OTPAD KAO SIROVINA
Otpad počnimo tretirati kao vrijednu sirovinu
Zagreb, 08. veljače 2012. - Ministrica Holy ističe da će ustrajati u realizaciji svojih ideja te da nas očekuje prava revolucija u načinu upravljanja otpadom, ali i zaštićenim područjima u Hrvatskoj, stoji u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode prema pisanju Slobodne Dalmacije. Intervju citiramo u cijelosti.
"Za razgovor s ministricom zaštite okoliša i prirode dr.sc. Mirelom Holy imali smo više nego dovoljno razloga. To više što su njezin entuzijazam, poznavanje problematike i vizija novih modela zaštite okoliša i prirode pravo osvježenje i značajan iskorak za našu zemlju.Kako objašnjavate pripajanje prostornog uređenja Ministarstvu graditeljstva s obzirom na to da je Plan 21 najavljivao ostanak prostornog planiranja unutar Ministarstva zaštite okoliša?
Nakon izbora naši koalicijski partneri iz HNS-a inzistirali su na tome da prostorno uređenje bude u istom resoru s graditeljstvom. Njihovo je mišljenje da bi razdvajanje resora prostornog planiranja od graditeljstva moglo prouzročiti probleme u procesima ishođenja dozvola. Ja nisam podržavala tu ideju, ali njihovi su argumenti pobijedili.
Lani su iz većeg dijela sektora zaštite prirode prikupljeni prijedlozi za izmjene Zakona o zaštiti prirode. Planirate li iskoristiti te prijedloge i donijeti novi Zakon o zaštiti prirode?
Da. Planiramo u prvoj polovici godine izraditi novi Zakon o zaštiti prirode koji će biti jednostavniji i provediviji, a donijet će i velike promjene u sustav upravljanja zaštićenim područjima.
Možete li biti konkretniji?
Planiramo utemeljiti Nacionalnu parkovnu agenciju koja bi upravljala svim nacionalnim parkovima i parkovima prirode na jedinstven način i po vrhunskim stručnim kriterijima. To bi omogućilo racionalizaciju, ali i znatno veću stručnu specijalizaciju stručnjaka i stručnjakinja koje/i sad u pravilu rade samo u jednom parku, a ovako bi radili/e u većem broju parkova u kojima je potrebna njihova specifična ekspertiza. Nacionalna parkovna agencija ukinula bi potrebu za upravnim vijećima u parkovima te potrebu za ravnateljima/cama koji/e su, nažalost, često funkcionirali/e kao lokalni politički komesari.
Od veljače 2011. svjedočimo sukobu sektora ribarstva i zaštite prirode oko regulacije ribolova u parkovima prirode. Što planirate poduzeti kako bi konačno zaživjela međusektorska suradnja i otvorila se konstruktivna rasprava o temi upravljanja biološkim bogatstvom mora?
Nećemo dopustiti da se pod alibijem tradicionalnih gospodarskih praksi u parkovima događaju aktivnosti koje imaju poguban učinak za biološku raznolikost mora u zaštićenim područjima. Planiramo Ministarstvo učiniti onim što je već davno trebalo postati – središnjim koordinativnim ministarstvom za realizaciju projekta održivog razvoja Hrvatske na što nas tjeraju razne konvencije i EU direktive, ali i deklarativno političko opredjeljenje Hrvatske.
Planira li država početi primjenjivati instrument prava prvokupa i otkupljivati nekretnine unutar zaštićenih područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode? Do sada država nije pokazivala neki posebni interes za otkup nekretnina u zaštićenim područjima te se nužno postavlja pitanje svrhe proglašavanja i postojanja zaštićenih područja u RH.
Otkup ovisi o sredstvima koja su nam i koja će nam biti na raspolaganju. Novim Zakonom o zaštiti prirode planiramo uvesti reda u financiranje projekata zaštite prirode i osloboditi sredstva koja nam i sada stoje na raspolaganju (primjerice sredstva od ulaznica u parkove), ali se koriste potpuno nenamjenski za svrhe koje nemaju nikakve veze sa zaštitom prirode. Ne smatram da nekretnine u NP-u i PP-u nužno moraju biti u državnom vlasništvu da bismo imali svrhovitost zaštićenog područja. Moramo educirati ljude da i u NP-u i PP-u mogu živjeti i da pri tome svojim praksama ne moraju degradirati okoliš i prirodu. Parkovi ne smiju biti konzervirana staništa namijenjena za isključivi estetski užitak ljudskih posjetitelja, već moraju biti prirodni okoliš u kojem je moguć održiv suživot raznih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i čovjeka. Dakle, umjesto konzervativnog namjeravamo imati proaktivni pristup zaštiti prirode.
Bivša vlast izradila je novi prijedlog Zakona o otpadu i organizirala javnu raspravu, međutim Zakon nije usvojen. Hoće li Ministarstvo nastaviti ovaj proces?
Planiramo izraditi novi Zakon o otpadu koji će biti usklađen s novom Okvirnom direktivom o otpadu te koji će donijeti obvezu hijerarhije postupanja s otpadom, odnosno primarne selekcije na mjestu nastanka otpada. Od ovog koncepta nećemo odustati jer do 2018. godine moramo uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.
Na koji način mislite potaknuti provedbu novog zakona s obzirom na to da je dosadašnja praksa pokazala kako većina gradova/općina izbjegava ovu obvezu?
Političkim i strogim financijskim sankcijama za jedinice lokalne samouprave koje ne uvedu hijerarhiju postupanja s otpadom. Također i drakonskim financijskim kažnjavanjem neodgovornih pojedinaca. Oni/e koji/e će se odgovorno ophoditi prema otpadu osjetit će to na manjim računima za odvoz otpada, dakle kolokvijalno rečeno – mrkvom i batinom. Umjesto birokratskog planiranja i izrada planova gospodarenja otpadom, želim vidjeti stvarne promjene u praksi, i za to mi nisu potrebni planovi na lokalnim razinama. U svim razvijenim zemljama otpad je iznimno tražena korisna sirovina koja postiže visoke cijene na tržištu i međunarodnim burzama. Hrvatska nije dovoljno bogata zemlja da se sa svojim otpadom ponaša kao sa smećem. Istina je da će ljudi morati promijeniti navike, ali to nipošto neće iziskivati pretjerani angažman. Dilema je zapravo slijedeća: hoćemo li biti lijeni i neambiciozni i dalje ići linijom manjeg otpora i tretirati otpad kao problem, ili ćemo biti mudri i proaktivni, i učiniti dobro za nas same (rast gospodarstva i novo zapošljavanje) i za okoliš (bez deponija koji kontaminiraju okoliš) i otpad početi tretirati kao iznimno vrijednu sirovinu i priliku za bolji razvoj Hrvatske. Drugi su mogli, ne vidim zašto ne bismo i mi."
Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / CROENERGO MEDIA / MZOIP.hr / Slobodna Dalmacija
Primjedbe