BH RETROVIZOR
BOSANSKOHERCEGOVAČKI RETROVIZOR
Prvo priznanje zločina nad Hrvatima vodi do vrha Armije BIH
Izbacivanje Hrvata iz vlasti do kraja je zaoštrilo hrvatsko-bošnjačke odnose u Federaciji BiH. To je bio i ključni razlog zašto je vlast na razini države uspostavljena sa šesnaest mjeseci kašnjenja. Pokazalo se u posljednjih godinu dana da je glavni cilj strankama platforme dočepati se gospodarskih resursa poput Hrvatskog telekoma iz Mostara i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne.
Prvo priznanje za zločine nad Hrvatima u Trusini (Općina Konjic,
sjeverna Hercegovina) vodi do samog vrha Armije BiH, ali i novih
optužnica. Rasema Handanović zvana Zolja priznala je zločine koji su
počinjeni nad Hrvatima u Trusini 16. travnja 1993. godine. Ona je u
potpunosti prihvatila krivnju za zlodjela koja se nalaze u optužnici i
sklopila dogovor s Tužiteljstvom kako će svjedočiti protiv osoba koje su
optužene ili koje će biti naknadno optužene u ovom zločinu nad Hrvatima
u Trusini. Optužena je između ostalog i za strijeljanja civila i
pripadnika HVO-a koji su bili zarobljeni. Kako doznajemo, ostaje još
samo da Sud BiH potvrdi ovaj sporazum kako bi on bio pravovaljan, te
kako bi stupio na snagu. U vrijeme počinjenih zločina, Handanović je
bila pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri stožeru
Vrhovnog zapovjedništva Armije RBiH „Zulfikar“, kojim je zapovijedao
Zuka.
Kako neslužbeno doznajemo, u priznanju se navodi da je cijeli tadašnji zapovjedni lanac Armije BiH bio upoznat sa zločinom koji se dogodio u Trusini, te kako je naredba za napad stigla iz vrha ABiH. Kako doznajemo, Zolja je bila nižepozicionirana osoba i ne može reći da je netko njoj izravno s vrha Armije BiH izdao zapovijed za napad. No, njezina saznanja i ono što je ispričala i priznala, kako stoji u sporazumu, jasno govore kako je vrh ABiH bio upoznat s ovim zločinima, te kako su naredili napad na ovo hrvatsko selo. Već godinama obitelji poginulih i hrvatski logoraši tvrde kako je sami vrh Armije BiH na čelu s tadašnjim zapovjednikom Seferom Halilovićem odgovoran za ova zlodjela.
Stranke političke platforme uspostavile su prije godinu dana vlast u Federaciji BiH, što je drugi put prouzročilo najtežu političku krizu otkako je potpisan Daytonski mirovni sporazum za BiH 1995. godine. Nakon što su propali pregovori vodećih stranaka SDP-a BiH i SDA s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. uz posredovanje OHR-a, međunarodna uprava i najsnažnije svjetske administracije dale su jasan signal bošnjačkom političkom bloku da uspostavi vlast bez većinskih hrvatskih političkih predstavnika.
Inzko dao prednost SDP koaliciji
Na izvanrednim sjednicama Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH 17. ožujka 2011. godine, zastupnici SDP-a i SDA uz potporu HSP-a BiH i Narodne Stranke Radom za boljitak izabrali su predsjednika i dvoje zamjenika, a zatim i Vladu Federacije. Sve te odluke osporilo je, sukladno Izbornome zakonu i Ustavu Federacije i Bosne i Hercegovine, jedino mjerodavno tijelo - Središnje izborno povjerenstvo, no na kraju je presudio Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dajući prednost SDP-ovoj koaliciji, iako nije bio izabran dovoljan broj Hrvata u Domu naroda. Međunarodna uprava i platformaši uvjeravali su cijelu javnost da je pet ustavna trećina od sedamnaest zastupnika. Inzko je, međutim, svoj potez tada opravdao potrebom donošenja entitetskog proračuna što se, međutim, u slučaju nedonošenja državnog proračuna pokazalo isključivo demagogijom.
Izbacivanje Hrvata iz vlasti do kraja je zaoštrilo hrvatsko-bošnjačke odnose u Federaciji BiH. To je bio i ključni razlog zašto je vlast na razini države uspostavljena sa šesnaest mjeseci kašnjenja. Pokazalo se u posljednjih godinu dana da je glavni cilj strankama platforme dočepati se gospodarskih resursa poput Hrvatskog telekoma iz Mostara i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Hrvatske stranke koje su dobile najveću potporu naroda stvorile su HNS koji je za svoja stajališta prvi put dobio potporu službenog Zagreba i tako osnažio političku poziciju Hrvata u BiH. U aktualnoj vladi i Uredu predsjednika samo je jedna Hrvatica iz Bosne. To je Branka Đurić iz Brčkog. Svi ostali ministri Hrvati iz stranaka platforme dolaze s područja Hercegovine.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić (HDZ 1990) pozvao je Vijeće ministara BiH da čim prije implementira svoj plan za donošenje izmjena Zakona o Javnom radio-televizijskom servisu BiH, u okviru kojega će se steći preduvjeti za uspostavu kanala na hrvatskom jeziku. On je istakao kako je zadovoljan odgovorom Vijeća ministara BiH na njegovo zastupničko pitanje u kojoj fazi se nalazi uspostava kanala na hrvatskom jeziku u okviru Javnog RTV servisa BiH. Navedeno je kako je sačinjen tehnički elaborat, te kako će se u okviru procesa digitalizacije u okviru Javnog radio-televizijskog servisa BiH u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci instalirati autonomni i nezavisni centri za emitiranje programa, čime se stječe mogućnost za uspostavu i kanala na hrvatskom jeziku. Vijeće ministara BiH planiralo je da u skladu s tim donese izmjene zakonske regulative kojim će se to pitanje riješiti, čime će sve pretpostavke biti ispunjene. Ja ih stoga pozivam da čim prije u parlamentarnu proceduru upute izmjene i dopune zakonske regulative kako bi se pravne pretpostavke za uspostavu kanala na hrvatskom jeziku ispunile, naglasio je Ljubić.
'Travnički amandman'
Odredbe koje vrijede za Mostar primijeniti u Travniku kako bi se Hrvati zaštitili, zaključak je županijskog odbora HDZ BiH Županije Središnja Bosna. Razmatrajući aktualnu političku situaciju glede nužnosti usklađivanja Statuta grada Mostara i pojedinih članaka Izbornog zakona, a u svezi Odluke Ustavnog suda BiH koji je način biranja vijećnika u Gradsko vijeće Mostara proglasio neustavnim, te naložio preinaku načina biranja vijećnika s obzirom na politizaciju istog problema, donijelo zaključak kako iste odredbe ili status treba dati Travniku.
Županijski odbor HDZ BiH Županije Središnja Bosna podsjeća domaću i međunarodnu javnost da je Amandman na Ustav Federacije koji regulira preustroj Travnika na temelju istih načela kao i u Mostaru donesen još 1997. godine, a Forum Federacije je 16. travnja 1998. godine obvezao sve političke strukture na rješavanje ovoga pitanja. Petritschevim ustavnim promjenama ukinut je paritet u SBŽ-u i HNŽ-u, a time iz Ustava Federacije BIH i Županije Središnja Bosna brisan tzv. travnički amandman koji glasi:
- Travnik kao sjedište Središnjobosanske županije bit će organiziran kao gradska zajednica na temelju istih načela kao Mostar, sjedište Hercegovačko-neretvanske županije.
Županijski odbor HDZ BiH Županije Središnja Bosna, radi specifičnosti političke situacije u Središnjoj Bosni i Travniku kao sjedištu Županije je stajališta da se trebaju iznaći simetrična rješenja kako za grad Travnik tako i za grad Mostar, a za što je preduvjet izmjena Ustava i Izbornog zakona - zaključeno je.
Atentat na Leutara
U povodu 13. obljetnice atentata na zamjenika ministra unutarnjih poslova FBiH i predsjednika HDZ BiH Sarajevo Jozu Leutara, izaslanstvo Vrhbosanskog županijskog odbora HDZ BiH Sarajevo predvođeno predsjednikom Antonom Rillom je položilo vijenac na mjestu Leutarovog stradanja.
- Jozo Leutar bio je istinski borac za jednakopravnost svih bh. naroda. Kao doministar unutarnjih poslova FBiH predano je radio na postizanju što većeg stupnja sigurnosti za sve građane ove zemlje. Bio je osoba od autoriteta i poštovanja. Otišao je prerano na žalost svih nas, a njegove ubojice, i trinaest godine poslije, još uvijek su na slobodi, kazao je za medije Anton Rill.
Atentat na Jozu Leutara izvršen je 16.03.1999.godine u 7.50 sati u sarajevskom naselju Ciglane, tako što je pod njegov službeni automobil podmetnuta eksplozivna naprava. Leutar je preminuo 12 dana kasnije u Kliničko-bolničkom centru u Sarajevu.
U organizaciji Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u utorak 13. ožujka u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je knjiga „Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. i 2011. godine“. Knjigu opsega 952 stranice urednika Žepčaka Franje Marića objavila je BK BiH, a predstavljanje je upriličeno u povodu Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.
Predstavljanju knjige nazočili su i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, predsjednik BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak, vojni biskup u RH Juraj Jezerinac i pomoćni banjolučki biskup Marko Semren. Generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević istaknuo je kako postoji puno toga što povezuje Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, ali i ostale krajeve u kojima su Hrvati katolici stoljećima svoj na svome poput Boke kotorske i Srijema.
Govoreći o sadržaju knjige, dr. Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, rekao je da je to svestrana i temeljita rekonstrukcija zbivanja u BiH od 1991. do 2011. glede katoličkog stanovništva. Knjiga pokazuju snagu i upornost u borbi za opstanak Katoličke Crkve u BiH. Zaprepašćuje koliko je toga srušeno, uništeno i protjerano, a istodobno zadivljuje koliko je toga obnovljeno, rekao je dr. Akrap te podsjetio kako je poznato da je uvjet revitalizacije i bilo kojeg povratka protjeranog stanovništva povratak Crkve, jer demografsko povijesna istraživanja pokazuju da je Crkva u BiH stožerni čimbenik opstanka katolika.
Kako neslužbeno doznajemo, u priznanju se navodi da je cijeli tadašnji zapovjedni lanac Armije BiH bio upoznat sa zločinom koji se dogodio u Trusini, te kako je naredba za napad stigla iz vrha ABiH. Kako doznajemo, Zolja je bila nižepozicionirana osoba i ne može reći da je netko njoj izravno s vrha Armije BiH izdao zapovijed za napad. No, njezina saznanja i ono što je ispričala i priznala, kako stoji u sporazumu, jasno govore kako je vrh ABiH bio upoznat s ovim zločinima, te kako su naredili napad na ovo hrvatsko selo. Već godinama obitelji poginulih i hrvatski logoraši tvrde kako je sami vrh Armije BiH na čelu s tadašnjim zapovjednikom Seferom Halilovićem odgovoran za ova zlodjela.
Stranke političke platforme uspostavile su prije godinu dana vlast u Federaciji BiH, što je drugi put prouzročilo najtežu političku krizu otkako je potpisan Daytonski mirovni sporazum za BiH 1995. godine. Nakon što su propali pregovori vodećih stranaka SDP-a BiH i SDA s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. uz posredovanje OHR-a, međunarodna uprava i najsnažnije svjetske administracije dale su jasan signal bošnjačkom političkom bloku da uspostavi vlast bez većinskih hrvatskih političkih predstavnika.
Inzko dao prednost SDP koaliciji
Na izvanrednim sjednicama Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH 17. ožujka 2011. godine, zastupnici SDP-a i SDA uz potporu HSP-a BiH i Narodne Stranke Radom za boljitak izabrali su predsjednika i dvoje zamjenika, a zatim i Vladu Federacije. Sve te odluke osporilo je, sukladno Izbornome zakonu i Ustavu Federacije i Bosne i Hercegovine, jedino mjerodavno tijelo - Središnje izborno povjerenstvo, no na kraju je presudio Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dajući prednost SDP-ovoj koaliciji, iako nije bio izabran dovoljan broj Hrvata u Domu naroda. Međunarodna uprava i platformaši uvjeravali su cijelu javnost da je pet ustavna trećina od sedamnaest zastupnika. Inzko je, međutim, svoj potez tada opravdao potrebom donošenja entitetskog proračuna što se, međutim, u slučaju nedonošenja državnog proračuna pokazalo isključivo demagogijom.
Izbacivanje Hrvata iz vlasti do kraja je zaoštrilo hrvatsko-bošnjačke odnose u Federaciji BiH. To je bio i ključni razlog zašto je vlast na razini države uspostavljena sa šesnaest mjeseci kašnjenja. Pokazalo se u posljednjih godinu dana da je glavni cilj strankama platforme dočepati se gospodarskih resursa poput Hrvatskog telekoma iz Mostara i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Hrvatske stranke koje su dobile najveću potporu naroda stvorile su HNS koji je za svoja stajališta prvi put dobio potporu službenog Zagreba i tako osnažio političku poziciju Hrvata u BiH. U aktualnoj vladi i Uredu predsjednika samo je jedna Hrvatica iz Bosne. To je Branka Đurić iz Brčkog. Svi ostali ministri Hrvati iz stranaka platforme dolaze s područja Hercegovine.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić (HDZ 1990) pozvao je Vijeće ministara BiH da čim prije implementira svoj plan za donošenje izmjena Zakona o Javnom radio-televizijskom servisu BiH, u okviru kojega će se steći preduvjeti za uspostavu kanala na hrvatskom jeziku. On je istakao kako je zadovoljan odgovorom Vijeća ministara BiH na njegovo zastupničko pitanje u kojoj fazi se nalazi uspostava kanala na hrvatskom jeziku u okviru Javnog RTV servisa BiH. Navedeno je kako je sačinjen tehnički elaborat, te kako će se u okviru procesa digitalizacije u okviru Javnog radio-televizijskog servisa BiH u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci instalirati autonomni i nezavisni centri za emitiranje programa, čime se stječe mogućnost za uspostavu i kanala na hrvatskom jeziku. Vijeće ministara BiH planiralo je da u skladu s tim donese izmjene zakonske regulative kojim će se to pitanje riješiti, čime će sve pretpostavke biti ispunjene. Ja ih stoga pozivam da čim prije u parlamentarnu proceduru upute izmjene i dopune zakonske regulative kako bi se pravne pretpostavke za uspostavu kanala na hrvatskom jeziku ispunile, naglasio je Ljubić.
'Travnički amandman'
Odredbe koje vrijede za Mostar primijeniti u Travniku kako bi se Hrvati zaštitili, zaključak je županijskog odbora HDZ BiH Županije Središnja Bosna. Razmatrajući aktualnu političku situaciju glede nužnosti usklađivanja Statuta grada Mostara i pojedinih članaka Izbornog zakona, a u svezi Odluke Ustavnog suda BiH koji je način biranja vijećnika u Gradsko vijeće Mostara proglasio neustavnim, te naložio preinaku načina biranja vijećnika s obzirom na politizaciju istog problema, donijelo zaključak kako iste odredbe ili status treba dati Travniku.
Županijski odbor HDZ BiH Županije Središnja Bosna podsjeća domaću i međunarodnu javnost da je Amandman na Ustav Federacije koji regulira preustroj Travnika na temelju istih načela kao i u Mostaru donesen još 1997. godine, a Forum Federacije je 16. travnja 1998. godine obvezao sve političke strukture na rješavanje ovoga pitanja. Petritschevim ustavnim promjenama ukinut je paritet u SBŽ-u i HNŽ-u, a time iz Ustava Federacije BIH i Županije Središnja Bosna brisan tzv. travnički amandman koji glasi:
- Travnik kao sjedište Središnjobosanske županije bit će organiziran kao gradska zajednica na temelju istih načela kao Mostar, sjedište Hercegovačko-neretvanske županije.
Županijski odbor HDZ BiH Županije Središnja Bosna, radi specifičnosti političke situacije u Središnjoj Bosni i Travniku kao sjedištu Županije je stajališta da se trebaju iznaći simetrična rješenja kako za grad Travnik tako i za grad Mostar, a za što je preduvjet izmjena Ustava i Izbornog zakona - zaključeno je.
Atentat na Leutara
U povodu 13. obljetnice atentata na zamjenika ministra unutarnjih poslova FBiH i predsjednika HDZ BiH Sarajevo Jozu Leutara, izaslanstvo Vrhbosanskog županijskog odbora HDZ BiH Sarajevo predvođeno predsjednikom Antonom Rillom je položilo vijenac na mjestu Leutarovog stradanja.
- Jozo Leutar bio je istinski borac za jednakopravnost svih bh. naroda. Kao doministar unutarnjih poslova FBiH predano je radio na postizanju što većeg stupnja sigurnosti za sve građane ove zemlje. Bio je osoba od autoriteta i poštovanja. Otišao je prerano na žalost svih nas, a njegove ubojice, i trinaest godine poslije, još uvijek su na slobodi, kazao je za medije Anton Rill.
Atentat na Jozu Leutara izvršen je 16.03.1999.godine u 7.50 sati u sarajevskom naselju Ciglane, tako što je pod njegov službeni automobil podmetnuta eksplozivna naprava. Leutar je preminuo 12 dana kasnije u Kliničko-bolničkom centru u Sarajevu.
U organizaciji Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u utorak 13. ožujka u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je knjiga „Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. i 2011. godine“. Knjigu opsega 952 stranice urednika Žepčaka Franje Marića objavila je BK BiH, a predstavljanje je upriličeno u povodu Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.
Predstavljanju knjige nazočili su i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, predsjednik BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak, vojni biskup u RH Juraj Jezerinac i pomoćni banjolučki biskup Marko Semren. Generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević istaknuo je kako postoji puno toga što povezuje Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, ali i ostale krajeve u kojima su Hrvati katolici stoljećima svoj na svome poput Boke kotorske i Srijema.
Govoreći o sadržaju knjige, dr. Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, rekao je da je to svestrana i temeljita rekonstrukcija zbivanja u BiH od 1991. do 2011. glede katoličkog stanovništva. Knjiga pokazuju snagu i upornost u borbi za opstanak Katoličke Crkve u BiH. Zaprepašćuje koliko je toga srušeno, uništeno i protjerano, a istodobno zadivljuje koliko je toga obnovljeno, rekao je dr. Akrap te podsjetio kako je poznato da je uvjet revitalizacije i bilo kojeg povratka protjeranog stanovništva povratak Crkve, jer demografsko povijesna istraživanja pokazuju da je Crkva u BiH stožerni čimbenik opstanka katolika.
Primjedbe