Može li slogan »NE u EU« donijeti parlamentarne mandate desnici
I u Hrastu i u HSP-u vjeruju da im gospodarska i politička kriza u zemlji ide na ruku te da će na valu sve većeg socijalnog nezadovoljstva privući znatan broj birača
ZAGREB - Iako je od prošlog ljeta na HSP-ovu inicijativu bilo nekoliko pokušaja da se desetak malih desnih stranaka te udruga i skupina intelektualaca dogovore i na iduće parlamentarne izbore izađu udruženi u desni blok, svi su ti pokušaji propali. Zamisao da na političkoj desnici zbiju redove i zajedno krenu u izbornu utrku – za koju je već spremna oporba na lijevom centru i njihov Savez za promjene, a dogovaraju se i vladajuće stranke desnog centra HDZ i HSS – krahirala je, jer je HSP htio da se svi okupe oko njega kao stožerne stranke.
Ostalima se to nije svidjelo, poglavito krugu intelektualaca na čelu s Josipom Jurčevićem, Miroslavom Tuđmanom i Hrvojem Hitrecom, pa su potkraj prošle godine osnovali Hrast, novi politički pokret koji se već registrirao kao stranka. Šef HSP-a Daniel Srb pak dogovorio se s HČSP-om i A-HSP-om, pa će na izbore kao pravaški blok. Premda svjesni da im razjedinjenima izborne dionice padaju, i u Hrastu i u HSP-u vjeruju da im gospodarska i politička kriza u zemlji ide na ruku te da će na valu sve većeg socijalnog nezadovoljstva privući znatan broj birača.
Za politologa dr. Nenada Zakošeka, dekana zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, međutim, izborne šanse oba desna tabora vrlo su mršave. »Hrvatska ima dugu tradiciju pokušaja organiziranja stranaka desno od HDZ-a, a jedini koji je bio uspješan u protekla dva desetljeća bio je HSP Ante Đapića, i to nakon što je razriješen unutarstranački sukob s Dobroslavom Paragom. Ali, HSP je 2007. ostvario katastrofalan rezultat zato što je HDZ uspješno pridobio dio njegovih birača«, podsjeća prof. Zakošek, primjećujući kako trenutne ankete pokazuju da HSP i dalje osvaja oko 4 do 5 posto, tako da mu opstanak kao parlamentarne stranke nije siguran. Svi ostali pokušaji organiziranja desnih stranaka propali su, po njegovoj ocjeni, zbog razmrvljenosti tih inicijativa, nesposobnosti njihovih vođa i njihova slabog koalicijskog potencijala, iako je broj glasova koje su te stranke zajedno osvajale iznosio 6 do 10 posto. »Šansa HSP-a, kao i drugih pravaških i desnih stranaka, danas je kriza HDZ-a. Ipak, njihova politička organiziranost i atraktivnost morali bi znatno porasti da bi razočarani birači HDZ-a dali glas takvoj opciji. Ako se to ne dogodi, dio HDZ-ovih birača jednostavno neće na izbore ili će se prikloniti novim populističkim poduzetnicima poput Keruma i Bandića, čiji se politički repertoar ipak znatno razlikuje od tradicionalne hrvatske desnice«, smatra dr. Zakošek, za kojeg je ključno pitanje na kojim se temama može mobilizirati razočarane HDZ-ove birače. Jedan od osnivača Hrasta, prof. Jurčević, vjeruje da se danas samo na paroli »NE za EU« može osvojiti i do 20 posto glasova.
Slično stajalište zastupa HSP-ov lider Srb te tvrdi da je Hrvatska već gospodarski, politički i sigurnosno kolonizirana, pa bi ulazak u Uniju bio samo dovršetak potpune kolonizacije. Za čelnike desnice, glavni hrvatski problem u međunarodnim odnosima je nesuverenost državne vlasti. Stoga će u HSP-u, kao i u Hrastu, u čijoj koncepciji nacionalna i domoljubna dimenzija zauzima središnje vrijednosno mjesto, u kampanji prije svega zagovarati povratak hrvatske suverenosti.
Potpuno drukčije stajalište zastupa Zakošek, tvrdeći da to nisu teme na kojima se može izborno profitirati. »Uvjeren sam da ni tradicionalni hrvatski nacionalizam i domoljublje, niti usko artikulirani euroskepticizam koji bi eksploatirao strah od ulaska u EU, ne mogu biti teme na kojima bi se mogla profilirati održiva desna stranka«, kaže dekan Fakulteta političkih znanosti, podsjećajući da su te teme već iskušale stranke poput Pašalićeva HB-a, Tuđmanova HIP-a i Ivankovićeva SIN-a. »Sve su doživjele potpuni fijasko. Treba shvatiti da su glavni izvori nezadovoljstva birača, osobito onih mlađih, otuđenost i cinizam političkih elita te socijalna i ekonomska besperspektivnost. Pojavi li se neki novi stranački akter koji će biti u stanju osvojiti parlamentarne mandate, uvjeren sam da će on biti na tragu Keruma i Bandića, a ne Jurčevića, Hitreca ili nekog od korifeja nove hrvatske desnice«, zaključuje prof. Zakošek.
Ivka Bačić
ivka.bacic@vjesnik.hr
Kako jedan profesor s fakulteta političkih znanosti može bilo kakav POKRET, poglavito HRAST Hrvatki rast, svrstavati desno-lijevo? U hrvatskom rastu su liberalni ex gradonačelnici Splita Ivan Škarić i Nikola Grabić, mnogi mladi momci i cure koji dosad nisu uopće bili politički aktivni. Ali, eto nekim profesorima je svaki prefiks - hrvatsko - asocijacija na 'desno', a onda i 'radikalno', 'nacionalističko'. Po čemu su to dr. Jurčević, ili recimo dr. Tudjman, desničari? Po čemu je to Ivica Relković? Ili recimo Ivica Ursić, katolički novinar iz Splita? Po tomu što njegove radio meditacije mnogi vjernici rađe slušaju nego stotine kloniranih ljevičarskih radio emisija? Da je na ovaj način profesor komentirao Jedino Hrvatsku, koja ima veze s dr. Pašalićem, mogao bih ga nekako i razumjeti. Ili se ispod ovako brzog pokušaja svrstavanja POKRETA koji se koncem siječnja još nije stigao pošteno ni predstaviti javnosti, krije strah od najavljene dekomunizacije i lustracije koja je najavljena kao jedna od akcija koje Hrast kani poduzeti nakon izbora. Sad ga još treba nazvati 'strankom' opasnih namjera i eto nas ponovno u 89-oj.
Iako se Hrast predstavio u Europskom domu, pod zastavom koja je dio inventara tog doma, i zbog toga (ne)opravdano napadnut upravo od svih desničara, profesor Z. analizira i (pr)osudjuje Hrast kao 'euroskeptičare' (osobno bih bio za to da se Hrast izjasni oko EU upravo kako novinaraka imputira ovakvu izjavu prof. Jurčeviću: "Jedan od osnivača Hrasta, prof. Jurčević, vjeruje da se danas samo na paroli »NE za EU« može osvojiti i do 20 posto glasova) u čemu (nazalsot!) nije u pravu.
On sasvim pogrešno zaključuje da će HaDeZeovi razočarani birači na dan izbora ostati doma ili će radije podržati "Bandića i Keruma" koji ni na kakav način nisu dali do znanja da će se uopće pojaviti sa svojim listama na ovim izborima. Nezadovoljni radnici, izdani i prodani branitelji, iznevjereni hadezeovci, studenti... pokazuju ovih dana da su spremni ne samo izići na izbore, nego i masovno izići na ulice. E, toga je strah prof. Zakošeka: što su ljudi koji su radili na programu i utemeljenju Hrasta davno predvidjeli upravo ovakav razvoj situacije i na vrijeme ponudili koncept pokreta otvorenog svim opcijama i pojedincima koji su se do sad vrtjeli oko ili ispod 5 %, ideju i ljude sposobne ponuditi stvarnu alternativu, čistu, čestitu i kompetentnu, spremnu preuzeti odgovornost za zemlju u momentu kad SDP-HDZ Alijansa ne bude znala ni mogla kontrolirati bijes ogorčenog, prevarenog i opljačkanog naroda.
Primjedbe