OČEKUJEM PORAZ 'LIJEVO-DESNE' PREVARE I POBJEDU HRVATSKOG NARODA

Intervju mjeseca: Ivica Relković govori o HRAST-u i parlamentarnim izborima

siječanj 30th, 2011

S predsjednikom Obiteljske stranke i jednim od utemeljitelja pokreta Hrvatski rast (Hrast), razgovarao sam o ovom novom pokretu na društvenoj i političkoj sceni, te o predstojećim parlamentarnim izborima.

Krajem prošle godine osnovan je politički pokret Hrvatski rast – Hrast. S kojim ciljem?
-Hrvatski rast – Hrast je politički pokret, a ne stranka, to već samo po sebi znači da je njegov cilj objedinjavanje raznih skupina i organizacija zbog političkih promjena. Hrvatskoj su potrebne političke promjene dubinskog karakera, potrebna je potpuno nova politička kultura, a ne tek nova politička garnitura dosadašnjih stranaka. U suprotnom Hrvatskoj se ne piše dobro. Mi smo narod kojeg je prevarila i opljačkala vlastita politička elita, a onda je još nametnula takve političke mehanizme da se onemoguće dubinske promjene. S druge strane te je promjene nužno provesti brzo kako bismo se dugoročno zaštitili od tih korumpiranih političkih struktura u gotovo svim parlamentarnim strankama. Šansu za to imamo baš ove godine na izborima za Hrvatski sabor. Pojedinačna politička stranka koja bi ušla u Sabor s nekoliko zastupnika ne bi mogla ništa napraviti. Svaki takav pokušaj znak je samo uskog interesa, a ne prepoznavanja trenutka i potreba hrvatskog naroda te slušanja njegova bila. Stoga je preciznije pitanje: Koji je cilj hrvatskog naroda? A to su potrebe ponovno velike kao i devedesetih.
Jeste li zadovoljni dosadašnjim medijskim odjecima?
-Pokret se predstavio 10. prosinca prošle godine na tiskovnoj konferenciji koja je bila uočljivo prešućena. Nakon toga se, a da nije ni počeo s javnim djelovanjem, u jednom dijelu javnosti nametnuo kao znak nove nade većinskog domoljubnog dijela biračkog tijela. Naš daljnji posao je što je više moguće izravno prići hrvatskom čovjeku tamo gdje on živi, na njegovom pragu. Mediji, koliko god su u tome važni, nisu i presudni. Nećemo ih podcijeniti, koristit ćemo prigode koje se otvore, ali i prije i poslije takvih prigoda, prilazit ćemo orgnizirano i sustavno hrvatskim biračima od Iloka do Konavala. Medijima ćemo pružiti informacije i šansu da nas prate, prema medijima ćemo se postaviti otvoreno, ali na njima i njihovoj otvorenosti Hrastu nećemo graditi ni zadovoljstvo ni nezadovoljstvo.
Osim putem medija, na koji način ćete se predstavljati javnosti?
-Na jedan iznimno terenski aktivan način. Naime, Hrvatski rast najavljuje dugotrajnu predkampanju tijekom koje će se svi potencijalni kandidati predloženi od strane skupina koje čine Hrast na terenu natjecati za naklonost birača. Mjesecima će, dakle, naši kandidati obilaziti birače u svojoj izbornoj jedinici i predstavljati im i Hrast i vlastiti doprinos koji mogu dati zajednici. Od skupova, tribina, pa sve do osobnog rada “od kuće do kuće”, internetskog umrežavanja i drugih načina trajnog kontakta s biračima – sve će to biti “aktivirano” od sada, pa sve do izbora.
Mislite li da će to biti dovoljno? Naime, politika se u suvremenoj demokraciji ne vodi bez novca. Očekujete li da vas simpatizeri podrže dostatnim materijalnim sredstvima?
-Koliko novca treba za uspješnu kampanju ovisi i o tome što netko smara svojom uspješnom kampanjom. Nas ne zanimaju niti zadovoljavaju tri zastupnika. Hrvatski rast nije interesna skupina koja želi graditi karijeru nekim svojim liderima. Nas zanima dubinska promjena političke kulture u Hrvatskoj. Za takvo nešto uvijek je na početku potrebno više srca nego novca. U takvom poslu, novac koji dolazi troši se na rast pokreta, a ne na štancanje lažnih poruka na svakom koraku bez mjere i morala. Ali, naravno, ni srce ne može raditi bez energije, pa ni mi nismo naivni da mislimo da nam nikakav novac neće biti potreban za onaj uspjeh koji smo mi postavili kao cilj pokreta. Ali, dolazit će onoliko novca koliko “mali čovjek” u nama prepozna iskrenosti. Dakle, uz obilje iskrenosti bit će i dostatnosti sredstava.
Recite nam nešto o vašem programu. Po čemu se Hrast bitno razlikuje od ostalih političkih stranaka?
-Kad birači čitaju programska načela i programske smjernice raznih političkih opcija obično ih u deklarativnom i verbalnom smislu doživljavaju kao nešto slično. Svi nude lijepe vizije, svi pišu ono što birači žele čuti i čitati. Program Hrasta je hrvatska država uređena tako da bude majka, a ne maćeha hrvatskom narodu i svim hrvatskim građanima. A ona je danas maćeha braniteljima koji su je omogućili i beskućnicima kojima nije u stanju ponuditi ni pristojan krov nad glavom uz tolike prazne i neiskorištene kapacitete. Hrvatska država ne samo da ne smije imati administraciju uređenu tako da sve vrti u krug, od krupnih investitora i ulagača do najmanjeg čovjeka koji pred nekim labirint-šalterom sa strepnjom čeka neki papir koji mu preživljavanje znači. Hrvatska država mora za sve koji je žele izgrađivati i imati red unutar sebe same, a ne red pred šalterima. Program Hrasta je pobjeda uređene i brižne države prema svojim građanima, kao što je program devedesetih bio pobjeda u ratu i osamostaljenje. Hrvatska “Pepeljuga” ne treba čekati da je njezin “princ” usreći u nečijem tuđem dvorcu, nego se treba u vlastitoj kući osjećati kao kćerka, a ne sluškinja. Mi ćemo provesti taj program, pa makar sve hrvatske maćehe morali razvlastiti u onom što su uzurpirale u našoj zajedničkoj kući.
Kako gledate na Hrvatsku u okviru Europske unije? Ne kažem na “problematiku” ulaska Hrvatske u EU, tako se više ne govori, valjda zato što u tome “nitko” ne vidi problem?! Što vi mislite, postoji li u tome ipak neki problem(i)?
-Problem postoji i on se zove hrvatski narod. Sve što se čini ide za time da se Hrvatsku uvede u Europsku uniju bez stvarne mogućnosti relevantnog izjašnjavanja hrvatskog naroda. Hrvatskom narodu se ne daju nikakve informacije o stvarnim sadržajima “pregovora”. Hrvatskom narodu se ne planira ponuditi stvarni, nego igrokaz-referendum. Hrvatski narod u ovom trenutku ne zna na temelju čega bi bio “za” ni “protiv” ulaska u EU. To ne zna ni članstvo stranaka koje su “savez za Europu”. Nitko u Hrvatskoj ne vrši obveznu ulogu informiranja birača o svim “pro et contra” argumentima na temlju kojih bi sutra svatko trebao po savijesti i znanju zaokružiti jednu od samo dvije ponuđene opcije na referendumu. Hrast želi zaustaviti tu neodgovornu dječju igru pogađanja osobe zavezanih očiju (čak se i toj u dječjoj igri dobije više “informacija”, jer se osobu pogađa na temelju dodira). Hrast će se založiti za odgađanje referenduma sve dok nova hrvatska vlast ne podastre pred hrvatski narod sve što on ima pravo znati. U suprotnom, referendum će biti najviši čin strukturne korupcije, završni ples “grijeha struktura” s hrvatskim narodom.
Na političkoj sceni ne pobjeđuju uvijek najbolji i najpametniji. Čini se da se tu ipak traži nešto više od akademskih gradusa, pa se govori o “političkom iskustvu”, “političkoj intuiciji”. Koje osobine imaju članovi pokreta Hrast?
-Ne znam, jer ne znam tko će biti kandidati Hrasta na izbornim listama. To u ovom trenutku nitko ne zna, pa ni utemeljitelji Hrasta. Nitko u Hrastu neće sebe i svoje podložnike popisati na izborne liste i onda ih političkim marketingom “prodavati” hrvatskim biračima. Hrast se dovinuo tome kako ovaj namjerno protunarodni izborni zakon nadograditi u korist hrvatskim birača. Hrvatski rast (uključujući sve stranke, udruge, nazavisne liste i pojedince koju su ga osnovale i koje mu pristupe) hrvatskim će biračima u višemjesečnoj predkampanji ponuditi mogućnost da sami svojim glasovima kreiraju liste Hrasta. Pa onda, kad oni izaberu najbolje, kad oni imenom i prezimenom odrede koga sutra žele birati na državnim izbornim listama, te će liste Hrast predati Državnom izbornom povjerenstvu. To da si domoljub, što znači društveno odgovoran, i to da ovaj narod nisi (o)pljačkao, što za svakoga znaju birači u njegovoj sredini, to su osobine koje će nužno morati imati svaki kandidat Hrasta, jer će mu ime mjesecima biti javno istaknuto na internetskim stranicama Hrasta i svim stranicama i portalima članica Hrasta. Nikakav stranački poslušnik, nikakvo “kukavičije jaje”, neće biti naknadno uvršteno na liste. Birači će sami birati one koji su njihovi kandidati. Nasuprot takvoj njihovoj listi Hrasta, imat će tajne liste njima nepoznatih političkih moćnika (za koje čak ne znamo kreiraju li se samo unutar granica hrvatske države). Zato hrvatski narod nakon ovih izbora neće imati izgovor da nije imao za koga glasovati, pa je opet morao za “manje zlo”, ili nije ni izašao. Hrast će biti ne samo šansa da se dogodi plebiscitarna narodna lista, nego i ogledalo savijesti hrvatskih birača.
Kako ćete to provesti? Hoće li svaki birač zaista dobiti mogućnost da sudjeluje u predkampanji?
-Hoće. To nije tlapnja. U Hrastu su udruge i skupine koje su u samo dvije godine (2008. i 2009.) predvodile dvije ad hoc građanske inicijative (”Potpisujem deklaraciju” uz šezdesetu obljetnicu Deklaracije o ljudskim pravima i “More je kopno” uz hrvatsko-slovenski Sporazum o arbitraži) dva puta skupile više od 200 000 potpisa građana u roku od samo dva tjedna. Sada su pred nama mjeseci, a ne tjedni. Mi ćemo doći u svaku kuću, pred vrata svakog stana. To je jedino što obećajemo hrvatskom narodu. “Ostalo” je na njemu, ako želi za sebe pobijediti.
Kakvom rezultatu se nadate na predstojećim izborima za Hrvatski sabor?
-Porazu “lijevo-desne” prijevare i pobjedi hrvatskog naroda.

Ivica Relković – životopis
Rođen je u Davoru 1. listopada 1964. U Zagrebu je završio srednju medicinsku školu. Apsolvirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1987/88. godine. Tijekom Domovinskog rata bio je 113 dana u srpskom zatočeništvu (od 1. listopada 1991. do 22. siječnja 1992.). Oženjen je i otac troje djece. Živi i radi u Zagrebu.
Bibliografija:
SAVLE, SAVLE, ZAŠTO ME PROGONIŠ? - Zagreb, 1994.
ZAGREB – MEĐUGORJE: 113 DANA TAMNICE – Zagreb, 1995.
DVA DJEČAKA TRI PRIJATELJA – Zagreb, 1996. DAVOR (monografija) – Davor, 1998.
SUBJEKT SLOBODE – Zagreb, 2004.
HAAŠKI RECITAL VUKA DRAŠKOVIĆA – Zagreb, 2004.
JESU LI KATOLICI ZLIKAVCI? - Zagreb, 2005.
ZAKON O SUZBIJANJU JAVNE RASPRAVE - Zagreb, 2008.

I. Relković je autor imena niza građanskih udruga i inicijativa te savjetnik u njihovu osnivanju i početnim aktivnostima. Jedan je od najangažiranijih i najsvestranijih građanskih aktivista u Hrvatskoj. Autor je više stotina radijskih emisija, novinskih članaka, otvorenih pisama i drugih oblika javnih istupa na razne teme.
POKRET KRUNICE ZA OBRAĆENJE I MIR  - Tajnik od utemljenja (1993./4.), pa do 1997.
UDRUGA “RADIO MARIJA” - Predsjednik (1997.-2005.) i neko vrijeme v. d. glavnog urednika (1998.-2000.).
HRVATSKO ODGOVORNO DRUŠTVO – HOD  - Utemeljitelj i predsjednik od 2005. do 2010., te autor imena udruge.
GLAS RODITELJA ZA DJECU – GROZD - Utemeljitelj i predsjednik udruge 2008. godine te autor imena udruge. Više od 20 000 članova (među kojima više od 4 000 visokoobrazovanih). Udruga je pobjedila na državnom natječaju za Program zdravstvenog odgoja i obrazovanja 2007/08. godine, ali je zbog pritiska feminističkih i homoseksualnih udruga Vlada odustala od njegova provođenja u hrvatskim osnovnim i srednjim školama.
HRVATSKA NACIONALNA KOORDINACIJA MLADIH – graVITAcija - Savjetnik i autor imena koordinacije.
UDRUGA ZA MOBILIZIRANJE NOVIH ORGANIZACIJA MLADIH – ZAMNOM -Savjetnik i autor imena udruge.
GRAĐANSKA INICIJATIVA “KRUG ZA TRG” - Suorganizator prvog prosvjeda i autor imena KRUG ZA TRG. Građanska inicijativa KRUG ZA TRG bori se za povratak imena Kazališni trg najljepšem zagrebačkog trgu koji nosi neprimjereno ime “Maršala Tita”.
EDUKACIJSKA UDRUGA 1481 – EU1481 (istraživanje i edukacija građana o masovnim grobnicama s kraja Drugog svjetskog rata) -Autor projekta i nekoliko instalacija, među kojima je akcija paljenja više od 1 500 lampiona ispred Učiteljskog fakulteta u Zagrebu u Savskoj ulici 77 (2008. godine) gdje se prema svjedocima nalazi masovna grobnica s oko 300 žrtava. Relković je sa suradnicima došao do niza autentičnih svjedoka i snimio njihove iskaze, podnio prijave policiji i Državnom odvjetništvu, ali do danas nije došlo do ekshumacije. No, na drugoj je lokaciji, u zagrebačkom naselju Gornja Kustošija na temelju svjedočanstava nekoliko svjedoka došao do otkrića sedam masovnih grobnica u krugu 300 metara te jednu od njih i djelom ekshumirao u lipnju ove godine, nakon čega je postupak predan u ruke nadležnim državnim službama. Proces je još u tijeku. Navedene masovne grobnice bile su potpuno nepoznate hrvatskoj javnosti, povjesničarima i državnim tijelima.
GRAĐANSKA INICIJATIVA UZ ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE - Koordinator inicijative u kojoj je sudjelovalo oko 130 udruga. Autor je knjižice “Zakon o suzbijanju javne rasprave”.
GRAĐANSKA INICIJATIVA “POTPISUJEM DEKLARACIJU” - Prikupljeno oko 220 000 potpisa (2008.) potpore Deklaraciji o ljudskim pravima (1948.) koja se u mnogim nacionalnim zakonodavstvima iskrivljuje. Inicijativu su podržale sve veće vjerske zajednice u Hrvatskoj. Relković je bio jedan od koordinatora i autor imena inicijative.
UDRUGA “ŽENA JE ŽENA” - UDRUŽENA - autor imena udruge.
GRAĐANSKA INICIJATIVA “MORE JE KOPNO” - Zahtjev Hrvatskom saboru za raspisivanje referenduma o hrvatsko-slovenskom razgraničenju. Potpisalo 203 636 birača, što je najveći broj koji je od osnivanja Hrvatske postigla jedna ad hoc osnovana građanska inicijativa. I. Relković je bio glavni koordinator inicijative.
OBITELJSKA STRANKA – OS  - Autor je imena stranke, inicijator njezina osnivanja te njezin predsjednik.
http://obiteljskastranka.hr/