HRAST U ŠIBENIKU NAJAVIO DA SU NAKON IZBORA "OBA PALA" - I HDZ I SDP

Nakon Vijeća X. izborne jedinice, utemeljeno je i Vijeće IX. izborne jedinice. Utemeljiteljska je sjednica održana u Pakoštanima u subotu, 19. veljače 2011.

Vijeće su utemeljili Viktor Dukić (član Udruge obitelji s četvero i više djece cetinskog kraja), Damir Jakeljić (branitelj iz Šibenika), Miljenko Marić (nositelj nezavisne liste na lokalnim izborima u Trilju), Mihael Miletić (član Udruge prognanih Srijemaca u Hrvatskoj te udruge Domobran), Budimir Peranić (nezavisni vijećnik iz Novalje), Mario Peranić (dopredsjednik Obiteljske stranke), Arsen Pirc (predstavnik građanske inicijative Hrvatski pleter iz Zadra), Zdravko Roško (predstavnik Udruge Glas roditelja za djecu iz Vodica), Darko Strinić (Zadar) i Frane Šišak (predstavnik Udruge za promicanje dara i vrijednosti života "Gabrijel" iz Šibenika).
Za koordinatora je izabran Miljenko Marić, profesor filozofije i sociologije, hrvatski branitelj, dopredsjednik Udruge obitelji s četvero i više djece cetinskog kraja, član Hrvatskog kulturnog vijeća i Kulturnog društva Trilj, nezavisni kandidat za gradonačelnika Trilja na posljednjim lokalnim izborima (s osvojenih 26,94% glasova). Zamjenici su Arsen Pirc i Zdravko Roško. (h-rast stranice)
DOJMOVI S TRIBINE U ŠIBENIKU


Usporedivo veličini gradova, mogli bismo reći da je tribina u Šibeniku bila posjećena kao i ona u Splitu.
U dvorani Katoličkog doma, u kojoj ima oko 150 sjedećih mjesta, bilo je nesto manje od 200 nazočnih, uglavnom čini mi se ozbiljnih žena i muškaraca iz molitvenih zajednica. Bilo je i nesto mladih, dio branitelja, otprilke polovica nazočnih je mladja od 50 godina, što ohrabruje.
Tribinu je uspješno, bez suvišnih i dugih uvoda i predstavljanja, moderirao Krešimir Mietić, koji se nazočnima i obratio, govoreći o obitelji, konkretnim zakonima koje zastupnici hrvatskog Sabora rade i donose daleko od očiju hrvatske javnosti. Miletić je naglasio da se priprema cijeli set zakona iz socijalnog, obiteljskog i odgojnog područja koji se rade zbog prilagodbe tzv. rodnoj jednakosti (!). Iznio je i neke konkretne primjere koji dokazuju da naši saborski zastupnici, zapravo NISU NARODNI zastupnici, jer je očito da im narod nije dao mandat za donošenje tih i takvih zakona. Krešimir je inače diplomirani socijalni radnik, otac četvero djece, utemeljitelj Hrasta ispred više katoličkih, obiteljskih udruga. Na koncu je Krešimir izazvao aplauz publike izjavom da "želi Hrvatsku u kojoj će njegova djeca moći do posla iako im otac ne poznaje deset moćnih političara".

Nazočnima se prvi, sad već po nekoj tradiciji, obratio književnik Hrvoje Hitrec, kao utemeljitelj Hrasta, u ime HKV-a. Nažalost nemam njegov cjelovit govor iz kojeg se jednostvano mora svaka riječ izdvojiti. Onomu tko nije svjestan što nam rade naše 'dobre sluge loših gospodara' bi Hrvojeve riječi možda zazvučale radikalno, ali je svaka riječ u biti objektivna ocjena današnjih sluhanskih poitičkih elita koje nemaju odgovor ni na drskost srbijanskih vlasti u slučaju Purda, ni na podmukle ucjene europskih birokrata i susjednih zemalja, kad je riječ o čuvanju hrvatskog teritorija, niti nude bilo kakvu nadu kad govorimo o eventualnom izlasku iz gospodarske krize.

Hitrec je uočio potrebu stvaranja novog pokreta u Hrvata svakih 20 godina. 70ih smo imali Hrvatsko proljeće, 90ih HDZ i sad nakon 20 godina, kad je samostalnost Hrvatske ponovno upitna - rađa se Hrvatski rast - Hrast! Naglasio je da je jadna država koja ne poštuje svoje junake, te da nam ne će pomoći "plitke reforme". Zato nam treba apsolutna potpora i pobjeda Hrasta na izborima.

Prof. Josip Jurčević, predsjednički kandidat na zadnjim predsjedničkim izborima je kraće ali jasnije nego u Splitu govorio o razlozima nastajanja Hrasta, otvorenosti Hrasta svima koji su domoljubi i koji se nisu okoristili tim istim domoljubljem. Posebno je naglasio novost mogućnosti izravnog utjecaja birača na liste predloženika za Hrvatski državni Sabor, što je dosad bilo onemogućavano manipulacijama stranačkih i partijskih oligarhija. Ovdje u Šibeniku je naglasio "duh zajedništva" koji nam treba danas kao i u danima herojske obrane Krešimirova grada.

Od profesora Jurčevića se, kako sam čuo i iz komentara nakon tribine, očekuje više strasti u govoru, ako treba i nekog populizma u govoru, te malo više brige o imidžu. Za razliku od jednog od prvih ljudi Hrasta, mladom Ivanu Tomljenoviću, studentu teologije i studentskom pravobranitelju Sveučilišta u Zagrebu, pristaje neformalni, casual stil odijevanja. A mora se priznati da je Tomljenović bio na neki način i iznenađenje večeri, jer je Hrast pokazao da računa s mladim ljudima i da kroz Hrast, ako su željni rada i dokazivanja, mogu najbrže napredovati i prezentirati svoje ideje. Tomljenović je mladalački lagano ali zanimljivo objasnio način kreiranja listi Hrasta i proces predkampanje, kao apsolutnu novost na hrvatskoj političkoj sceni. Rekao je da smo do sada birali "između jednakoga i istoga" te pozvao nazočne da geometrijskom progresijom šire glas o Hrastu, o DRUKČIJOSTI Hrasta od svega do sad viđenog na hrvatskoj političkoj sceni. Zahvaljujući antidemokratskom duhu aktualnih političkih oligarhija, već danas znamo 70 % mogućeg novog saziva Sabora. Na listama su obvezno predsjednici, vodstvo stranaka, donatorski sinovi, prijatelji i zetovi itd., a to je moguće pobijediti samo PREDKAMPANJOM koju nudi HRAST.

Ne manje ugodno iznenađenje večeri je bio i duboko kršćanski, emotivan nastup  gđe Mirjane Granić, utemeljiteljice Hrasta, ispred udruga 'Gabriel', 'Betlehem', CRO VITA, i uopće udruga kojima je zaštita života na prvom mjestu. A upravo to je i bilo tema njezina govora. Upućeniji kažu da je Mirjana spiritus movens, pokretač mnogih inicijativa unutar Hrasta, nerijetko miritelj ponekih suprotstavljenih stavova onih koji su dublje u političkim temama, ali bismo ju svakako češće htjeli čuti i na tribinama.

Nazočnima su se obratili i kapetan Ivo Markulin iz Zadra, Krešimir Jelovac u ime Koordinacije X. izborne jedinice i novoizabrani Koordinator Hrasta za IX izbornu jedinicu, prof. Miljenko Marić iz Trilja, otac četvero djece, predsjednik Udruge 4+ u Trilju i okolici.

Izdvojio bih i govor Željka Tomaševića, koji u Hrastu predstavlja Hrvatsko žrtvoslovno društvo te je i pozdravio nazočne u ime prof. Zvonimira Šeparovića i drugih udruga  koje predstavlja. On je govorio o bijegu aktualnih predstavnika vlasti od Rezolucija Europskog parlamenta o osudi komunizma kao ideologije i osudi komunističkih zločina. Njegov govor je bio najbliži obarscu klasičnih predizbornih govora, što su i nazočni osjetili i posebno pozdravili. Pozvao nas je na dostojno 'nošenje stijega čestitosti' i najavio već sada da ćemo ponovno iz Šibenika ljudima javiti radosnu vijest nakon izbora: OBA SU PALA!, aludirajući na SDP-HDZ savez. Samo u tom slučaju moći ćemo provesti dubinske promjene, "temeljitu i cjelovitu preobrazbu" u hrvatskom društvu.

Zadnji je, već tradicionalno, govorio Ivica Relković, predsjednik Obiteljske stranke.
Na svoj, za politički nastup atipičan način, Relković je nazočne 'napao' kao suodgovorne za sve što nam se događa. Nisu krivi ni oni koji vladaju, ni oni koji nas zastupaju, ako mi koji se s tim ne slažemo na dan izbora ostajemo doma, ako sami ne preuzmemo u svoje ruke odluku o sudbini nas i naše djece. Rekao je da zbog jasnoće i različitosti od vladajuće i glavne opozicijske stranke, očekuje otvorene napade na Hrast, politički pokret kadar probuditi pozaspale političke snage, sposoban vratiti nadu poniženima i vjeru napuštenima. U više navrata je ponovio tešku poziciju hrvatskog branitelja Purde iz Vukovara, koji u Zenici isčekuje 'transfer', ponovno u srpski logor. Relković je otvoreno pozvao na odricanje u korist Hrasta dok pokret ne zaživi, a kasnije je i iz publike bilo pitanje u tom pravcu, kako konkretno pomoći Hrastu. Ostala pitanja publike su bila vezana uz stavove Hrasta o programskoj politici javne TV i načinima promjene iste te neka konkretna životna pitanja, primjerice ono o načinu skrbi za prava hrvatskih pomoraca.

Nakon svih izlaganja, popraćenih iskazima potpore i slaganja, okupljeni su još dvadesetak minuta svojim pitanjima, a zatim i kuloarskim razgovorima s predavačima, nastojali produžiti ovu večer druženja i nade. Od nacionalnih i lokalnih utemeljitelja Hrvatskog rasta čuli su jednodušno jamstvo da će Hrast u izravnoj kominikaciji s biračima obići sva mjesta u Hrvatskoj. To će biti ne samo potrebno zbog potpunog medijskog prešućivanja (koje se nakon Splita, ponovilo i u Šibeniku), nego i zbog modela predizbora u kojem će prvi puta biračima biti ponuđena mogućnost da izravno utječu na izbor svojih – narodnih zastupnika. (h-rast)