Temeljni odnosi među sudionicima
Hrvatskog rasta (Hrasta)

Hrvatski rast (Hrast) na političkoj sceni nastupa kao jedinstven koordinacijsko-organizacijski ustroj sastavljen od više srodnih političkih i građanskih inicijativa. Istodobno Hrast je mozaično raznorodan u svojem pojavljivanju i predstavljanju. On je poluga zajedničkog političkog djelovanja svih sudionika. Na izborima Hrast nastupa s jednom jedinstvenom listom predloženika izabranih između svih svojih sudionika.
Skupine za vrijeme izbornih aktivnosti kroz Hrast usklađuju glavninu sadržaja svojeg političkog djelovanja vezanog za izborne nastupe, a ostale vlastite aktivnosti provode tako da ne odudaraju od duha koji vlada u Hrastu. Hrast se, kad javno nastupa preko središnjih tijela, poziva na skupine i pojedinace koje ga čine. Kada pak u javnosti nastupa neka skupina Hrasta, ona dio svojeg nastupa obvezno posvećuje i Hrastu u cjelini.
Hrastu pristupaju skupine i pojedinci koji promiču i štite vrjednote istaknute u zajedničkim programskim načelima i svim drugim temeljnim dokumentima Hrasta. Duh Hrasta izgrađuje se kroz čestu komunikaciju sudionika središnjih tijela.

Hrast je višestruko širi ustroj od skupina koje ga osnivaju te se dosadašnji način rada tih skupina kroz Hrast može znatno unaprijediti, uz usklađivanje s drugim sudionicima i načinom rada središnjih tijela samog Hrasta.
Odluku o prihvaćanju neke skupine u Hrast donosi Središnje vijeće dvotrećinskom većinom svih članova.
Prigodom pristupanja Hrastu određenih skupina ili pojedinaca ne pregovara se o njihovom uvrštenju na kandidacijske liste, niti o njihovu položaju na budućim listama, kao ni o budućem eventualnom položaju u obnašanju vlasti. Sve to, kao i način i obveze tijekom obnašanja vlasti, utvrđuje se dogovorom svih sudionika nakon uključenja u sam rad Hrasta, a ne uvjetovanjem prigodom ulaska u Hrast.

Određeni zahtjevi sudionika, pojedinaca i skupina, trebaju biti u skaldu s maksimalnim opsegom preuzetih obveza, realno procijenjenim mogućnostima prikupljanja glasača i u suglasju s interesima cijelog Hrasta.

Predloženici na listama biraju se temeljem glasova podrške koje je predloženik prikupio u postupku kandidiranja (kao i glasova na zajedničkim skupovima, internetskom glasovanju te u reprezentativnim anketama što je preciznije utvrđeno u posebnom dokumentu), a ne prema zastupljenosti pojedinih skupina ili njihovu inzistiranju. Verifikaciju lista s  najboljim predloženicima provodi Izborno povjerenstvo Hrasta.
Kandidat na listama Hrasta je, kao izabrani član tijela vlasti, zastupnik cijelog Hrasta, a ne samo skupine koja ga je kandidirala. Predloženici su za svoje djelovanje odgovorni svim sudionicima Hrasta. Obveze kandidata se utvrđuju ugovorom.

Pravila okupljanja, načine potpore i sudjelovanja u radu Hrasta te obveze koje iz toga proizlaze za pojedince i skupine donosi Središnje vijeće Hrasta.
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade