'PREPAMETNI' ČAČIĆ NIJE HTIO SLUŠATI STRUČNJAKE KAD JE RIJEČ O FOTONAPONSKIM ĆELIJAMA

NEDOSTATAK ISKUSTVA I ZNANJA

Solarna energija, propuštena gospodarska prilika

U ovoj našoj svakodnevnici čini mi se da ima i suviše stvari koje prihvaćamo paušalno, odnosno postoje stavovi koji nam se čine istinitima, a da pri tome ne znamo zašto je to tako.
  • Autor: Vladimir Ferdelji|
  • Photo: gnu |
  • Srijeda, 09.05.2012 18:37
Što se naše nove Vlade tiče, u javnosti je već polako prihvaćen stav da je njen glavni problem neznanje, za razliku od prošle, čiji je ključni problem bio nepoštenje. Stav o nedostatku znanja baziran je uglavnom na principu izbora neiskusnih ministara, članova Vlade koji nemaju nikakve reference u realnom sektoru, te na principu kadroviranja prema kojem se na ključna mjesta u državnim poduzećima i ministarstvima postavljaju partijski poslušnici. Stav je poduprt s nekoliko diskutabilnih odluka i prijedloga, s nekoliko kolebanja i promjena odluka, a jedva ga je malo uspjela ublažiti sva sila PR-ovaca angažiranih da popravljaju sliku o kompetencijama vlasti. Iako se ne može objektivno odreći namjera i želja vlasti da rješavaju pojedine probleme, nedostatak znanja i iskustva vidljiv je na svakom koraku.
Na primjeru odluka o fotonaponskim centralama, koje svakako spadaju u najpozitivnije poteze Vlade, pokušat ću pojednostavljeno pokazati koja je razlika između slučajeva.
Nova administrativna procedura
Vlada je prije par dana uputila u Sabor prijedlog zakona o dopunama Zakona o tržištu električne energije kojim se, iz kompliciranih procedura dobivanja raznoraznih dozvola, izuzimaju potencijalni proizvođači električne energije na takozvanim jednostavnim građevinama, odnosno znatno se pojednostavljuje administrativna procedura za male privatne investitore koji će na krovovima svojih kuća i dr. proizvoditi struju. Kako je to objasnio prvi potpredsjednik Vlade g. Čačić, administrativna procedura za male proizvođače solarne energije, umjesto dosadašnjih 11 koraka, imat će samo dva, a umjesto dosadašnje dvije godine, trajat će samo dva mjeseca. Iako se pravilnik, kojim će biti definirani detalji, mora donijeti u roku 60 dana, valja vjerovati da će rješenja u pravilniku biti sukladna nakanama prvog potpredsjednika Vlade, koji se nada pravoj navali malih privatnih investitora u ta područja. Možda bi tako i bilo da samo četrnaest dana ranije isti gospodin nije donio odluke da se otkupna cijena tako proizvedene struje smanji za 33% i ukine inflacijski rizik za ulagače, obrazlažući te poteze znatnim pojeftinjenjem opreme za proizvodnju fotonaponske energije.
Inflatorni rizici
Odluka o sniženju cijene subvencionirane struje ima veze s pojeftinjenjem oprema za proizvodnju, jer g. Čačić ne želi brzi povrat investicije na račun budžeta, unatoč činjenici da ćemo, ne proizvedemo li dovoljno „čiste energije“ do 2020., možda plaćati penale. Ukidanje klauzule o usklađivanju cijene tako dobivene električne energije s inflacijom, odnosno s porastom cijena na malo, nema nikakve vidljive veze s cijenom opreme i odvraća svakog opreznog investitora od nakane da realizira investiciju s rokom povratka od 7-8 godina, pri čemu su svi inflatorni rizici na njemu. Ako projiciramo današnje trendove (do 5% inflacije), vrijeme povratka investicije povećava se preko 10 godina, a to je period u kojem će se zasigurno dogoditi i veći inflatorni potresi u gospodarstvu Hrvatske, pa isplativost investicije ostaje upitna. Dakle, uzmemo li u obzir sve dosadašnje odluke možemo konstatirati da je Vlada, želeći pokrenuti privatne investitore u proizvodnji solarne električne energije, reducirala administrativne barijere i povećala rizičnost investicije. Pri tome se uopće nije vodilo računa da u Hrvatskoj postoje tri tvornice fotonaponskih panela koje ovim Vladinim rješenjem nisu dobile nikakvu prednost u odnosu na uvoznike opreme. Jedan veliki hrvatski potencijal, aktiviran od strane Vlade, dat će vrlo ograničene rezultate. Objektivno u investicije će ući mali dio poduzetnika kojima isplativost investicije nije prioritet, a prilika da se znatnije pokrene domaća proizvodnja, bit će propuštena.
Kako je trebalo biti!
Aktiviranje privatnih potencijala malih investitora u proizvodnji solarne energije na vlastitim krovovima, stara je ideja za čije aktiviranje je trebalo upotrijebiti posve drugačije rješenje. Naime, kompliciranu administrativnu proceduru trebalo je izbjeći na način da se projektira standardni tip fotonaponske centrale (jedan ili dva tipa), za koji bi se unaprijed izvršila sva potrebna ispitivanja i izdale sve potrebne dozvole. Spomenuti STANDARDNI TIP SOLARNE ELEKTRANE bio bi baziran isključivo na domaćim proizvodima koje u cijelosti mogu proizvesti domaće tvornice. Investitor bi takav STANDARDNI PROIZVOD mogao kupiti ne tražeći niti jednu dozvolu (jer su sve već dobivene), a na krov kuće bi je montirali ovlašteni monteri. Naravno, pokrivanje inflacijskog rizika nije se smjelo mijenjati. Takvo rješenje dovelo bi da znatno snažnijeg aktiviranja privatnog investicijskog potencijala, a izgradnja solarnih elektrana na krovovima kuća mogla je postati kontinuirani proces koji bi, osim energetskih učinaka, imao znatne učinke u pokretanju jednog dijela domaće industrije, te razvoju montažerske djelatnosti. Svi koji u svojoj viziji razvoja imaju reindustrijalizaciju i smanjenje nezaposlenosti svakako bi u ovom području primijenili ovo drugo rješenje. Valja napomenuti da takav pristup nije diskriminatoran prema stranim proizvođačima, jer bi oni imali istu mogućnost standardizirati svoje (naravno o svom trošku) proizvode ili nestandardne proizvode uvoditi na tržište sukladno kompliciranim administrativnim procedurama. Takva tehnička rješenja za domaću industriju viđena su već u mnogim zemljama Europske unije i ne predstavljaju kršenje temeljnih konvencija o tržišnom natjecanju.
Propuštene prilike
Neosporno je da u zemlji u kojoj nema mnogo isplativih gospodarskih investicija i u kojoj država nema dovoljno vlastitih investicijskih sredstava, aktiviranje područja proizvodnje fotonaponske električne energije predstavlja dobar pokušaj. Isto tako, neosporno je da je propuštanje prilike da se na tom području dugoročno aktivira nekoliko tisuća radnih mjesta, predstavlja neoprostivu pogrešku. Od nje je gora samo situacija da će za svoga mandata vlasti ovo područje smatrati riješenim, čime su potencijalna radna mjesta imobilizirana na duži period.
Umjesto zaključka
U dobroj namjeri da se aktivira jedno gospodarsko područje, Vlada donosi rješenje koje pogoduje rizičnim investitorima i uvoznicima. Ako joj je i dalje u programu Vlade temeljno opredjeljenje reindustrijalizacija i poticanje velikog broja malih poduzetnika na investicije u isplative programe, rješenje koje su pronašli obiluje neznanjem, neiskustvom i može se nazvati promašenim. Budemo li na taj način upropaštavali izgledna gospodarska područja, odnosno nogometnim rječnikom rečeno, promašivali izgledne prilike, ne možemo dobiti utakmicu s krizom.
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE