FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA
Prof. dr. sc. Davor Pavuna intelektualac je čiji su znanstveni dosezi
prepoznati u cijelom svijetu. Radi kao profesor na Federalnom institutu
za tehnologiju u Lausiannei (EPFL), gdje je voditelj skupine za
supravodljivost i ravnatelj Centra za nove elektronske materijale. Opću
fiziku predaje inženjerima, a kvantnu fiziku na doktorskom studiju. U
Švicarskoj živi već 33 godine s tim da je povremeno odlazio raditi
eksperimente u Brookhavenu na Long Islandu, zatim u Kinu u kojoj se,
kako ističe, upravo događa znanstvena ekspanzija, a u zadnje vrijeme sve
češće surađuje i sa Saudijskom Arabijom.
Kraće je vrijeme boravio i radio u Indiji i Australiji te kao docent u
CNRS-u u Grenobleu. Više od dva desetljeća surađuje sa svjetskim
znanstvenicima u Europskoj uniji, Kini, Americi... Angažiran je i u
Hrvatskoj. Od prije nekoliko godina Vlada i Sabor imenovali su ga u
Upravno vijeće Hrvatske agencije za visoko obrazovanje i znanost, na
osječkom je sveučilištu gost predavač, a s institutom »Ruđer Bošković«
redovno organizira konferencije u Cavtatu.
Razgovor s uglednim znanstvenikom iza kojeg je više od 150 radova
objavljenih u prestižnim svjetskim časopisima i udžbenik o
supravodljivosti počinjemo temom o znanosti.
Koliko je kvalitetan hrvatski obrazovni sustav i kolike mogućnosti nudi
znanstveniku? Jesu li intelektualci u Hrvatskoj podcijenjeni?
Hrvatski obrazovni sustav još je uvijek dobar, barem što se tiče
matematike. Najveća mu je slabost to što nedovoljno razvija karakter
osobe
- Hrvatski obrazovni sustav još je uvijek dobar, barem što se tiče
matematike. Najveća mu je slabost to što nedovoljno razvija karakter
osobe, a upravo je to najvažniji parametar u obrazovanju. Osnovno
obrazovanje treba postati važno kao što je to, na primjer, u Finskoj u
kojoj su učitelji iznimno cijenjeni u sustavu. Akademik Vladimir Paar je
u pravu kada kaže da se ne smije smanjivati (razvodnjavati) nastava
fizike i matematike u osnovnim i srednjim školama. Uzor nam treba biti
obrazovni sustav Švicarske koji smatram najboljim besplatnim obrazovnim
sustavom na svijetu. Ja sam, inače, u svijet otišao zbog političkih
razloga jer nisam želio biti član Partije. Znao sam da u svijetu mogu
puno više naučiti i bio sam u pravu. U Hrvatsku se nisam vraćao jer
nisam imao zadovoljavajuće uvjete za rad. Postavimo li dobro obrazovnu
strategiju, situacija se može promijeniti već za nekoliko godina.
Kako vidite Hrvatsku nakon što postane punopravna članica Europske unije?
- Hrvatsku vidim kao dio Europe, što ona po svemu i jest, ali nisam za
ulazak u ovakvu EU-tvorevinu. Jesam za EU-kompatibilnosti (poput
Švicarske), ali ne i za EU-ulazak jer se takozvana Unija raspada. To ne
znači da će propasti Europa suverenih nacija čiji smo mi integralni dio.
Moramo gledati svoju budućnost i usmjeriti se kratkoročnim i dugoročnim
ciljevima i to tako da umrežimo naše znalce i domoljube diljem svijeta i
prijatelje iz raznih centara moći koji su nam skloni. Zastupam ideju
hrvatizacije planeta, što znači da se Hrvatska i hrvatski umovi te
prijatelji Hrvatske, bez obzira gdje se nalaze, umreže i usmjere
suverenom i autentičnom eurokompatibilnom i planetarnom djelovanju. To
je pozitivna strategija koja stvara i izvoz znanja, proizvoda i usluga u
mreži znalaca.
Je li EU sudbina europskih zemalja ili samo privremeno rješenje?
Moramo gledati svoju budućnost i usmjeriti se kratkoročnim i
dugoročnim ciljevima i to tako da umrežimo naše znalce i domoljube
diljem svijeta i prijatelje iz raznih centara moći koji su nam skloni
- Nijedan umjetno stvoreni ljudski sustav po definiciji nije pravedan,
pa tako ni Europska unija. Ne može se očekivati pravednost u sustavu,
odnosno tvorevini globalizatora. Ona nije trajno rješenje, ali je Europa
suverenih nacija trajno rješenje, pod uvjetom da ostanemo
eurokompatibilni, ali ne i sluge ovakve umjetne, birokratske tvorevine
poput EU-a.
Kako ostati svoj u EU?
- Tako da budemo svoji. To ćemo uspjeti kada promijenimo obrazovni
sustav u sustav koji gradi karakter i koji odgaja suverene i samosvjesne
ljude koji će se brinuti za Hrvatsku, a ne ulizice sustavima poput
EU-a. To je put samosvjesnosti i autentičnosti jedne zemlje. Ja nisam
manje svoj i manje Hrvat zato što sam 33 godine izvan Hrvatske. Ja sam i
dalje Hrvat, ali sam i Europljanin, vjeran jednoj Švicarskoj ili
Americi i drugim zemljama i sustavima u kojima radim.
Trebamo li strahovati za gubitak identiteta nakon ulaska u EU ili je to element kojim nas netko plaši?
- Postoji bojazan da izgubimo identitet jer nemamo dovoljno snage
unutar zemlje. Moram priznati da sam euroskeptik s ovim našim sadašnjim
političarima koji nemaju viziju Hrvatske u Europi. Osim toga, imamo i
demografski problem, što potvrđuju i statistike. Ako nam je cilj ovo što
sada gledamo, da Hrvatska bude samo lijepa parcela raznim
financijašima, onda je to loš put za Hrvatsku. Ponavljam, nama treba
suverena, samosvjesna strategija. Budimo svoji, autentično-samosvojni!
Ima li Hrvatska dovoljno sposobnih ljudi spremnih na iskorake u ovoj gospodarskoj krizi?
- Hrvatska ima tisuće ljudi sposobnih za iskorake, a neke od njih sam i
osobno upoznao. Problem je što ti ljudi nisu pri vlasti. Na žalost,
partitokrati koji vladaju ne dopuštaju tim izuzetnim ljudima da dođu do
izražaja i do vladajućih pozicija. Bit ću iskren i reći kako,
primjerice, mnogi naši ekonomisti ne shvaćaju da postoje drukčije
ekonomije koje nemaju puno veze s onim što su oni učili na fakultetu u
prošlom stoljeću.
Tko danas gospodari svijetom i nameću li nam se neke situacije iz nekih »trećih« interesa?
Ako nam je cilj ovo što sada gledamo, da Hrvatska bude samo lijepa
parcela raznim financijašima, onda je to loš put za Hrvatsku. Ponavljam,
nama treba suverena, samosvjesna strategija
- Svijetom gospodari gramziva bankarsko-energetska klika, odnosno
konglomeracija »svih«, kako ih ja nazivam. Posvuda su prisutni iako čine
samo jedan posto svjetske populacije. Od nas ostalih napravili su
»proletere globalizacije« i podčinili sve svojim eksploatatorskim
interesima. Bitno je znati kako se oduprijeti njihovu razmišljanju i
mentalnom sklopu.
Sudbinu nam kroje svjetski centri moći. Koji su trenutačno najmoćniji i najaktivniji?
- Oni najmoćniji su i najmanje vidljivi i zato im je teško dati imena,
ali je očito da su povezani s financijskim centrima. Ti su manipulatori
infiltrirani u sustav koji žele voditi većinu onako kako njima odgovara.
Ljudi diljem svijeta već su se probudili i shvaćaju situaciju. Promjena
je neminovna i »fazni prijelaz« je u tijeku. Neki će to doživjeti kao
katastrofu, drugi pak kao podizanje svijesti i harmonizaciju svijeta.
Teško je svima objasniti taj proces, no bitno je ipak shvatiti da mnoge
neprijatelje induciramo sami kada im dajemo prostor u svojoj psihi i
medijima. Ako ih ignoriramo, oni za nas ne postoje, pa ne stvaramo
»krive bogove«.
Koje se promjene na globalnoj razini mogu uskoro očekivati?
- Promjene svijesti su već tu i treba ih znati vidjeti. Što se tiče
Kine, ona ne preuzima, nego ima svoju dinamiku iako je Amerika i dalje
važna sila i zbog povezanosti s Azijom, zbog vojne snage te »rezervoara
tehno-znanja«. Odnosi se, međutim, već mijenjaju i danas na vrh
ljestvice dolaze neke druge zemlje poput Indije, Brazila, Kanade,
Rusije, a bit će i drugih. Bitan je taj prijelaz iz materijalnog u
duhovno, o čemu sam ranije govorio. Domaći mediji i »intelektualci«
pojednostavljuju planetarnu kompleksnost, a bit svega je da financijski
gramzivi globalizatori propadaju, a uzrasta humanija civilizacija i to
posvuda.
Ljudi danas izlaze na ulice svjetskih gradova, a potlačeni se bune
protiv moćnih autokratskih vladara. Hoće li ulični nemiri zahvatiti nove
zemlje?
- Da, to je neminovan proces buđenja svijesti. Naime, mi smo danas
bitno više informirani. Količina informacija koju je nekoć generirala
sva civilizacija do 1960. danas se generira u samo godinu dana i sve je
to dostupno mladim ljudima na internetu. Ljudi imaju tako artikulirane
zahtjeve koji su više duhovni i humaniji. Izrasta jedan minimalni
humanizam. Sada smo u prijelaznom razdoblju i naša svijest i akcije
određuju budućnost planeta. Ili ćemo postati humanije društvo ili ćemo
uništiti život planeta. To nije nekakav »new age«. Brojni su vjernici u
praksi kontemplativno svjesni vizije originalnoga Kristova nauka.
Smijemo javno reći da su svi najnapredniji planetarni znalci uključeni u
saniranje ovog planeta koji eksploatatorska, siva »civilizacija«
sustavno uništava.
Kolika je moć medija u globalnom svijetu?
- Golema. Oni vrlo suptilno, po diktatu svojih vlasnika, manipuliraju
ljudima. Tako je i u Hrvatskoj i u svijetu. Poznajem puno novinara koji
su čestiti ljudi, no njihovi šefovi su dio strukture koja nama
manipulira. Zato kod kuće nemam televizor niti čitam novine. Pažljivo
biram izvore informacija i filtriram ih, ignoriram »krive bogove«.
Unatoč silini problema koji pritišću mnoge zemlje svijeta, mladi su i dalje gotovo nevidljivi. Zašto su tako letargični?
- Pa uništili su im sve lokalne kreativno-razvojne opcije. Mladež u
Hrvatskoj danas nema ono što imaju mladi u zapadnom svijetu i zato su
letargični. Drago mi je što smo osnovali Mrežu za razvoj i kreativnost s
prof. Ivanom Nikolić. Želimo umrežiti sve domaće genijalce i one diljem
svijeta, osobito kreativne inženjere, koji su nositelji budućeg izvoza i
umrežiti ih s pozitivnim centrima moći te u taj proces uključiti mlade
ljude.
Ponekad je i Crkva u krivu, ali i znanost može griješiti
Često ističete vezanost uz vjeru za koju neki kažu da je suprostavljena znanosti. Što vas veže uz vjeru?
- Vjera i znanost nisu i ne trebaju biti suprostavljeni. Vjera je
integralni dio duha Božjeg bića-čovjeka, a znanost proizlazi iz
religiozne filozofije. Tu nema sukoba. Naime, u mom uredu u Švicarskoj
ljudi se mole na pet jezika. Moj dekan je vjernik, a temeljni švicarski
zakon počinje s »U ime dragoga Boga svemogućega...« Nikako ne podržavam
ekstreme u religioznosti u smislu fanatizma. Govorim o duhovnosti i
duhovnoj svijesti ljubavi Isusa Krista. Ponekad je i Crkva u krivu, jer
je i ona grešna. line / Ali, da se razumijemo, i znanost može griješiti i
manipulirati poput, primjerice farmaceutske industrije. Smatram da je
znanost jedna izuzetna ljudska djelatnost nezaobilazna u boljoj
civilizaciji koja upravo sada izrasta.
Primjedbe