BISKUP POZAIĆ - STEPINAC NAŠEG VREMENA

Biskup Pozaić u prigodi obilježavanja Stepinčeva: Vraća li nam se to 1945.?

Petak, 10 Veljača 2012 21:59

"Pitanje poštivanja ljudskog života, na svim njegovim razvojnim razinama, pitanje je ljudskosti i pravednosti, pitanje je ljubavi prema čovjeku. Ljubav prema životu, kultura života, u temeljima je blagoslova obitelji i naroda", istaknuo je u prigodnoj homiliji zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić predvodeći misno slavlje u zagrebačkoj prvostolnici u četvrtak 9. veljače, u okviru trodnevne priprave za proslavu blagdana bl. Alojzija Stepinca.

biskup Valentin Pozaić

Novi je nadbiskup bio darovan kao svjetionik i kao predvodnik Crkvi i narodu Hrvata u već prijetećim kobnim vremenima, rekao je mons. Pozaić osvrnuvši se na zahtjevno razdoblje u kojem je blaženi Stepinac postao pastir Crkve zagrebačke te svojim životom svima svjedočio neprolazne Božje istine i vrednote utemeljene na naravnom zakonu, upisanom u samoj naravi čovjeka.
>>Blagdani: Danas je Stepinčevo
Podsjetivši okupljene o dva puta u životu - o putu dobra i zla, o kojima od davnina govori 1. psalam, mons. Pozaić je rekao: "Jedan je put kulture života, a drugi je, put pošasti smrti. Jedna strana drži da u životu postoje načela i vrednote koje su stalne, postojane, nepromjenljive, utisnute u samu narav čovjeka: kao razumno umovanje, otvorenost transcendenciji, duhovna dimenzija postojanja, smisao i opravdanje života. Druga pak strana drži da ne postoji ništa stalno, trajno, sve je relativno u vremenu i mjestu i okolnostima. Ljudsko bi postojanje bilo uokvireno, prizemljeno u ovozemnu materijalnu postojanost tehnološkog razvoja."
Osvrćući se u propovijedi na više bioetičkih i moralnih pitanja, mons. Pozaić se osvrnuo i na aktualnu raspravu o izjavi ministra o početku ljudskog života: "Prošlih smo se dana naslušali začudnih antropologija i sofizama o čovjeku malom i velikom, moćnom i slabom. Morali smo slušati svakojaka govorenja o prvenstvu nekih interesa jednih nad temeljnim pravom na život drugih. Povod je bio novo-planirani zakon o umjetnoj, in vitro oplodnji. Sukladno zacrtanome, giljotina je proradila, nije zarđala: Glave članova 'Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju' već su se otkotrljale. Istini za volju: mandat im nije istekao, zakon se nije promijenio; promijenila se partija".
>>Bioetika se vraća u tokove marksizma
>>Bioetika: Kalauz-Đurić-Kangrga-Čović
Podsjetivši da su izjavu ministra o početku ljudskog života hrvatski biskupi ocijenili kao 'nestručnu, nehumanu, ideološki motiviranu', biskup Pozaić se zapitao: "Vraća li se to '45., kad je vrijedilo: Drug komesar je rekao: 'Nema Boga!' i - nema Boga. Danas drug komesar kaže: 'Nema čovjeka-embrija!' i - nema čovjeka-embrija. (...) Kako je moguće u državi Hrvatskoj, danas, zastupati tako ekstremno rigidne i zaostale, ideološki zaslijepljene partijske stavove? Jednostavno: Moguće je – jer u Hrvatskoj nije provedena lustracija".
Kazavši da je na te začudne pojave reagirala 'Građanska inicijativa' pozivom na akciju: 'I ja sam bio embrij', kojom se htjelo "podsjetiti da svaki ljudski život počinje začećem, da je embrij od početka istinito ljudsko biće, baštinik dostojanstva i nepovredivih prava ljudske osobe, da ima pravo na poštovanje i temeljno pravo na život", mons. Pozaić je primijetio da s Markovog trga, gdje je putem elektronske pošte zaprimljeno silno mnogo zahtjeva za očitovanjem o takvoj izjavi, umjesto da stigne odgovor, Predsjednik vlade je prezreo primljene "emaile" nazvavši ih "spam" = smeće.
Valja se upitati, zaključio je mons. Pozaić: "Znači li to da su za Predsjednika vlade i svi ti hrvatski građani, koji su se usudili iznijeti svoje mišljenje, također: "spam" = smeće?! Koji si predsjednik vlade, demokratske, može to dopustiti, i opstati? Može onaj - totalitarne, iz '45.!"
"Na prežalosnom sramotnom procesu, iz onih drugarskih, navodno antifašističkih vremena, čula se riječ čovjeka smirene savjesti, riječ Blaženika: 'Moja je savjest čista!', istaknuo je propovjednik na kraju propovijedi, zaključivši da je Stepinčeva "savjest bila nježna, osjetljiva na dobro i zlo, Bogu i čovjeku vjerna".


Glas koncila / HRsvijet