DESET GODINA OD SMRTI FRA VJEKE ĆURIĆA

Hrvatski rast ne traži nikakvu šansu za svoj, nego za hrvatski rast

Pokret Hrvatski rast utemeljili su, između ostalih, Obiteljska stranka i Hrvatska republikanska zajednica, udruge Glas roditelja za djecu (i druge građanske, obiteljske, vjerničke udruge i inicijative) i Hrvatsko kulturno vijeće te dva predsjednička kandidata na prošlim izborima Josip Jurčević i Miroslav Tuđman. Već sada imamo pristupanje Hrastu novih udruga po cijeloj Hrvatskoj, ali i više nezavisnih lista i kandidata na lokalnim izborima.

Vrijedi napomenuti da su na prošlim predsjedničkim izborima Miroslav Tuđman i Josip Jurčević zajedno osvojili 6,83 posto glasova. Respektabilan je i podatak da udruga GROZD broji oko 40.000 članova i simpatizera te tako spada u jednu od najsnažnijih udruga u Hrvatskoj. Udruga GROZD i Obiteljska stranka, svaka predvodeći jednu od akcija, zajedno s brojnim srodnim udrugama, prikupljale su potpise birača u akcijama "Potpisujem deklaraciju" (studeni 2008.) i "More je kopno" (studeni 2009.) te su oba puta u samo dva tjedna i u razmaku od samo godinu dana nadmašile brojku od 200 000 potpisa birača. To nedvojbeno pokazuje snagu mreže članica Hrasta i iskustvo s modelom prikupljanja potpore građana. Ovo su samo neki od razloga zašto smo pozvali na razgovor Ivicu Relkovića, predsjednika Obiteljske stranke i jednim od utemeljitelja pokreta Hrvatski rast.

Gospodine Relkoviću, što očekujete od političkoga pokreta Hrvatski rast?

- Potpunu promjenu političke kulture i političkih odnosa u Hrvatskoj. Politički klijentelizam, političko podložništvo, politički nazovielitizam, sve to treba pomesti s političke scene, iskorijeniti iz hrvatskog društva. Hrvatski narod, hrvatske građane, namjerno uspavane i uvjerene da se ništa ne može učiniti treba probuditi, prodrmati i "vratiti uigru" kao i devedesetih. Narod koji se tako hrabro branio od vanjske agresije, sada se osjeća bespomoćno. Oni koji su bili spremni dati život, sada nisu spremni dati ni 100 kuna za uređenje bolje Hrvatske. A za sve su krive političke nazovielite koje su na žrtvi naroda izgradile vlastita bogatstva i moć. Hrvatski rast je kugla koja u toj političkoj kuglani treba jednostavno razbiti sve te hrvatske političke čunoglavce.

Na predstavljanju pokreta, između ostaloga, naglasak ste stavili na načinu izbora kandidata na izborne liste. Nije li to važno pitanje trebalo ostaviti za kasnija dogovaranja i pregovaranja?

- To važno pitanje je trebalo staviti na početak, a ne na kraj, jer na tom pitanju nema "dogovaranja" i "pregovaranja". To je izravna poruka malim strankama koje dvadeset godina izlaze na izbore, dobivaju 0,5 posto i pričaju o krađi glasova da bi se utješile u vlastitom neuspjehu, umjesto da potpuno promijene ponašanje. Hrvatski rast ne pregovara o mjestu na listama ni sa kim. Nema nikakve trgovine za pozicije. Nema trulih dogovaranja oko toga ni sa kim. Nema u Hrvatskoj više nijedne političke veličine koja automatski zaslužuje prvo mjesto zbog svoga imena i prezimena. Neka svatko tko voli ovu zemlju i ovaj narod bude spreman tome narodu povjeriti rangiranje na listama. Zato mi uvodimo predkampanju u kojoj će birači po izbornim jedinicama svojim glasovima i potporama sami odlučiti o tome tko je prvi, a tko četrnaesti na našim listama.

Svim strankama i političkim inicijativama koje nisu dio HDZ-ova ili SDP-ova političkog klana - a hvale se domoljubljem - napokon mora biti jasno da će one, a ne HDZ i SDP, biti odgovorne za izborne rezultate 2011. godine. Sada ih pozivamo da se stave u službu hrvatskog naroda, umjesto u službu svojih malih stranaka, a bude li trebalo, sutra ih ne ćemo pozivati, nego javno imenom i prezimenom – prozivati!

Umjesto domoljublja prošlosti, na redu je domoljublje budućnosti
Gdje Obiteljska stranka, na čijem ste čelu, vidi sebe u Hrastu?

- To posljednje rekao za sve druge male stranke i političke inicijative vrijedi i za Obiteljsku stranku i mene osobno. Ona stoga treba biti u službi zajedništva, bez unaprijed zauzetih pozicija časti. Obiteljska stranka treba nesebično raditi za one zajedničke kandidate Hrasta koje birači istaknu kao najbolje, a ne u nezasluženim lovorikama i hvalospjevima samoj sebi. Obiteljska stranka, iako je predvodila građansku inicijativu „More je kopno" te skupila više od 200.000 potpisa birača, odlučila se na jedno ravnopravno i široko zajedništvo unutar Hrasta, umjesto pogubnog političkog soliranja. Ponavljam, to ne samo da očekujemo i od drugih koji se nazivaju domoljubnima, nego zahtijevamo! Za nas domoljublje nije nagrada za zasluge u prošlosti, nego spremnost na nesebičan rad u korist hrvatskog naroda i hrvatskog društva u budućnosti. Umjesto domoljublja prošlosti, na redu je domoljublje budućnosti. Uostalom i hrvatski su branitelji najprije bili obični anonimni građani koji su na agresiju odgovorili ugrađivanjem sebe i svojih života u budućnost one Hrvatske koja preživi. A test novog domoljublja budućnosti tako nam je blizu, već nam kuca na vrata... I sada se traže novi branitelji, ali ne s puškom, nego s računalom u ruci! Pozivamo ih da nam se nesebično pridruže, kao što se i Obiteljska stranka nesebično priključila Hrastu.

Neka svatko svoje mjesto i poziciju zasluži radom i potporom birača

Moramo se složiti s činjenicom da je višegodišnje odgađano priključenje Hrvatske u Europsku uniju usmjerilo politička kretanja samo prema tomu cilju i spriječilo ulazak na političku pozornicu drugih političkih stranaka ili pokreta. Gdje vidite šansu za Hrast?

- Hrvatski rast ne kuka nad onim što je bilo i nad time tko je što onemogućio. Vidite, nikakve sile dvaju političkih blokova nisu spriječile nastajanje Hrasta, niti će spriječiti njegov uspjeh. Neuspjeh Hrasta može doći samo iz unutarnje nesloge, a ne vanjskih okolnosti. Ako pobijedimo "neprijatelja u sebi" - sebičnost i nesložnost - spremni smo pobijediti i sve "vanjske neprijatelje". Zato nitko ne može ući u Hrvatski rast s uvjetom prvog mjesta na listama i liderskom pozicijom.

Neka svatko svoje mjesto i poziciju zasluži radom i potporom birača. Hrast se nije organizirao kao monolitna i lideru poslušna stranka, nego kao pokret koji osluškuje bilo svoga naroda, političkog naroda u koji spadaju svi hrvatski građani. U Hrastu su razne skupine (stranke, udruge, pojedinci), pa je logično da dijelom zadržavaju svoje posebnosti, a dijelom ih usklađuju s drugim skupinama radi zajedničkog cilja. Hrvatski rast nije stranka, pa ni nema stranačku stegu. U Hrastu je zato dopušteno misliti, raspravljati i razlikovati se u onom neškodljivom smislu. Ne moram ja u ovom svojem istupu tražiti konsenzus svih članica Hrasta za svaku svoju rečenicu, ali ne mogu ni istupati tako da štetim bilo kojoj sastavnici Hrasta. U Hrastu su dopuštene, da se tako izrazim, kompatibilne disonantnosti. Ali to ne znači da Hrvatski rast nema jasne ciljeve i da nema unutarnju kohezivnu snagu zajednički do njih doći.

Nadalje, Hrvatski rast nije ni desno ni lijevo, ili ako hoćete, Hrast je socijalno osjetljiviji od lijevog bloka i njihovih brijunskih turista i nacionalno osvješteniji od desnoga bloka i njihovih austrijskih "turista". Nama ne pada na pamet pljačkati lokalnu ili državnu kasu za interes neke stranke kao što to rade tobožnji socijalni ili nacionalni nazovilideri. Hrvatski rast, kao što mu ime kaže, ne traži nikakvu šansu za svoj, nego za hrvatski rast. Mi se ne spremamo za pobjedu na izborima (o tome će odlučiti birači), nego se spremamo za pobjedu nakon izbora, ako nam birači povjere uređivanje nove, ponosne, ugledne, uspješne i uređene Hrvatske. Ostvariti pobjedu nakon izbora je najteži posao koji u ovom trenutku možete zamisliti. Jao onome tko pobijedi 2011. i dočeka istinu o hrvatskoj opljačkanoj državnoj blagajni. Hrvatski rast je spreman taj "jao" primiti na leđa i pokrenuti hrvatsku prema rastu i podizanju na noge.

Kako mislite uspjeti bez medijske potpore?

- Tko kaže da je ne ćemo imati? I tko se to misli pozabaviti tako golemim poslom uređivanja države, od lokalne do nacionalne razine, nakon pustoši koju su ostavili desni i lijevi uragani, a ne zna ništa drugo nego kukati kako nam mediji nisu skloni, pa mi jadni ne ćemo uspjeti? Pa nisu nama mediji pomogli da u samo dva tjedna skupimo 200.000 potpisa za referendum o hrvatsko-slovenskom razgraničenju, bez ikakve prethodne pripreme. Nemamo namjeru kukati nad onime što nemamo, ni umanjivati snagu onoga što imamo.

Svatko tko želi sudjelovati u Hrastu treba biti spreman na žrtvu i odricanje

Je li uskoro moguće u Hrastu vidjeti i neke druge stranke i udruge sličnoga svjetonazora?

- Naravno. Više udruge, građanske inicijative i skupine kao i lokalne nezavisne liste, negoli stranke u ovom trenutku. Neke stranke misle da su toliko snažne da bez njihova samostalnog izlaska ne smiju proći sljedeći izbori. Mi mislimo suprotno: nijedna stranka nakon onoga što je Hrvatskoj učinio sadašnji HDZ nije svetinja koja ima prednost pred dobrobiti hrvatskog naroda. Svatko tko je spreman umanjiti sebe u korist rasta hrvatskog društva i države, dobrodošao je u Hrvatski rast, sada kao i za mjesec, dva, tri... Mi nismo koalicija koja je zaključala svoja vrata svima koji se sada nalaze izvan Hrasta. Mi se držimo one biblijske: dobrodošao je svaki radnik, pa i onaj koji dođe u zadnji sat – ali koji dolazi iskreno raditi na zajedništvu, a ne ljenčariti ili solirati kao da je važniji on od hrvatskog naroda. Svatko tko želi sudjelovati u Hrastu treba biti spreman na žrtvu i odricanje. Darovano vrijeme, znanje i materijalna sredstva (pa makar to bilo i jednokratnih 100,00 kuna, jer mi nemamo donatora tajkuna, niti ih želimo imati), najbolja su ulaznica u Hrvatski rast.

Koji je Vaš stav prema EU-u?

- Hrvatski, narodni. A da bi taj stav mogao doći do izražaja nužno je pred hrvatski narod, pred sve hrvatske građane iznijeti sve što se tiče svih koraka dosadašnjeg od naroda skrivenog procesa. Kad birači budu dobili sve argumente "za i protiv", vjerujte da će na referendumu znati što je hrvatski interes. Hrvatski birači na to imaju pravo. Imaju pravo na sve informacije, a one im se političkim konsenzusom "saveza za Europu", a zapravo "saveza za bijeg od odgovornosti za nered i pljačku Hrvatske", ne žele dati. Nakon što dobije sve relevantne informacije, a mi ćemo ih dati dođemo li nakon izbora u tu prigodu (ma što tko dotad potpisao), hrvatski će narod donijeti ispravnu odluku, bolje od bilo koje političke nazovielite. Svaki narod, pa tako i hrvatski, mudar je u najvažnijim i najtežim odlukama, samo mu ih treba prepustiti. Hrast će se uoči referenduma zalagati za tu dužnost hrvatskih vlasti: da pred narod stave sve releventne informacije, kako bi referendum bio valjan. Ako sadašnje hrvatske vlasti budu izvodile maglu i političke spinove oko referenduma (što se, nažalost, može očekivati) mi ćemo poduzeti određene korake. Uostalom, vidite da je Wikileaks objavio zapis američkog veleposlanika Jamesa Foleya o tome da je Hrvatska popustila u slučaju Sporazuma o arbitraži sa Slovenijom. Tu informaciju hrvatski birači moraju znati, inače nikakav referendum ne možemo smatrati valjanim.

Referendum bi, uostalom, trebao ići nakon izbora, jer danas u Hrvatskom saboru i Vladi ne sjede osobe koje su dobile izbore. Ključni ljudi koji su dobili posljednje izbore sjede u hrvatskim i austrijskim zatvorima. Minimum političke pristojnosti nalaže da se najprije narodu ponude izbori koji će u najviše hrvatske političke institucije vratiti legitimnost, a zatim da se raspiše referendum s punom težinom. Pola godine odgode referenduma neće srušiti svijet, ali hoće hrvatskom narodu dati šansu da se demokratski posloži, a ne da mu se zapravo nešto tutorski naloži.

Hrast želi osloboditi zarobljene birače!

Što je nužno učiniti na državnom planu da se popravi narušena gospodarska situacija?

- Potpuno promijeniti logiku vladanja i sadržaj pojma vlasti. Hrvatski rast će tako reformirati državu da ona postane učinkoviti uslužni servis hrvatskih državljana, kako na državnoj tako i na lokalnim razinama. Tako da štiti njihova građanska i socijalna prava, ali i tako da oslobađa za djelovanje kapital koji sada, poput vladajućih menadžera u Remetincu, ima lisice na rukama ili lance na nogama. A to što sam sada rekao podrazumijeva jasnu razvojnu strategiju ove države u gospodarskom i svakom drugom pogledu, koju se nitko ne usudi vizionarski postaviti, jer će izazvati snažne promijene u hrvatskom društvu. Jednostavnije je "vizionarski" četiri godine ovaj narod "vozikati" amo tamo u kojekakvim "kamionima", čas "vojnim", čas "vatrogasnim".

Koji su potencijalni birači pokreta Hrast?

- Svi hrvatski građani s pravom glasa. Svi koji glasuju za HDZ kao "manje zlo". Svi koji glasuju za SDP, jer im se gadi HDZ. Svi koji glasuju za HDZ, jer se plaše "crvene Hrvatske". Svi koji glasuju za SDP, jer ga smatraju "manjim zlom" od HDZ-a. Svi koji glasuju za male stranke iz protesta protiv velikih, iako ne vjeruju u njihov prijelaz izbornog praga. Svi koji ne izlaze na izbore, jer nemaju što izabrati. Svi koji iz protesta križaju izborni listić. Svi koji ne izlaze na izbore, jer pada kiša. Hrvatski rast je pokret pa se ne misli ograničavati na jedan dio biračkog tijela, nego iz svih dijelova podijeljenih zastarjelim lijevo-desnim klišejima želi osloboditi dio birača. Da, Hrast želi osloboditi zarobljene birače! A ako je potrebno koliko-toliko ograničiti biračko tijelo, onda su to oni koji vole Hrvatsku i kojima nije krivo što je ona nastala.

Želimo Hrvatsku koja raste, a ne Hrvatsku koja pada

Budući su ljudi i organizacije okupljeni u Hrastu odani univerzalnim kršćanskim načelima, očekujete li pomoć od strane najutjecajnije Katoličke Crkve?

- Mi želimo da Katolička Crkva, kao i sve druge vjerske zajednice, pomognu hrvatskim građanima, kao što to one već i čine. Ali, kao i svi, tako i vjerske zajednice, pozvane su da to svakim danom čine sve više i više. Gdje god se susretnemo na tom poslu pomaganja hrvatskom narodu i svim hrvatskim građanima, sigurni smo da ćemo to činiti u skladu s vrjednotama koje promiču vjerske zajednice, a koje godinama u javnosti zastupaju razne udruge i skupine koje su sada članice Hrvatskog rasta. Za razliku od nekih drugih koji se kite deklarativnim demokršćanstvom, a u praksu uvode vrijednosno suprotne zakone, mi smo se mnogi već dokazali suradnjom sa svim većim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj na pitanjima vjerodostojnog promicanja univerzalnih i kršćanskih vrjednota. Da sada ne ulazimo u to da Crkva nisu samo biskupi, jer razumijem kamo smijera vaše pitanje, jednostavno ću reći: nama za suradnju s Katoličkom Crkvom i drugim vjerskim zajednicama nije svojstveno fotografiranje, nego volontiranje. Provjerite jesmo li to više puta i dokazali.

Što je u državi nužno odmah promijeniti?
- Pesimizam u optimizam, čekanje u djelovanje.
Gdje vidite Hrvatsku za godinu dana?

- Pred nenamještenim i neuljepšanim ogledalom. Iz krize ne može izaći onaj tko si laže i uljepšava trenutačno stanje. Pred to ogledalo istine, koje je i preduvjet stvarnog izlaska iz krize, Hrvatsku ne mogu dovesti ni oni s desna ni oni s lijeva, koji su je i unakazili. Ni HDZ, ni HSS, ni SDP, ni HNS, ni HSU, ni HSLS, ni HSP ni Bandići ni Kerumi – to već svatko u ovom narodu zna i osjeća - nitko od njih nema preduvjete za novo političko stvaranje, nego samo za novo političko varanje.

A kakvu Hrvatsku zamišljate i želite u što skorije vrijeme?

- Odraslu i odgovornu. Hrvatsku koja raste, a ne Hrvatsku koja pada. Hrvatsku realne nade, a ne Hrvatsku koju se realno krade. Hrvatsku koja ima vlast usmjerenu prema služenju, a ne Hrvatsku kojom se vlast služi da je može krast. Hrvatsku u kojoj će riječ Remetinec izazivati asocijacije na jedno mirno obiteljsko naselje, a ne na političko nasilje nad državnom imovinom i frustracije. Hrvatsku u kojoj će se radnicima morati isplatiti plaća, a ne da tvrtka radi mjesecima na principima robovlasništva, jer je nitko ne sankcionira. Hrvatsku u kojoj će se vrjednovati znanje i umijeće, a ne veze i krvno srodstvo. Hrvatsku uglednu, uspravnu i uspješnu!

Čestit Božić i pobjedničku izbornu 2011. godinu hrvatskom narodu u Domovini i diljem svijeta, kao i svim hrvatskim građanima, želi Hrvatski rast!

Marijan Majstorović
www.hrvatski-fokus.hr