NA ZAPADU SE SVE VIŠE OSJEĆA PRIJEZIR PREMA VJERI, A KRŠĆANSTVU NAPOSE
Izvješće o nesnošljivosti i diskriminaciji prema kršćanima u Europi u 2011.
19. ožujka 2012.: Opservatorij za praćenje nesnošljivosti i diskriminacije prema kršćanima u Europi objavio je iscrpno izvješće o godini 2011. Ovo izvješće iznosi najistaknutije događaje vezane uz slobodu vjeroispovijesti, najteže slučajeve nesnošljivosti i diskriminacije diljem Europe – kao i što pojedinci i ustanove imaju za reći o svemu tome. Izvješće uključuje više statističnih podataka, kao i raščlambu značenja slobode vjeroispovijesti unutar europskoga okruženja.
Preuzmite Izvješće za 2011 u .pdf formatu ili naručite tiskani primjerak.
Dr. Gudrun Kugler, ravnateljica Opservatorija, objašnjava: „Studije upućuju na to da je čak 85% zločinâ mržnje u Europi usmjereno protiv kršćana. Krajnje je vrijeme da se javnom raspravom reagira na tu činjenicu! Primjećujemo također i ograničenja koja se kršćanima postavljaju u profesionalnome smislu: restriktivna primjena slobode savjesti dovodi do polaganoga zatvaranja zanimanjâ kao što su sudci, liječnici, medicinske sestre, babice te farmaceuti - za kršćane. Nastavnici i roditelji upadaju u nevolje ukoliko se ne slažu s etikom vezanom uz spolnost kakvu utvrđuje država. Naše istraživanje pokazuje da će Europa jedino uza fleksibilniji pristup vjeri, a napose kršćanstvu, moći zadržati svoju temeljnu vrijednost slobode.“
Događaju vezani uz slobodu vjeroispovijesti u 2011.
Godina 2011. bila je obilježena javnim raspravama vezanima uz vjeru – poput one o norveškome ubojici Andresu Breiviku,
koji je smjesta – iako pogrešno - proglašen ‚kršćanskim
fundamentalistom’. Protukršćanskim je predrasudama, da bi same sebe
opravdale, bila potrebna kršćanska istoznačnica muslimanskoga terorizma.
Svjetski su mediji, dakako, spremno prihvatili ovakvu nepromišljenu i
odveć ishitrenu etiketu.
Kao pozitivan događaj, međutim, možemo istaknuti čuveni slučaj ‘Lautsi’
na Europskome sudu za ljudska prava. Visoka je komora toga Suda, naime,
osporila prvostupanjsku odluku, pojašnjavajući kako raspela u
učionicama državnih škola u Italiji – što upućuje na istaknutost
većinske vjere te zemlje unutar školskoga prostora – po sebi nisu
dostatna za utvrđivanje postupka indoktrinacije te stoga ne krše prava
svjetovnjačkih roditelja g. i gđe. Lautsi na slobodu vjeroispovijesti.
Još jedan pozitivni naglasak godine 2011. bila je rezolucija parlamentarne skupštine OSCE-a,
kojom se potiče javna rasprava o nesnošljivosti i diskriminaciji prema
kršćanima u Europi. Rezolucija je pozvala na preispitivanje zakonodavnih
akata koji bi mogli imati negativne posljedice po kršćane.
1.
Nesnošljivost i diskriminacija prema kršćanima, čime se opisuje
nijekanje jednakih prava i društvena marginalizacija kršćana, najjasniji
je izraz za tu pojavu u zapadnome svijetu. Iako to zapravo jest oblik
progonstva, u Europi se ne smije tako nazivati, kako bi se izbjeglo
miješanje sa zločinima počinjenima protiv kršćana u drugim dijelovima
svijeta.
2.
Statistika ukazuje na širinu toga problema: 74% ispitanih u
Ujedinjenome Kraljevstvu smatra kako „postoji više negativne
diskriminacije upravljene protiv kršćana, negoli protiv pripadnikâ
drugih vjera”. Čak 84% vandalizma u Francuskoj, koji je inače u
izrazitome porastu, upravljeno je protiv kršćanskih crkava i ostalih
kršćanskih svetih mjesta. U Škotskoj je čak 95% nasilja uzrokovanog
vjerskom pripadnošću upravljeno protiv kršćana.
3.
Parlamentarna skupština OSCE-a uviđa taj problem, potiče na javnu
raspravu o nesnošljivosti i diskriminaciji prema kršćanima u Europi te
poziva na preispitivanje zakonodavnih akata koji bi mogli imati
negativne posljedice po kršćane.
4.
Nebrojeni su pojedinci i ustanove u 2011. podigli svoj glas kako bi
skrenuli pozornost na sve veću nesnošljivost prema kršćanima te kako bi
upozorili da je promjena nužna.
5.
Opservatorij je u 2011. zabilježio brojne slučajeve nesnošljivosti i
diskriminacije prema kršćanima, od kojih neke donosi u ovome Izvješću u
okviru sljedećih kategorija: Sloboda vjeroispovijesti, Sloboda
izražavanja, Sloboda savjesti, Diskriminacijske mjere jamčenja
jednakosti, Isključivanje kršćana iz društvenoga i javnoga života,
Suzbijanje vjerskih simbola, Vrijeđanje, ponižavanje i stvaranje
negativnih stereotipova, Slučajevi iskazivanja mržnje, vandalizma i
skrnavljenjâ te Zločini mržnje protiv pojedinaca.“Nažalost, u pojedinim zemljama, poglavito na Zapadu, sve se više u političkim i kulturnim krugovima, kao i u medijima, zapaža vrlo nizak stupanj uvažavanja, a ponekad i neprijateljska nastrojenost, pa čak i prijezir, prema vjeri općenito, a kršćanstvu napose.” papa Benedikt XVI., 10. siječnja 2011.
"Pravo na vjerska uvjerenja i postupanje u skladu s njima, suprotstavlja se pravu na nevrijeđanje – pri čemu ovo prvo gubi … zakon je zakazao. On, naime, više ne štiti pravo vjernika na način na koji štiti interese onih koji se smatraju žrtvama diskriminacije. …ovom se nezdravom neravnotežom valja pozabaviti: ako ne sudovi, onda to treba učiniti parlament." The Daily Telegraph (uvodnik), 18. siječnja 2011.
“Neobično je što su se ateisti pokazali toliko nesnošljivi prema vjernicima.” Lord Chris Patten, 12. travnja 2011.
“Pokušaj nametanja postojećega obrasca jednakosti i protu-diskriminacije vjerskim organizacijama, predstavlja kršenje vjerskih sloboda.” Glavni rabin UK, Lord Sacks, 4. srpnja 2011.
“Trebamo
stvoriti zemlju u kojoj se ljudi mogu bez srama ponositi svojom vjerom –
u kojoj neće imati osjećaj kako svoju vjeru trebaju ostaviti 'pred
vratima'. To znači ponositi se kršćanstvom, a ne ga obezvrjeđivati.”
Ministrica britanske vlade, barunica Warsi (inače muslimanka), 1.
studenoga 2011.
Za pojedinosti i dodatne navode, upućujemo vas na Izvješće 2011. ili Opservatorij.
Primjedbe