ŠTO HRVATSKOJ PREDSTAVLJAJU IZBORI U BiH?

Piše: dr. sc. Božo Skoko

Nelogična je ravnodušnost medija prema izborima u BiH, kao da ondje ne žive Hrvati, kao da to nije najveće hrvatsko izvorno tržište, kao da je sasvim svejedno tko će biti na vlasti.

Građani Bosne i Hercegovine u nedjelju su imali „povijesne“ izbore, na kojima su birali cjelokupnu novu vlast - članove predsjedništva, zastupnike u državnom i entitetskim parlamentima te članove županijskih skupština. Međutim, hrvatski mediji kao da uopće nisu zainteresirani za izbore u susjednoj državi, pa čak i dobro upućeni (koji obično imaju stav o svemu i svačemu) nemaju pojma što se to ovih dana događa u BiH. Na dan izbora, u vodećim domaćim medijima, imali smo tek šture agencijske informacije, kao da je riječ o izborima u Kazahstanu.

Usporedbe radi, posljednje predsjedničke izbore u Hrvatskoj, bosanska Federalna TV popratila je specijalnom emisijom s uključenjima iz Zagreba. Moram priznati kako mi je ta ravnodušnost prilično nelogična. Kao da u Bosni i Hercegovini uopće ne žive Hrvati, kao da to nije država s kojom dijelimo najdužu granicu, i ujedno najveće hrvatsko izvozno tržište (gdje ostvarujemo milijarde prihoda, čak i u ovoj krizi) te kao da su ondje stvari toliko savršene da je sasvim svejedno tko će biti na vlasti.

Bez pravog zaleđa Hrvati u BiH postaju lak plijen

A prava je istina zapravo da bi se u mandatu sljedeće vlasti u BiH trebale dogoditi ustavne i svekolike druge promjene, koje će imati dalekosežne posljedice, ne samo za budućnost te države i Hrvata u njoj, već i za stabilnost regije. S druge strane, vlast koju tamošnji građani izaberu zajedno bi s hrvatskom Vladom trebala rješavati i mnogobrojne bilateralne probleme – od statusa luke Ploče i mosta kopno-Pelješac, do konačnog razgraničenja na spornim točkama, prije podizanja Schengenske granice.

To može biti lagan proces, ukoliko na vlast dođu istinski hrvatski partneri, ali i glavobolja ako se netko u Sarajevu zlonamjerno zaigra. Ako svi ti argumenti nisu dovoljni, trebamo podsjetiti kako je službeni Zagreb potpisnik Daytonskog sporazuma, koji je 1995. Bosnu i Hercegovinu učinio državom triju konstitutivnih i ravnopravnih naroda samo na papiru, te ju faktički podijelio na Federaciju – u kojoj Bošnjaci sve više nadglasavaju Hrvate i Republiku Srpsku, koja je etnički očišćena.

Iako je svaki treći građanin Republike Hrvatske, prema nekim istraživanjima, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, nakon pretjeranog miješanja u unutarnje stvari te države tijekom devedesetih, službeni Zagreb od 2000. godine kao da se potpuno distancirao od bosanskohercegovačkih Hrvata i istodobno ostao bez bilo kakve mudrije vanjskopolitičke strategije prema tom najznačajnijem hrvatskom susjedu. To je bilo dobro za svojevrsni povratak u realnost bosanskohercegovačkih Hrvata, nakon godina ovisnosti o Zagrebu i okretanje samima sebi. Ali nažalost bez zaleđa (kakvo su cijelo vrijeme imali Srbi ali i Bošnjaci) postali su lak plijen kojekakvim ucjenama i omalovažavanjima.

Potrebna je jasnija i mudrija hrvatska strategija

Neki u Hrvatskoj okretanjem leđa Mostaru, počeli su se dodvoravati Sarajevu i stjecati jeftine političke bodove u bošnjačkoj javnosti. Drugi pak pridonijeli su raskolu unutar hrvatskih stranaka, zahvaljujući čemu su Hrvati postali razjedinjeno biračko tijelo, koje je na izborima za hrvatskog člana predsjedništva, i po drugi put, bez problema preglasalo većinski bošnjačko biračko tijelo SDP-a (budući da prema neobičnom izbornom zakonu Bošnjaci mogu birati hrvatskog člana predsjedništva a Hrvati bošnjačkog, što je SDP objeručke iskoristio zbog činjenice da za „hrvatsku“ fotelju treba manje glasova).

Činjenica je da su predsjednik Josipović i premijerka Kosor, za razliku od svojih prethodnika, iskrenije zainteresirani za položaj Hrvata u BiH, te su ih nekoliko puta pohodili i izrazili im načelnu potporu u borbi za njihova prava. Međutim, to nije dovoljno. Bez obzira na konkretne pobjednike na listopadskim izborima, Hrvate u Bosni i Hercegovini, kao narod koji je tijekom i nakon rata brojčano gotovo prepolovljen, očekuje težak put borbe za svoja prava.
A Hrvatska, ako se želi bolje regionalno pozicionirati, te na koncu osigurati opstanak Hrvata u BiH, morat će imati jasniju i mudriju strategiju. Uostalom, puno toga možemo naučiti od Slovenije i Srbije, koje su u BiH puno više „doma“, bez obzira je li riječ o gospodarskom ili političkom utjecaju
javno.hr
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE