se ionako složena procedura još više zakomplicirati. S druge strane, cijena nije snižena za sve obnovljive izvore u iznosu od 30 % kako je prvotno izjavio prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva.

• Postavlja se pitanje zašto je ministar gospodarstva svoju odluku 'na prvu loptu' promijenio, zašto su pojedini obnovljivi izvori favorizirani u odnosu na druge, zašto se neki egzaktno, brojkom ograničavaju, pa i zabranjuju, zašto je nekim izvorima energije tarifa doista smanjena za 30% a drugima, vjerovali ili ne, čak i povećana?

- Sada je jasno da se pogodovalo interesu pojedinaca i skupina te stalo na stranu krupnog kapitala, čiji je interes iznad općeg dobra hrvatskog društva.

• Zašto je novim Tarifnim sustavom najviše snižena cijena dobivene električne iz energije Sunca i je li Hrvatska stručna udruga za Sunčevu energiju trebala više lobirati?

- Da, slažem se, trebalo je više lobirati. Da bi lobirali, morate imati s druge strane partnera koji razumije i ima viziju korištenja Sunčeve energije i, naravno, koji ima neki interes. To ne može biti resorno ministarstvo jer bi bilo u sukobu interesa, osim ako ne štiti interes Republike Hrvatske. Ovaj način interesnog lobiranja meni je stran i to ne podržavam. Hrvatska stručna udruga za Sunčevu energiju, koja ima preko 400 članova, od čega 70 % s visokom stručnom spremom, i okuplja proizvođače, distributere, projektante, investitore i korisnike solarnih i FN sustava, u nekoliko je navrata jasno i nedvojbeno dala na znanje Ministarstvu gospodarstva zabrinutost glede smanjivanja tarifnih stavki za sunčane elektrane. Uputili smo mu svoje i prijedloge Grupacije za energiju Sunca Zajednice za obnovljive izvore energije Hrvatske gospodarske komore, ali ništa nije prihvaćeno.

• Ima li, prema Vašem mišljenju, uopće šanse za masovniju primjenu FN sustava u Hrvatskoj?

- Prema novom Tarifnom sustavu i tarifnim stavkama za električnu energiju iz fotonapona, koje su manje od 30 do 35 %, država je u korijenu sasjekla solarnu evoluciju i pomisao na 'Solarizaciju Hrvatske', koja zapravo još nije niti počela, a o kojoj smo kao Udruga pisali još prije 5 godina. Korekcija otkupnih tarifa dugo se očekivala, jer je došlo do pada cijene opreme za obnovljive izvore energije, ali nitko nije očekivao da će kresanje tarifa u fotonaponu biti tako drastično.

• Zašto Ministarstvo gospodarstva nije zaštitilo dvije tvornice fotonaponskih panela u Hrvatskoj, Solvis iz Varaždina i Solaris iz Novigrada? Ove dvije tvornice mogu raditi u tri smjene i zaposliti 500 radnika, a sada zajedno nemaju ni 100 radnika.

- Istina je da su tarife u Europskoj uniji, osobito u Njemačkoj, za FN sustave uveliko smanjene. To se dogodilo s povećanjem instaliranih FN sustava u tim zemljama, no što se Hrvatske tiče, za pad cijena još nije vrijeme. Premda imamo neusporedivo bolje preduvjete, prema broju instaliranih sustava za korištenje Sunčeve energije nalazimo se na samom dnu Europe! U odnosu na zemlje EU-a imamo daleko najmanje ugrađenih m2 površine solarnih toplinskih kolektora za grijanje i/ili pripremu potrošne tople vode, a i kW snage FN ćelija po glavi stanovnika. Procjena EU-a je da će u 2020. godini na tehnologijama obnovljivih izvora u obrtu, malom i srednjem poduzetništvu biti onolika zaposlenost kolika je sada u automobilskoj industriji! To je pokazatelj kojim putem ide razvijena Europa te u kojem pravcu treba preusmjeriti i hrvatsko energetsko gospodarstvo.

• Koliko smo odmakli s projektima FN sustava u Hrvatskoj i kakve su procedure za to u drugim europskim zemljama?

- Na žalost, unatoč postojanju zakonskih i podzakonskih propisa za područje obnovljivih izvora i kogeneracije od 1. srpnja 2007. godine, za sada još nema istinskog napretka. U vezi priključka, osobito malih FN sustava na postojeću elektrodistribucijsku mrežu HEP-a, sve je još uvijek mrtvo slovo na papiru. Za priključak i najmanjeg FN sustava na postojeću građevinu sveukupno treba predati nadležnim institucijama oko 60 dokumenata (potvrda, izjava, analiza, planova, dozvola, elaborata, mišljenja itd). O kompliciranoj proceduri priključka malih FN sustava bili su upoznati svi ministri u prošlim vladama: Branko Vukelić, Damir Polančec i Đuro Popijač, ali ništa nisu učinili da se ta procedura pojednostavi. Osobito je dvojbeno tumačenje da nije potreban nikakav akt o građenju kada se radi o jednostavnoj građevini. No, u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (N.N., 21/2009., 57/2010., 126/2010. i 48/2011.) jasno stoji da se postavljanje FN ćelija na postojeću građevinu može izvoditi bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole. Procedure za priključivanje FN sustava u većini europskh zemalja su pojednostavljene i obično imaju dva koraka. Na primjer, za FN sustav obiteljske kuće sa snagom do 30 kW sve se može ishoditi i ugraditi za 60 dana.

• Što bi, prema Vašem mišljenju, u Hrvatskoj trebalo učiniti?

- Postavljajnje FN sustava, osobito na postojećim građevinama, ne bi trebalo ograničavati ni uvjetovati postavljanjem solarnih toplinskih kolektora. Ne mogu shvatiti da Hrvatska ne želi poticati nešto što donosi zaradu običnom malom čovjeku, 'Štefu iz Klanjca' i 'Mari iz Posedarja', odnosno da država ne želi bogatog građanina. Kako objasniti 'Štefu' i 'Mari' i onako kompliciranu proceduru još s korekcijskim koeficijentima k1, k2 i k3?

Također, mora se žurno donijeti jasan Zakon o obnovljivim izvorima energije te nedvojbene i jednostavne podzakonske propise jer tržište energije i obnovljivi izvori pružaju nove mogućnosti za razvoj gospodarstva. Hrvatska mora koristiti svoje čiste prirodne resurse za dobivanje energije, prirodnu usklađenost, svoja dva ekološki čista obnovljiva izvora; Sunce i vjetar, ali ne da se jedan od njih favorizira na štetu drugog. Time će se ostvariti transfer tehnologije i viši oblici suradnje s razvijenim svijetom i EU-om te viša razina inozemnih ulaganja.

Također, ugledajući se na razvijene zemlje Europe, na projektima obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša kao interdisciplinarnog područja sve više trebaju sudjelovati, osim tehničkih, i društveno-humanističke znanosti: ekonomija, pravo, filozofija, sociologija, psihologija... Svima mora biti jasno da je održivi razvoj moguć jedino koordinacijom svih disciplina.  

Također, kada govorimo o korištenju Sunčeve energije u EU-u postoje poticaji na više razina: lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Ne postoje samo sustavi poticanja kroz zajamčeni otkup na određeno vrijeme, nego je bitna i porezna politika. Prebacivanje cjelokupnog rizika na investitora, koji će tek nakon 10 godina početi vraćati svoju investiciju, loš je signal investitorima i zato bi bilo bolje u startu poticati investiciju i dati neku poreznu olakšicu.

• Teme o održivom razvoju i zaštiti okoliša sve su više u središtu svjetske javnosti. Kako ocjenjujete takve trendove?

- Pritisnuti globalnim izazovima, kao što su nedostatak energije, pristup vodenim resursima i nedostatak hrane, lideri svjetskih zemalja moraju ove godine u Rio de Janeiru, 20 godina od Konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju, postaviti put istinskog održivog razvoja, odnosno za razvoj 'zelenog gospodarstva' za sljedećih 20 godina. Rast potrošnje energije je nezaustavljiv, i u Europi i razvijenim zemljama, a još i više u zemljama u razvoju: Kini i Indiji. Uz stalni rast cijena nafte koja sada učestalo prelazi 100 USD/bl, rast potrošnje prisiljava svijet na pronalazak novih izvora energije koji će stabilizirati postojeće stanje te istodobno smanjiti emisiju stakleničkih plinova u budućnosti. Zbog toga sada vidim veliku prigodu svijeta - mudrog i razumnog - za iskorak u područje obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti. U protivnom, budući naraštaji će ostati bez 'svjetla svijeta i soli zemlje'. Apsolutno sve, a osobito ekološki osviještene europske zemlje, planiraju povećanje uporabe obnovljivih izvora, koji će sigurno promijeniti energetske navike Europljana. Takva 'ekološki osviještena Europa' već je donijela nove mjere, prema kojima se do 2020. godine planira povećati korištenje obnovljivih izvora za 20 % i istodobno smanjiti emisije štetnih plinova za 20 %. Istodobno, za 20 % trebala bi se povećati učinkovitost korištenja energije, dok bi 10 % goriva u cestovnom prometu trebalo biti zamijenjeno alternativnim gorivima, tzv. biogorivima. I konačno, uzmemo li u obzir visoke cijene klasične energije, stoljetna crpljenja tradicionalnih fosilnih izvora energije te sve strože ekološke zakone i propise, doista možemo zaključiti kako će obnovljivi izvori i zaštita okoliša, kao odgovor na globalno zatopljenje i klimatske promjene, postati znanost i posao budućnosti. Dakle, žetva je velika, a radnika je malo...

• Što je najveći i gorući problem glede globalnog zatopljenja i klimatskih promjena?

- To je pitanje energije i problem postizanja sklada suvremenog života s održivim razvojem i zaštitom okoliša. Prva industrijska revolucija temeljito je izmjenila do tada politički, gospodarski i društveni sustav u većem dijelu svijeta. Druga industrijska revolucija ubrzano troši energiju, prije svega prljave energente, ugljen i naftu. Od tada se naš planet sustavno devastira, ekološki uništava, a intersne skupine vođene profitom rušilački i nasilno djeluju prema Zemlji. U takvom okruženju planet se nastoji obraniti potresima te šalje opomene poput uragana, tsunamija, poplava, požara, suše i sl. Kao da nam naš jedini planet daje znakove, kao da govori: 'Čovječe XXI. stoljeća urazumi se, obuzdaj se! Od moje zemlje, zraka, mora i vode živjeli su tvoji očevi - tu čistoću predaj i svojoj djeci!'. Izvješće UN-a o stanju klimatskih promjena označilo je topljenje ledenjaka, uglavnom zbog povećanja emisije stakleničkih plinova, katastrofom XXI. stoljeća. U njemu se zaključuje da će povećanje emisije stakleničkih plinova, ostane li u dosadašnjem trendu, uzrokovati skori prosječni porast morske razine za najmanje 1,4 m. Kjotski protokol službeno istječe ove godine, a u stvari nije ni saživio. Ni svjetski skup političara i znanstvenika koncem 2007. godine na Baliju nije polučio svijetu očekivani rezultat. Uglavnom, još uvijek smo dominantno ovisni o dobivanju energije putem tehnologija znanstveno zasnovanima u XIX. i XX. stoljeću. Očito je da smo danas, na početku XXI. stoljeća, konačno ozbiljno shvatili gorku istinu i upozorenja znanstvenika o katastrofalnim posljedicama globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, koje smo sami uzrokovali emisijama štetnih plinova i onečišćenjem okoliša.

• I za kraj, možemo li ekskluzivno najaviti puštanje u pogon najveće hrvatske FN elektrane snage 400 kW, čiji ste voditelj projekta?

- Da, povodom 20 godina od Konferencije UN o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru, a označene i 'Godinom Zelenog gospodarstva'  tvrtka Petrokov je u četvrtak, 14. lipnja 2012. pustila u rad FN elektranu snage 400 kW u zagrebačkom naselju Sveta Klara, uz samu zagrebačku obilaznicu. Postrojenje je pustio u pogon Predsjednik Republike prof. dr. sc. Ivo Josipović.

N.D., HSUE
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade