SADA IMATE ZA KOGA GLASOVATI!

Zasađen je Hrast

Pokret za uglednu, uspješnu i uređenu Hrvatsku

Kao što već znate, 10. prosinca predstavljen je javnosti politički pokret pod imenom Hrvatski rast (Hrast).

Budući da ima podosta nedoumica oko stvaranja i budućega djelovanja Hrast-a, htio bih razjasniti ono što je moguće i objasniti ono što se čini nemogućim – naime značajan uspjeh pokreta na izborima za Hrvatski sabor sljedeće godine, u koji ne sumnjam.

Kako je počelo

Počelo je tako da su mnogi od nas slušali i poslušali glas onih Hrvata, u stvari ogromne većine hrvatskih građana, da nije dovoljno samo više ili manje točno dijagnosticirati novu zabunu hrvatske politike, nego djelatno i odlučno poduzeti sve kako bi se Hrvatska vratila na pravi put državne samostalnosti i narodnoga dostojanstva. Vrag je, naime, odnio šalu i bili bismo ništarije, kao što reče Stepinac, ako ništa ne bismo poduzeli u ovoj dubokoj političkoj krizi koja prijeti opstanku Republike Hrvatske. Ne može se i ne smije, dakle, dogoditi da se birači na parlamentarnim izborima opredjeljuju isključivo za dvije stranke, koje su u zadnjem desetljeću pokazale i nesposobnost i amoralnost i nepoštenje, odnosno izigrale hrvatski narod ( O ostalim, klijentelističkim strankama, ne želim trošiti riječi.)

Okupili smo se dakle mi, predstavnici udruga koje su postale snažne i utjecajne, građanske inicijative, predstavnici stranaka koje su shvatile da ne će izgubiti išta od svoje autentičnosti ako se njihovi predstavnici nađu na sjedinjenim listama Hrast-a, te osobe koje su kao predsjednički kandidati na zadnjim izborima skupile lijep broj glasova, Miroslav Tuđman i dr. Josip Jurčević.

Rekli smo ovako: hrvatska politička scena zahtijeva potpunu preobrazbu, a nju može realizirati samo pokret. I pokrenuli smo se. U tišini smo zadobivali pristaše, pripremali temeljne dokumente, najavljivali pokret bez navođenja njegova imena, ali i samo taj znak da nas ima i da smo tu, izazvao je ogroman interes. Zašto? Pa zato jer je taj pokret već godinama – kako sam rekao na predstavljanju Hrast-a, u srcima hrvatskih građana, koji su zgroženi nad činjenicom da je hrvatska politika u 21. stoljeću krenula u pogrešnom pravcu, u pravcu odustajanja od samostalne državne politike, u pravcu rasprodaje nacionalnoga blaga i prodaje hrvatskoga dostojanstva. Eto zato taj naš pokret nije umjetna tvorevina, nego izraz volje hrvatskoga naroda. Pokret postoji već i u zbiljskom smislu jer već sada okuplja nekoliko stotina tisuća ljudi, a mnogi će se još pridružiti.

Zašto je Hrast novost?

Klasični pokreti u demokratskoj povijesti imali su karizmatičnog ili manje karizmatičnog vođu, koji je sam ili u užem krugu diktirao izborne liste. Mi smo odlučili raditi drukčije. Po modelu što ga je postavio Ivica Relković, predsjednik Obiteljske stranke i sjajan organizator, liste i poredak na listama ne će određivati nitko od nas, niti zajedničko tijelo u kojemu su predstavnici utemeljitelja (Središnje vijeće), nego će izborne liste sastavljati narod. Kako? U pretkampanji će se građani izjašnjavati o kandidatima i njihovu poretku – činit će to na internetskim stranicama i u anketama koje će se provoditi uz nastupe i tribine u cijeloj Hrvatskoj, pa što Bog dade i sreća junačka, kako bi rekao Jelačić. A sve je u ljudima. Stranke su u zadnjem desetljeću upravo bezočno pokazale kako im do ljudi nije stalo, pa su na liste stavljale više imena onih koji će poslušno slijediti vođu, a manje kreativne i nezavisne ljude , te na kraju imena s liste i nisu bila važna, nego samo ime stranke. To nas je, između ostaloga, i dovelo do ove strašne i duboke krize. Hrast odbacuje takav način kreiranja lista, i to je nesoporna novost u hrvatskom političkom životu. Birači ne žele samo sposobne i stručne ljude - ta otrcana fraza već je stotinu puta viđena – nego žele ljude koji uz te preporuke imaju i onu najveću: da su vlasnici prirodnoga hrvatskoga osjećaja, da hrvatsko društvo osjećaju kao svoju obitelj a hrvatsku državu kao svoj dom, da Hrvatsku osjećaju kao dio svoga tijela. Takvi ju ljudi nikada ne će izdati i uvijek će, jer i ne mogu drukčije, raditi za njezine probitke.

Pa eto, ako se takvi ljudi nađu na listama, a bit će tako, vjerujem, onda nam je samo nebo granica.

Usput rečeno, onaj tko čita ovaj tekst logično će se zapitati kako se pokret može pojaviti na izbornom listiću. Ne može, zakon mu ne dopušta. Zakon dopušta da se pojavi stranka, koalicija stranaka ili nezavisna lista, a četvrte mogućnosti nema. Zato će isključivo kao oblik pojavljivanja pokreta na izborima biti potrebna stranka istoga imena. Ta je stranka utemeljena, upravo je u postupku registriranja i obavit će svoju dragocjenu ulogu u konačnici. Predsjednica stranke je liječnica, dr. Željka Markić, dopredsjednica poznate udruge Grozd, ujedno naravno i članica Središnjeg odbora pokreta Hrvatski rast (Hrast), kao što je to i predsjednik rečene udruge, Ladislav Ilčić.

Ako Vas muči pitanje kako će se predstavnici stranaka koje su uključene u pokret naći na listi Hrast-a (dakle u konačnici ipak, zbog rečenih zakonskih propisa – stranke), odgovor je vrlo jednostavan. Zamrznut će članstvo u svojoj stranci i naći se kao nezavisni kandidati na sjedinjenoj listi. Mnoge su stranke razumjele da se samo u okrilju Hrast-a i pod njegovom egidom mogu naći u pobjedničkoj momčadi, a među njima prva je bila Hrvatska republikanska zajednica, predvođena Marijom Ostojićem.

Zašto je HKV u Hrastu?

Hrvatsko kulturno vijeće je od samoga početka među utemeljiteljima pokreta Hrvatski rast-Hrast. Zašto? Pa zato što već godinama djeluje na sličnom programu, zato jer ima ljude koji znaju artikulirati narodne težnje, zato jer ima intelektualni potencijal koji ne troši po kavanama nego djeluje na već poznate načine, braneći hrvatske interese ne samo na polju kulture i znanosti, nego i izravnim angažmanom na gotovo svim područjima. Bez ikakve državne potpore (naravno), ignorirana i bojkotirana, ali nezaobilazna. Potvrda da ima nezavisnih i nepotkupljivih umjetnika, znanstvenika, pravnika itd. koje ničija "karizma" ne može zabljesnuti, koji misle svojom glavom, a u njoj je Hrvatska.

Pa kako ne bi taj i takav HKV bio dio pokreta kojemu je na srcu nacionalni i kulturni identitet, koji poštuje hrvatske branitelje i traži oslobađanje Gotovine i ostalih generala, koji želi uspostaviti pokidane veze između domovine i iseljeništva, i koji će poduprijeti želju Hrvata u BiH da u neminovnim ustavnim promjenama dobiju teritorij na kojemu će slobodno živjeti, doista ravnopravni s ostalim narodima u BiH, što sada nije slučaj.

Starčević je hrvatstvo nazvao Hrastom

Hrast je kratica imena Hrvatski rast. Štoviše, dogodilo se da je kratica postojala, kraće vrijeme, prije punoga naziva, a čak je bilo (na Facebooku) i netočnih prepjeva kratice. Hrvatski rast zato što je suprotstavljen aktualnom propadanju, zato što želi uputiti Hrvatsku prema rastu u svakome pogledu. I to je i te kako izvedivo, jer su Hrvati vitalan i marljiv narod, imaju snage, znanja i hrabrosti , što su dokazali i u Hrvatskom domovinskom ratu – samo nemaju sreće. Nemaju sreće u zadnjem desetljeću s ljudima koji su se nudili da ih vode, štošta obećavali, a onda iznevjerili. S pravim ljudima, već opisanih vrlina, Hrvatska se može izvući iz blata u koje je upala grijehom klateži iz postojećih stranaka i postati – kako rekoh – dobro uređenom, uglednom državom koja drži do sebe, koja je štit i okvir hrvatske kulture i koja štiti u svakom trenutku svoje građane, a ne izručuje ih sumnjivim međunarodnim sudovima.

Rečena klatež treba, kako sam rekao 10. prosinca na HTV-u – nestati s političke pozornice. Neka se vrate građanskim zanimanjima, ako ih imaju, ili neka se doškoluju na večernjim tečajevima. Ne bi bilo loše ni da malo prouče povijest, kako ne bi zataškavali komunističke zločine, i slično.

No, dakle, ime Hrvatski rast nije upitno. Na moje iznenađenje, i među ljudima koji nam se svakodnevno pridružuju, postoje neki koji imaju nešto protiv kratice Hrast. Zašto? Vele da je hrast stablo. Pa i jest stablo, stablo koje spaja cijelu Hrvatsku, jer hrast raste od Srijema sve do Boke kotorske. Možda zaboravljaju i to da je Starčević hrvatstvo nazvao – hrastom.... Uostalom, pokret poput Masline u Italiji ondje nikomu nije (imenom) zasmetao.

Tuđmanova baština

Poslije predstavljanja pokreta u Europskom domu (prostori na koje smo prvotno računali bili su "popunjeni"), u dvorani u kojoj je stalni inventar i zastava Europske unije, uz hrvatsku zastavu, te prvu nije bilo moguće izbjeći – članovi Središnjeg vijeća položili su vijenac na grob dr. Franje Tuđmana i ispod Križa hrvatskih branitelja, a navečer su bili nazočni misi u spomen na prvog hrvatskog predsjednika.

Rečena zastava EU unijela je neke nejasnoće. Oni koji su govorili u Europskom domu na predstavljanju pokreta, nisu imali nikakvih nejasnih misli ni rečenica. Dr. Miroslav Tuđman točno je rekao što mislimo o EU – da može i mora biti samo savez ravnopravnih država, a nikako naddržava koja bi poništila ili pokušala poništiti državnu individualnost neke svoje članice.

A glede baštine dr. Franje Tuđmana isto tako nema nejasnoća. Ona je u državotvornom korijenu našega programa i mi se te baštine nikada nismo odrekli, niti nas je bilo tko mogao detuđmanizirati, odnosno dekroatizirati. Kao što se ne odričemo ni jednoga dijela hrvatske povijesne baštine, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Sada imate za koga glasovati

Pojavom Hrasta i njegovim izlaskom na izbore za Hrvatski sabor nestaje ona izlika (do sada opravdana) da nemate za koga glasovati, da ne ćete glasovati za SDP i njegove kukurikavce, ali da ne ćete glasovati ni za HDZ jer je izručio Gotovinu, jer se odrekao gospodarskog pojasa u Jadranskom moru, jer služi tuđim interesima isto kao i SDP dok je bio na kratkotrajnoj vlasti, da je dopustio Sanaderu da čini što je činio itd. Sada postoji Hrast i glasujte za njega. Širite glas o Hrast- u, budite njegovi podržavatelji, budite njegovi glasnogovornici i pomognite njegovu rastu u svakome pogledu jer ćete tako i Hrvatskoj pomoći da raste. Neka Bog poživi Vas i Vaše obitelji i neka smireniji dočekate Božić. Hrvatska jest u teškoj krizi, ali nije propala ni u mnogo većima, pa ne će ni sada. Budite sigurni.

Hrvoje Hitrec